http://enerpedia.net/api.php?action=feedcontributions&feedformat=atom&user=NevenENERPEDIA - Doprinosi suradnika [hr]2026-05-15T12:13:22ZDoprinosi suradnikaMediaWiki 1.32.0http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10044PRIMARNA ENERGIJA2025-10-22T11:44:20Z<p>Neven: /* Kamo ide cijena nafte? */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 58/62/54$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (22.10.2025)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=TESbySource IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u EJ, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u EJ <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10043ENERGETIKA I OKOLIŠ2025-10-16T06:34:04Z<p>Neven: /* Zaključak */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektrane u elektri&#269;nu energiju</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">toplane i energane u paru i toplu vodu</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial">rafinerije u goriva</font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije, elektrifikacijom potrošnje i pametnim energetskim sustavima==<br />
<br />
Jedno od najučinkovitijih i najisplativijih rješenja u borbi protiv globalnog zatopljenja i povećanih emisija CO₂ jest racionalno korištenje energije. To obuhvaća sve – od jednostavnih promjena navika u kućanstvima do kompleksnih tehničkih zahvata u industrijskim postrojenjima. Osim ekoloških koristi, racionalna potrošnja energije donosi i značajne ekonomske prednosti, koje ne treba zanemariti.<br />
<br />
Posebno važnu ulogu ima elektrifikacija sektora grijanja, prometa i dijela industrijskih procesa korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora. Time se ne samo povećava energetska učinkovitost, već se dodatno smanjuju emisije stakleničkih plinova.<br />
<br />
U tom kontekstu, pametni energetski sustavi postaju ključni alat. Budući da su obnovljivi izvori energije poput sunca i vjetra varijabilni, nužno je razvijati sustave za skladištenje energije u sektorima grijanja, prometa i industrije. Time se omogućuje da se potrošnja energije prilagodi vremenskim razdobljima kada su dostupni viškovi obnovljive električne energije, čime se optimizira cijeli energetski sustav.<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u tri vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu, prometu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
* korištenje fosilnih goriva za niskotemperaturne procese umjesto dizalica toplina<br />
<br />
=== Promet ===<br />
Motor s unutrašnjim izgaranjem ima relativno nisku efikasnost, od 18% u prosječnom režimu uglavnom gradske vožnje benzinskim motorom do 40% kod tegljača na otvorenoj cesti. Pojavom električnih vozila efikasnot je porasla na 80%. <br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
* korištenje fosilnih goriva za niskotemperaturnu toplinu<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija, kao dio pametnih energetski sustava se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10042ENERGETIKA I OKOLIŠ2025-10-14T17:51:13Z<p>Neven: /* Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije, elektrifikacijom potrošnje i pametnim energetskim sustavima */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektrane u elektri&#269;nu energiju</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">toplane i energane u paru i toplu vodu</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial">rafinerije u goriva</font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije, elektrifikacijom potrošnje i pametnim energetskim sustavima==<br />
<br />
Jedno od najučinkovitijih i najisplativijih rješenja u borbi protiv globalnog zatopljenja i povećanih emisija CO₂ jest racionalno korištenje energije. To obuhvaća sve – od jednostavnih promjena navika u kućanstvima do kompleksnih tehničkih zahvata u industrijskim postrojenjima. Osim ekoloških koristi, racionalna potrošnja energije donosi i značajne ekonomske prednosti, koje ne treba zanemariti.<br />
<br />
Posebno važnu ulogu ima elektrifikacija sektora grijanja, prometa i dijela industrijskih procesa korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora. Time se ne samo povećava energetska učinkovitost, već se dodatno smanjuju emisije stakleničkih plinova.<br />
<br />
U tom kontekstu, pametni energetski sustavi postaju ključni alat. Budući da su obnovljivi izvori energije poput sunca i vjetra varijabilni, nužno je razvijati sustave za skladištenje energije u sektorima grijanja, prometa i industrije. Time se omogućuje da se potrošnja energije prilagodi vremenskim razdobljima kada su dostupni viškovi obnovljive električne energije, čime se optimizira cijeli energetski sustav.<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u tri vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu, prometu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
* korištenje fosilnih goriva za niskotemperaturne procese umjesto dizalica toplina<br />
<br />
=== Promet ===<br />
Motor s unutrašnjim izgaranjem ima relativno nisku efikasnost, od 18% u prosječnom režimu uglavnom gradske vožnje benzinskim motorom do 40% kod tegljača na otvorenoj cesti. Pojavom električnih vozila efikasnot je porasla na 80%. <br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
* korištenje fosilnih goriva za niskotemperaturnu toplinu<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10040ENERGETIKA I OKOLIŠ2025-10-14T17:45:03Z<p>Neven: /* Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije, elektrifikacijom potrošnje i pametnim energetskim sustavima */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektrane u elektri&#269;nu energiju</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">toplane i energane u paru i toplu vodu</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial">rafinerije u goriva</font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije, elektrifikacijom potrošnje i pametnim energetskim sustavima==<br />
<br />
Jedno od najučinkovitijih i najisplativijih rješenja u borbi protiv globalnog zatopljenja i povećanih emisija CO₂ jest racionalno korištenje energije. To obuhvaća sve – od jednostavnih promjena navika u kućanstvima do kompleksnih tehničkih zahvata u industrijskim postrojenjima. Osim ekoloških koristi, racionalna potrošnja energije donosi i značajne ekonomske prednosti, koje ne treba zanemariti.<br />
<br />
Posebno važnu ulogu ima elektrifikacija sektora grijanja, prometa i dijela industrijskih procesa korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora. Time se ne samo povećava energetska učinkovitost, već se dodatno smanjuju emisije stakleničkih plinova.<br />
<br />
U tom kontekstu, pametni energetski sustavi postaju ključni alat. Budući da su obnovljivi izvori energije poput sunca i vjetra varijabilni, nužno je razvijati sustave za skladištenje energije u sektorima grijanja, prometa i industrije. Time se omogućuje da se potrošnja energije prilagodi vremenskim razdobljima kada su dostupni viškovi obnovljive električne energije, čime se optimizira cijeli energetski sustav.<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u tri vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu, prometu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10039ENERGETIKA I OKOLIŠ2025-10-14T17:43:03Z<p>Neven: /* Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektrane u elektri&#269;nu energiju</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">toplane i energane u paru i toplu vodu</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial">rafinerije u goriva</font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije, elektrifikacijom potrošnje i pametnim energetskim sustavima==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10038PRIMARNA ENERGIJA2024-10-08T21:10:28Z<p>Neven: /* Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 74/77/67$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (8.10.2024)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=TESbySource IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u EJ, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u EJ <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10037PRIMARNA ENERGIJA2024-10-08T21:04:34Z<p>Neven: /* Linkovi */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 74/77/67$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (8.10.2024)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=TESbySource IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u exadžulima, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u EJ <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10036PRIMARNA ENERGIJA2024-10-08T21:02:11Z<p>Neven: /* Kamo ide cijena nafte? */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 74/77/67$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (8.10.2024)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u exadžulima, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u EJ <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10035PRIMARNA ENERGIJA2024-10-08T21:00:58Z<p>Neven: /* Kamo ide cijena nafte? */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 74/77/67$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (8.10.2024)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:cnei.gif||frame|center]][[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u exadžulima, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u EJ <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Slika1_cn2021.png&diff=10034Datoteka:Slika1 cn2021.png2024-10-08T20:58:30Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:Slika1 cn2021.png</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10033ENERGETIKA I OKOLIŠ2024-10-03T11:17:47Z<p>Neven: /* Struktura potrošnje fosilnih goriva */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektrane u elektri&#269;nu energiju</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">toplane i energane u paru i toplu vodu</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial">rafinerije u goriva</font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10032ENERGETIKA I OKOLIŠ2024-10-03T11:16:45Z<p>Neven: /* Struktura potrošnje fosilnih goriva */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial">rafinerije</font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10031ENERGETIKA I OKOLIŠ2024-10-03T11:16:25Z<p>Neven: /* Struktura potrošnje fosilnih goriva */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial">rafinerije i biorafinerije </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10030ENERGETIKA I OKOLIŠ2024-10-01T20:45:48Z<p>Neven: /* EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama eng. European Emission Trading */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u četiri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2, ETS3 i ETS4. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAP-u. Druga faza se odvija u razdoblju Kyoto Protokola od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblju Doha amandmana na Kyoto Protokol od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomično dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark. Trenutno je na snazi četvrta faza, 2020-2030, koja koindicira s pariškim sporazumom, u kojem su dodani novi sektori, i smanjen broj sektora koji dobivaju besplatne emisije. <br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10029ENERGETIKA I OKOLIŠ2024-10-01T19:33:04Z<p>Neven: /* Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO2 u transportu */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a.png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10028ENERGETIKA I OKOLIŠ2024-10-01T19:25:31Z<p>Neven: /* Kretanje emisija CO2 */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2022.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png&diff=10027Datoteka:Emisije CO2 po sektorima tijekom godina.png2024-10-01T19:24:24Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:Emisije CO2 po sektorima tijekom godina.png</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:EmisijeCO2tijekomgodina.png&diff=10026Datoteka:EmisijeCO2tijekomgodina.png2024-10-01T19:20:31Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:EmisijeCO2tijekomgodina.png</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:EmisijeCO2tijekomgodina.png&diff=10025Datoteka:EmisijeCO2tijekomgodina.png2024-10-01T19:18:36Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:EmisijeCO2tijekomgodina.png</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=10017ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE2024-01-02T19:21:50Z<p>Neven: /* Demografija i resursi */</p>
<hr />
<div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br />
<br />
Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Modeli razvoja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Malthusov model - diminishing returns:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br />
#apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br />
<br />
Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br />
#ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br />
<br />
Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br />
<br />
#civilizacija će implodirati<br />
#civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br />
<br />
Primjeri implodiranih civilizacija:<br />
<br />
#civilizacija Maja oko 800. g.<br />
#civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br />
<br />
Civilizacija Maja:<br />
<br />
*počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br />
*širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br />
*naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br />
*gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br />
*slash and burn agriculture<br />
*zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br />
*rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br />
*danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Tehnološke revolucije=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<div align="center">'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:</div><br />
<br />
<br />
{| border="0" cellpadding="0" width="811" height="254" align="center" <br />
| bgColor=#00ff00 width="74" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>skupljanje</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="76" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="60" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>lov</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="88" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="71" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>ratarstvo/ sto&#269;arstvo</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="79" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="75" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>hidrauli&#269;ka civilizacija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="67" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="83" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>industrija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="65" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="94" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>informatika</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ffff00 width="74" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="76" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije 40000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="60" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="88" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
10000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="71" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="79" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
6000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="75" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="67" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
200 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="83" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="65" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
50 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="94" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#CCCCFF width="74" height="54" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#CCCCFF width="76" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>luk i strijela</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="60" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="88" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>izumiranje mega-faune;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="71" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="79" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>irigacija</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="75" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="67" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>parni stroj</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="83" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="65" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>ra&#269;unalo</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="94" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#99CCFF width="74" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100000</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="60" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="88" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="71" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="79" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="75" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="83" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1000 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="94" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10000 mil.</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ff0000 width="74" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>vatra</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="60" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="88" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="71" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="79" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="75" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>voda</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="83" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>fosilna goriva, elektri&#269;na <br />
energija</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="94" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Demografija i resursi=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[[Slika:Oe91.jpg]]<br />
<br />
Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br />
[[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe92.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2015<br />
[https://ourworldindata.org/grapher/global-energy-consumption-source Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika: 2022-09-08 (1).png]]<br />
<br />
Slika 3. Economic Development and Energy Consumption<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br />
<br />
Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:EUCO2.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Population.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. World Population Growth [https://www.newgeography.com/content/007534-un-world-population-projections-declines-later-century Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe95.jpg]]<br />
<br />
Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br />
[http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br />
<br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br />
[https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Definicije održivosti=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br />
" development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs "<br />
<br />
b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br />
" the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available"<br />
<br />
c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br />
" It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values"<br />
<br />
d.) for the Earth Chapter<br />
" The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties"<br />
<br />
e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br />
" Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence"<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br />
<br />
'''Eksterni trošak'''<br />
<br />
Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br />
<br />
[[Image:LCOE.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br />
<br />
Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:HistoricSupport.jpg]]<br />
<br />
Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
<br />
'''Multikriterijalna analiza''' <br />
<br />
Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br />
<br />
[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br />
<br />
'''Eksergija'''<br />
<br />
Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br />
<br />
'''Otisak (engl. footprint)''' <br />
<br />
Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br />
<br />
https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br />
<br />
'''Emergija (engl. emergy)''' <br />
<br />
Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=10016ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE2024-01-02T19:20:19Z<p>Neven: /* Demografija i resursi */</p>
<hr />
<div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br />
<br />
Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Modeli razvoja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Malthusov model - diminishing returns:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br />
#apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br />
<br />
Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br />
#ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br />
<br />
Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br />
<br />
#civilizacija će implodirati<br />
#civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br />
<br />
Primjeri implodiranih civilizacija:<br />
<br />
#civilizacija Maja oko 800. g.<br />
#civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br />
<br />
Civilizacija Maja:<br />
<br />
*počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br />
*širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br />
*naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br />
*gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br />
*slash and burn agriculture<br />
*zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br />
*rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br />
*danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Tehnološke revolucije=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<div align="center">'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:</div><br />
<br />
<br />
{| border="0" cellpadding="0" width="811" height="254" align="center" <br />
| bgColor=#00ff00 width="74" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>skupljanje</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="76" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="60" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>lov</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="88" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="71" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>ratarstvo/ sto&#269;arstvo</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="79" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="75" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>hidrauli&#269;ka civilizacija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="67" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="83" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>industrija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="65" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="94" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>informatika</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ffff00 width="74" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="76" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije 40000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="60" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="88" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
10000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="71" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="79" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
6000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="75" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="67" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
200 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="83" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="65" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
50 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="94" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#CCCCFF width="74" height="54" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#CCCCFF width="76" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>luk i strijela</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="60" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="88" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>izumiranje mega-faune;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="71" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="79" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>irigacija</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="75" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="67" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>parni stroj</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="83" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="65" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>ra&#269;unalo</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="94" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#99CCFF width="74" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100000</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="60" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="88" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="71" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="79" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="75" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="83" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1000 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="94" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10000 mil.</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ff0000 width="74" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>vatra</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="60" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="88" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="71" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="79" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="75" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>voda</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="83" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>fosilna goriva, elektri&#269;na <br />
energija</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="94" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Demografija i resursi=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[[Slika:Oe91.jpg]]<br />
<br />
Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br />
[[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe92.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2015<br />
[https://ourworldindata.org/grapher/global-energy-consumption-source Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika: 2022-09-08 (1).png]]<br />
<br />
Slika 3. Economic Development and Energy Consumption<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br />
<br />
Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:EUCO2.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Population.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. World Population Growth [[https://www.newgeography.com/content/007534-un-world-population-projections-declines-later-century]]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe95.jpg]]<br />
<br />
Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br />
[http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br />
<br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br />
[https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Definicije održivosti=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br />
" development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs "<br />
<br />
b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br />
" the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available"<br />
<br />
c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br />
" It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values"<br />
<br />
d.) for the Earth Chapter<br />
" The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties"<br />
<br />
e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br />
" Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence"<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br />
<br />
'''Eksterni trošak'''<br />
<br />
Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br />
<br />
[[Image:LCOE.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br />
<br />
Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:HistoricSupport.jpg]]<br />
<br />
Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
<br />
'''Multikriterijalna analiza''' <br />
<br />
Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br />
<br />
[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br />
<br />
'''Eksergija'''<br />
<br />
Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br />
<br />
'''Otisak (engl. footprint)''' <br />
<br />
Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br />
<br />
https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br />
<br />
'''Emergija (engl. emergy)''' <br />
<br />
Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Population.jpg&diff=10015Datoteka:Population.jpg2024-01-02T19:18:11Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:Population.jpg</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=10014ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE2024-01-02T19:05:21Z<p>Neven: /* Demografija i resursi */</p>
<hr />
<div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br />
<br />
Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Modeli razvoja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Malthusov model - diminishing returns:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br />
#apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br />
<br />
Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br />
#ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br />
<br />
Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br />
<br />
#civilizacija će implodirati<br />
#civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br />
<br />
Primjeri implodiranih civilizacija:<br />
<br />
#civilizacija Maja oko 800. g.<br />
#civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br />
<br />
Civilizacija Maja:<br />
<br />
*počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br />
*širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br />
*naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br />
*gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br />
*slash and burn agriculture<br />
*zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br />
*rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br />
*danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Tehnološke revolucije=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<div align="center">'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:</div><br />
<br />
<br />
{| border="0" cellpadding="0" width="811" height="254" align="center" <br />
| bgColor=#00ff00 width="74" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>skupljanje</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="76" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="60" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>lov</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="88" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="71" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>ratarstvo/ sto&#269;arstvo</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="79" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="75" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>hidrauli&#269;ka civilizacija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="67" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="83" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>industrija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="65" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="94" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>informatika</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ffff00 width="74" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="76" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije 40000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="60" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="88" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
10000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="71" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="79" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
6000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="75" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="67" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
200 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="83" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="65" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
50 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="94" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#CCCCFF width="74" height="54" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#CCCCFF width="76" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>luk i strijela</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="60" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="88" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>izumiranje mega-faune;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="71" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="79" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>irigacija</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="75" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="67" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>parni stroj</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="83" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="65" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>ra&#269;unalo</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="94" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#99CCFF width="74" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100000</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="60" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="88" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="71" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="79" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="75" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="83" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1000 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="94" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10000 mil.</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ff0000 width="74" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>vatra</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="60" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="88" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="71" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="79" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="75" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>voda</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="83" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>fosilna goriva, elektri&#269;na <br />
energija</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="94" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Demografija i resursi=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[[Slika:Oe91.jpg]]<br />
<br />
Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br />
[[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe92.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2015<br />
[https://ourworldindata.org/grapher/global-energy-consumption-source Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika: 2022-09-08 (1).png]]<br />
<br />
Slika 3. Economic Development and Energy Consumption<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br />
<br />
Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:EUCO2.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Population.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe95.jpg]]<br />
<br />
Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br />
[http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br />
<br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br />
[https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Definicije održivosti=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br />
" development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs "<br />
<br />
b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br />
" the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available"<br />
<br />
c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br />
" It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values"<br />
<br />
d.) for the Earth Chapter<br />
" The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties"<br />
<br />
e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br />
" Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence"<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br />
<br />
'''Eksterni trošak'''<br />
<br />
Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br />
<br />
[[Image:LCOE.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br />
<br />
Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:HistoricSupport.jpg]]<br />
<br />
Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
<br />
'''Multikriterijalna analiza''' <br />
<br />
Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br />
<br />
[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br />
<br />
'''Eksergija'''<br />
<br />
Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br />
<br />
'''Otisak (engl. footprint)''' <br />
<br />
Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br />
<br />
https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br />
<br />
'''Emergija (engl. emergy)''' <br />
<br />
Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:EUCO2.jpg&diff=10013Datoteka:EUCO2.jpg2024-01-02T19:03:30Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:EUCO2.jpg</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=10012ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE2024-01-02T18:54:16Z<p>Neven: /* Demografija i resursi */</p>
<hr />
<div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br />
<br />
Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Modeli razvoja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Malthusov model - diminishing returns:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br />
#apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br />
<br />
Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br />
<br />
#demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br />
#ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br />
<br />
Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br />
<br />
#civilizacija će implodirati<br />
#civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br />
<br />
Primjeri implodiranih civilizacija:<br />
<br />
#civilizacija Maja oko 800. g.<br />
#civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br />
<br />
Civilizacija Maja:<br />
<br />
*počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br />
*širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br />
*naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br />
*gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br />
*slash and burn agriculture<br />
*zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br />
*rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br />
*danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Tehnološke revolucije=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<div align="center">'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:</div><br />
<br />
<br />
{| border="0" cellpadding="0" width="811" height="254" align="center" <br />
| bgColor=#00ff00 width="74" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>skupljanje</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="76" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="60" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>lov</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="88" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="71" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>ratarstvo/ sto&#269;arstvo</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="79" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="75" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>hidrauli&#269;ka civilizacija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="67" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="83" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>industrija</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="65" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#00ff00 width="94" height="47" align="center" | <FONT face=Arial>informatika</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ffff00 width="74" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="76" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije 40000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="60" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="88" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
10000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="71" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="79" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
6000 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="75" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="67" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
200 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="83" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="65" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>prije&nbsp;<br><br />
50 g.</FONT><br />
| bgColor=#ffff00 width="94" height="48" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#CCCCFF width="74" height="54" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#CCCCFF width="76" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>luk i strijela</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="60" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="88" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>izumiranje mega-faune;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="71" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="79" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>irigacija</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="75" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="67" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>parni stroj</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="83" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="65" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>ra&#269;unalo</FONT><br />
| bgColor=#CCCCFF width="94" height="54" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#99CCFF width="74" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100000</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="60" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="88" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="71" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="79" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="75" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>100 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="83" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>1000 mil.</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#99CCFF width="94" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>10000 mil.</FONT><br />
|- <br />
| bgColor=#ff0000 width="74" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>vatra</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="76" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="60" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="88" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="71" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="79" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
| bgColor=#ff0000 width="75" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>voda</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="67" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="83" height="42" align="center" | <FONT color="#FFFFFF" face=Arial>fosilna goriva, elektri&#269;na <br />
energija</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="65" height="42" align="center" | <FONT face=Arial>&nbsp;</FONT><br />
| bgColor=#ff0000 width="94" height="42" align="center" | &nbsp;<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Demografija i resursi=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[[Slika:Oe91.jpg]]<br />
<br />
Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br />
[[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe92.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2015<br />
[https://ourworldindata.org/grapher/global-energy-consumption-source Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika: 2022-09-08 (1).png]]<br />
<br />
Slika 3. Economic Development and Energy Consumption<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br />
<br />
Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br />
<br />
Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Population.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Oe95.jpg]]<br />
<br />
Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br />
[http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br />
<br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br />
[https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
=Definicije održivosti=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br />
" development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs "<br />
<br />
b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br />
" the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available"<br />
<br />
c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br />
" It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values"<br />
<br />
d.) for the Earth Chapter<br />
" The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties"<br />
<br />
e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br />
" Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence"<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
=Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br />
<br />
'''Eksterni trošak'''<br />
<br />
Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br />
<br />
[[Image:LCOE.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br />
<br />
Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:HistoricSupport.jpg]]<br />
<br />
Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br />
<br />
<br />
[[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
[[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br />
<br />
<br />
'''Multikriterijalna analiza''' <br />
<br />
Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br />
<br />
[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br />
<br />
'''Eksergija'''<br />
<br />
Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br />
<br />
'''Otisak (engl. footprint)''' <br />
<br />
Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br />
<br />
https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br />
<br />
'''Emergija (engl. emergy)''' <br />
<br />
Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Oe92.jpg&diff=10011Datoteka:Oe92.jpg2024-01-02T18:47:48Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:Oe92.jpg</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKA_POLITIKA&diff=10010ENERGETSKA POLITIKA2023-10-27T09:50:08Z<p>Neven: /* Uvod */</p>
<hr />
<div>[[Slika:epolitika.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Slika:crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati osnovne političke mehanizme koji utječu na energetiku Hrvatske i Europe.<br />
<br />
<br />
<br />
== '''Svrha poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Slika:crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti geopolitički kontekst u kojem se nalazi Hrvatska kao zemlja '''tranzicije'''.<br />
# Razumjeti važnost i probleme '''sigurnosti dobave energije'''.<br />
# Razumjeti utjecaj cijene energenata na '''konkurentnost''' proizvodnje.<br />
# Razumjeti logiku '''restrukturiranja''' i '''liberalizacije tržišta''', te smisao '''privatizacije'''.<br />
<br />
<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Slika:crta.jpg]]<br />
<br />
* Implozija drugog svijeta (socijalističkog bloka) 1989.<br />
<br />
* Opcije su priključenje prvom svijetu (kapitalističkom bloku) ili izolacija i autarhija <br />
<br />
:* ideološko priključenje - demokracija <br />
<br />
:* ekonomsko priključenje - slobodno tržište <br />
<br />
:* vojno priključenje - zajednička sigurnost<br />
<br />
* Zemlje u tranziciji su: <br />
<br />
:* Centralna i istočna Europa (CEEC): Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija <br />
<br />
:* Jugoistočna Europa (SEE): Bugarska, Hrvatska, Rumunjska <br />
<br />
:* Jugoistočna Europa - Zapadni Balkan (SEE-WB): Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Srbija <br />
<br />
:* Istočna Europa i Centralna Azija (EECA): Armenija, Azerbejdžan, Belarus, Gruzija, Kazakhstan, Kirgistan, Moldova, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan<br />
<br />
:* Mongolija<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
![[Slika:gdpph.jpg|500px]]!![[Slika:312000.jpg]]<br />
|-<br />
|'''Slika 1.''' Usporedba GDP po stanovniku Portugala i Hrvatske, 1950. - 2016.<br />
||'''Slika 2.''' Pravi početak tranzicije u Hrvatskoj - 3. siječnja 2000.<br />
|}<br />
<br />
<br />
"In fact, the post-communist variety of ethnic politics—made notorious by Mr Milosevic, but also practised in varying degrees by Croatian, Bosnian-Muslim and ethnic-Albanian power-brokers—is a '''specific strain of the nationalist virus'''. It appeared in many places where the Marxist system, with its windy slogans of unity and brotherhood, collapsed suddenly. In former Yugoslavia, as in the Caucasus, many '''ex-communist leaders found that fanning inter-ethnic passions''' provided a handy way '''to maintain their grip on economic and political life'''. After all, when a nation or ethnic group is '''“battling for survival”''', literally or metaphorically, '''then its leaders can suppress dissent, and shrug off calls for a more open economy and society.'''" [https://www.economist.com/special/2001/04/05/one-step-forward-one-step-back The Economist]<br />
<br />
"Patriotism is a last refuge of a scoundrel", [http://www.samueljohnson.com/ Samuel Johnson]<br />
<br />
"Ich liebe nicht den Staat, ich liebe meine Frau", [https://www.zitate.eu/author/heinemann-gustav-ddr Gustav Heinemann]<br />
<br><br><br><br />
<br />
== '''Tranzicija i eurointegracije''' ==<br />
<br />
[[Slika:crta.jpg]]<br><br />
<br />
==== Uvod ====<br />
Proces tranzicije bivših komunističkih zemalja odvija se kroz njihovo postepeno uključenje u zapadne institucije, te njihovu integraciju u glavne evroatlantske institucije. Neke su se od tih zemalja već gotovo u potpunosti integrirale, poput recimo Slovenije, neke su na sredini puta, poput Hrvatske, a neke još nisu niti krenule u taj proces, poput većine bivših sovjetskih republika.<br />
<br />
Crvenim su označene promjene u odnosu na prošlogodišnje predavanje.<br />
<br><br />
<br />
==== [http://en.wikipedia.org/wiki/Organization_for_Security_and_Co-operation_in_Europe Organizacija za sigurnost i suradnju] ==== <br />
<br />
[http://www.osce.org/ Organizacija za sigurnost i suradnju - Organisation for Security and Co-operation in Europe - '''OSCE'''] - osnovana kao organizacija za suradnju između dvaju blokova - 57 članica - 29 zemalja u tranziciji - Hrvatska je članica od 1992. <br />
<br><br><br><br />
<br />
==== [http://en.wikipedia.org/wiki/Council_of_Europe Vijeće Europe] ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://www.coe.int/ Vijeće Europe - '''Council of Europe'''] - organizacija demokratskih zemalja Europe - preduvjet demokratizacija - 47 članica - 22 zemlje u tranziciji - Hrvatska je članica od 1996.||[[Slika:coe.jpg]]<br />
|-<br />
|| ||align = "center"|'''Slika 3.''' Vijeće Europe - potvrda demokratičnosti<br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== [http://en.wikipedia.org/wiki/Partnership_for_Peace Partnerstvo za mir] ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_50349.htm Partnerstvo za mir - '''Partnership for Peace'''] - vojna suradnja zemalja tranzicije te neutralnih zemalja Europe s NATO-om - [http://www.nato.int/cps/en/natolive/51288.htm 21 članica] - 15 zemalja u tranziciji - Hrvatska je bila članica od 2000-2008.||[[Slika:pzm.jpg|650px]]<br />
|-<br />
|| ||align = "center"|'''Slika 4.''' Zemlje članica Partnerstva za mir, narandžasto, bivše članice koje su ušle u NATO, zeleno, zemlje članice NATO-a, plavo, zemlje koje su zatražile članstvo, crveno. <br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== [http://en.wikipedia.org/wiki/World_Trade_Organization Svjetska trgovinska organizacija] ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://www.wto.org/ Svjetska trgovinska organizacija - '''World Trade Organization'''] - multilateralni sporazum o međunarodnoj trgovini - [http://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/org6_e.htm 164 zemlje članice] - 23 zemlje u tranziciji - [http://www.wto.org/english/thewto_e/countries_e/croatia_e.htm Hrvatska] je članica od 2000.||<br />
[[Slika:wto.jpg|650px]]<br />
|-<br />
|| ||align = "center"|'''Slika 5.''' Svjetska trgovinska organizacija, članice, tamno zeleno, u procesu pregovaranja, razne boje, bez odnosa, sivo - sudjelovanje u globalnoj podjeli rada<br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== Suradnja s EU ====<br />
<br />
Suradnja s EU - [http://en.wikipedia.org/wiki/European_Union_Association_Agreement Association Agreement] / [http://en.wikipedia.org/wiki/Stabilisation_and_Association_Process '''Stabilization and Association Agreement'''] (SEE-WB) / [http://en.wikipedia.org/wiki/European_Neighbourhood_Policy European Neighbourhood Policy] / Partnership and Cooperation Agreement (EECA) - ekonomska i tehnološka suradnja s EU - 24 AA/SAA/EEA/EMAA - 9 zemlje u tranziciji + <font color="#FF0000">19</font> PCA/TCA (17, 2017) - 10 zemalja u tranziciji <br />
<br />
:* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/former-yugoslav-republic-of-macedonia/index_en.htm Makedonija] je pridružena članica EU od 2004.<br />
<br />
:* Hrvatska je bila pridružena članica EU od 2005-2013.<br />
<br />
:* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/albania/index_en.htm Albanija] je pridružena članica EU od 2009.<br />
<br />
:* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/montenegro/index_en.htm Crna Gora] je pridružena članica od 2010.<br />
<br />
:* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/serbia/index_en.htm Srbija] je pridružena članica od 2013. <br />
<br />
:* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/bosnia-herzegovina/index_en.htm Bosna i Hercegovina] je pridružena članica od 2015.<br />
<br />
:* [http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/kosovo/index_en.htm Kosovo] je pridružena članica od 2016.<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|'''How important is regional cooperation?''' Chriss Patten: We are not trying in South East Europe to recreate Yugoslavia; we are not trying to put the jigsaw back together. What we are saying is that it is our experience in the EU that regional cooperation, political and economic cooperation is crucial. That is what the EU represents above all. So it would be amazing, truly surprising if the formula, which we believe works for us, was a formula which we declined to believe should be applied in SEE. Whether you are talking about energy, the electricity market, whether you are talking about trade, cooperation and fighting organized crime, the list goes on and on. There is a powerful argument for cooperating regionally and I very much hope that with the support of the Stability Pact as well as the support of the EC and the member states of the EU we will see better regional cooperation in the future. I am particularly concerned to see a maximum of cooperation in dealing with organized crime because I think that is a cancer, which could eat away the potential success of South East Europe. <br><br><br />
|align = "center"|[[Slika:nivoi.jpg|450px]]<br>'''Slika 6.''' Nivoi suradnje s EU ove godine. Balkan nije više crna rupa, ali nije još Europa. Zemlje kandidati u pregovorima, zeleno, zemlje kandidati, žuto, zemlje koje su aplicirale za članstvo, narandžasto, zemlje potencijalni kandidati, crveno.<br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== Proces pristupanja NATO-u ====<br />
<br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/Enlargement_of_NATO#Membership_Action_Plan Membership Action Plan] - proces pristupanja NATO-u - preduvjet članstvo u PfP-u - 2 zemlje - 2 zemlje u tranziciji imaju MAP (Makedonija, Bosna i Herzegovina). <br />
<br><br><br><br />
<br />
==== CEFTA & BAFTA ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://en.wikipedia.org/wiki/Central_European_Free_Trade_Agreement CEFTA - Central European Free Trade Area] - organizacija slobodne trgovine reformskih tranzicijskih zemalja - preduvjet članstvo ili akcesija u WTO, pregovaranje pridruženog članstva EU i sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini sa svim zemljama članicama - 7 članova - 7 zemalja u tranziciji - Hrvatska članica od 2003-2013., a Makedonija od 2005. Nakon ulaska zemalja srednje Europe u EU 2004., Rumunjske i Bugarske 2007., CEFTA-i se 2007. priključuju ostale zemlje jugoistočne Europe te Kosovo (UNMIK), slika 7. <br><br> [http://en.wikipedia.org/wiki/Baltic_Free_Trade_Area#BAFTA BAFTA - Baltic Free Trade Area] - isto za baltičke zemlje, Estonija, Latvija i Litva.||<br />
[[Slika:slika7.jpg|550px]]<br />
|-<br />
|| ||align = "center"|'''Slika 7.''' Bivše do 2004. (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija), do 2007. (Rumunjska, Bugarska), do 2013. (Hrvatska), stare (Makedonija) i nove (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova, Kosovo, Srbija) članice Central European Free Trade Area<br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== Akcesija u EU ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://ec.europa.eu/enlargement/index_en.htm Akcesija u EU - '''Accession''' to European Union] - proces pristupanja EU - preduvjet članstvo u Vijeću Europe te Association agreement - 5 zemalja u akcesiji (Albanija, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Turska) - 4 zemlje u tranziciji - Turska je kandidat od 2004, Makedonija od 2005, Crna Gora od 2010, Srbija od 2011, a Albanija od 2014 (Island je bio kandidat od 2010-2015). Prvi val petog proširenja od 10 zemalja primljen je 2004 (Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Madžarska, Malta i Cipar). Drugi val petog proširenja je 2007 u koju su uključene Rumunjska i Bugarska, a 2013 Hrvatska.||[[Slika:Further_European_Union_Enlargement2.png|500px]]<br />
|-<br />
|||align = "center"|'''Slika 8.''' Članice EU i one koje će to tek postati. EU plavo, kandidati svjetlo plavo, potencijalni kandidati žuto, zemlje koje su povukle ili zamrznule kandidaturu narandžasto, priznate da imaju evropsku perspektivu zeleno <br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
![[Slika:slika85.jpg]]!![[Slika:slika9.jpg]]<br />
|}<br />
<br />
'''Slika 9.''' (1998) i '''Slika 10.''' (2006-2009) Godišnji transferi EU zemljama u vrijeme akcesije, SAPARD za poljoprivredu, ISPA za okoliš i transport. Uz to je postojao i generalni program Phare. Sve programe zamjenjuje [http://ec.europa.eu/enlargement/instruments/overview/index_en.htm IPA] od 2007.<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== [http://en.wikipedia.org/wiki/OECD OECD] ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://www.oecd.org/ '''OECD''' - Organisation for Economic Co-operation and Development] - organizacija razvijenih zemalja - preduvjet članstvo u WTO - [http://www.oecd.org/about/membersandpartners/ <font color="#FF0000">36</font> članica] (35, 2017) - <font color="#FF0000">7</font> zemalja u tranziciji (6, 2017) - Hrvatska nije članica. OECD invited Russia in 2007, Colombia in 2013 and Costa Rica and Lithuania in 2015 to open discussions for membership of the Organisation and offered enhanced engagement in 2007, with a view to possible membership, to Brazil, China, India, Indonesia and South Africa.||[[Slika:2000px-OECD_member_states_map.svg.png|600px]]<br />
|-<br />
|| ||align = "center"|'''Slika 12.''' Zemlje članica OECD-a, tamno osnivači, svjetlo kasniji članovi. <br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== [http://en.wikipedia.org/wiki/Nato NATO] ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://www.nato.int/home.htm '''NATO''' - North Atlantic Treaty Organisation] - Sjevernoatlantski savez - američko-europski vojni savez zemalja prvog svijeta - [http://www.nato.int/cps/en/natolive/nato_countries.htm 29 članica] - 13 zemalja u tranziciji - Hrvatska je članica od 2009.||align = "center"|[[Slika:NATO.jpg|600px]]<br />
|-<br />
|||align = "center"|'''Slika 13.''' Zemlje članice NATO-a.<br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== [http://en.wikipedia.org/wiki/European_union Europska unija] ====<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
! !!<br />
|-<br />
|align = "left"|[http://europa.eu/about-eu/index_en.htm Europska unija - European union - '''EU'''] - unija zemalja Europe - [http://europa.eu/about-eu/countries/index_en.htm 28 članica] - 11 zemalja u tranziciji - Europska unija je 7. najveća država u svijetu po površini, 3. po stanovništvu i [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html?countryName=European%20Union&countryCode=ee&regionCode=eu&rank=1#ee 2.] po BDP-u.<br />
<br />
Institucije Europske unije:<br />
<br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/European_Parliament Europski parlament]<br><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/European_Commission Europska komisija]<br><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/Council_of_the_European_Union Vijeće Europske unije]<br />
||<br />
[[Slika:EU_votes_novo2.png]]<br />
|-<br />
|| ||align = "center"|'''Slika 14.''' Širenje EU - aritmetika moći nakon Lisabonskog ugovora. Za većinsko glasanje u Vijeću Europske unije potrebno je 65% glasova i 55% zemalja članica. Za blokiranje potrebno je barem 35% glasova i barem 4 zemlje. Hrvatska ima 0.84% stanovništva EU i 1.5% članova Parlamenta. [https://epthinktank.eu/2014/12/09/changed-rules-for-qualified-majority-voting-in-the-council-of-the-eu/ European Parliamentary Research Service Blog] <br />
|}<br />
<br><br><br><br />
<br />
==== Tranzicionometar - situacija ====<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Tranzicija prema Zapadu.<br />
<br />
<font color="#FF0000">'''Crveno''' </font>- promjena situacije od prošlogodišnjeg predavanja.<br><font color="#009933">'''Zeleno''' </font>- prestanak članstva zbog prelaska u višu razinu integracije: Pfp <nowiki>></nowiki> NATO, AA <nowiki>></nowiki> AP<br />
<br />
<br />
{|border="1" cellspacing="0" cellpadding="1" width="90%"<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''Zemlja'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''OSCE'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''CE'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''PfP'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''WTO'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''AA<br>EMAA/PCA/TCA<br>SAA/DCFTA (IA)'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''CEFTA & BAFTA'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''EU'''<br>'''Aplikacija/<br>Početak pregovora/<br>chapters opened/<br>chapters closed/ Akcesija/EURO'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''OECD'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''NATO'''<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Albanija<br />
|align = "center"|1991<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|2000<br />
|align = "center"|2009<br />
|align = "center"|2007<br />
|align = "center"|2009///<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2009<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Armenija<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|2001<br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|2003<br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Azerbejdžan<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|2001<br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|promatrač<br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Belarus<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|promatrač<br />
|align = "center"|pregovori<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Bosna i Hercegovina<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|2002<br />
|align = "center"|2006<br />
|align = "center"|promatrač<br />
|align = "center"|2015<br />
|align = "center"|2007<br />
|align = "center"|2016<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|MAP 2011<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Bugarska<br />
|align = "center"|1973<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1996<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1999</font><br />
|align = "center"|1995/2000/31/31/2007<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2004<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Crna Gora<br />
|align = "center"|2006<br />
|align = "center"|2007<br />
|align = "center"|<font color="#009933">2006</font><br />
|align = "center"|2012<br />
|align = "center"|2010<br />
|align = "center"|2007<br />
|align = "center"|2009/2012/<font color="#FF0000">32</font>/3<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2017<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Češka<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|1996/1998/31/31/2004<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|1999<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Estonija<br />
|align = "center"|1991<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1995</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|1995/1998/31/31/2004/€2011<br />
|align = "center"|2010<br />
|align = "center"|2004<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Gruzija<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|2000<br />
|align = "center"|2016<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Hrvatska<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|1996<br />
|align = "center"|<font color="#009933">2000</font><br />
|align = "center"|2000<br />
|align = "center"|2005<br />
|align = "center"|<font color="#009933">2003</font><br />
|align = "center"|2003/2005/35/35/2013<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2009<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Kazakstan<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|2015<br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Kirgistan<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|1998<br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Kosovo<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2016<br />
|align = "center"|2007<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Latvija<br />
|align = "center"|1991<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1995</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|1995/2000/31/31/2004/€2014<br />
|align = "center"|2016<br />
|align = "center"|2004<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Litva<br />
|align = "center"|1991<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|2001<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1995</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|1995/2000/31/31/2004/€2015<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">2018</font><br />
|align = "center"|2004<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Mađarska<br />
|align = "center"|1973<br />
|align = "center"|1990<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1991</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1992</font><br />
|align = "center"|1994/1998/31/31/2004<br />
|align = "center"|1996<br />
|align = "center"|1999<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Makedonija<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|2003<br />
|align = "center"|2004<br />
|align = "center"|2005<br />
|align = "center"|2004///<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|MAP<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Moldova<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|2001<br />
|align = "center"|2016<br />
|align = "center"|2007<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Mongolija<br />
|align = "center"|2012<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1997<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Poljska<br />
|align = "center"|1973<br />
|align = "center"|1991<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1991</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1992</font><br />
|align = "center"|1994/1998/31/31/2004<br />
|align = "center"|1996<br />
|align = "center"|1999<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Rumunjska<br />
|align = "center"|1973<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1997</font><br />
|align = "center"|1995/2000/31/31/2007<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2004<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Rusija<br />
|align = "center"|1973<br />
|align = "center"|1996<br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|2012<br />
|align = "center"|1997<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|pregovori<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Slovačka<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1993</font><br />
|align = "center"|1995/2000/31/31/2004/€2009<br />
|align = "center"|2000<br />
|align = "center"|2004<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Slovenija<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|1993<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1994</font><br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|<font color="#009933">1996</font><br />
|align = "center"|<font color="#009933">1996</font><br />
|align = "center"|1996/1998/31/31/2004/€2007<br />
|align = "center"|2010<br />
|align = "center"|2004<br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Srbija<br />
|align = "center"|2000<br />
|align = "center"|2003<br />
|align = "center"|2006<br />
|align = "center"|promatrač<br />
|align = "center"|2013<br />
|align = "center"|2007<br />
|align = "center"|2009/2014/<font color="#FF0000">16</font>/2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Tadžikistan<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2002<br />
|align = "center"|2013<br />
|align = "center"|2010<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Turkmenistan<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|pregovori<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Ukrajina<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|1995<br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|2008<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">2017</font><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#CCCCFF"| Uzbekistan<br />
|align = "center"|1992<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1994<br />
|align = "center"|promatrač<br />
|align = "center"|1999<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|}<br />
<br />
==== Tranzicionometar - poredak ====<br />
<br />
'''Tablica 2'''. Rang lista trkača prema Zapadu.<br />
<br />
<font color="#FF0000">'''Crveno''' </font>- promjena situacije od prošlogodišnjeg predavanja.<br>Članstvo u '''OSCE''' 1 bod.<br>Članstvo u '''CE''' 2 boda.<br>Članstvo u '''PfP''' 2 boda (1 bod za članstvo u EAPC).<br>Članstvo u '''WTO''' 4 boda (1 bod proces učlanjivanja, 2 za potpisivanje sporazuma).<br>'''AA/SAA/DCFTA''' 4 boda, '''PCA''' 2 boda, '''IA''' 1 bod.<br>Članstvo u '''CEFTA i BAFTA'''-i 4 boda.<br>Članstvo u EU 50 bodova. Accession Partnership bodovi prema broju zatvorenih poglavlja. Shengen <nowiki>+</nowiki>10. Euro <nowiki>+</nowiki>10.<br>Članstvo u '''OECD'''-u 5 bodova (pregovori 1 bod)<br>Članstvo u '''NATO'''-u 5 bodova (1 bod za MAP, 2 za akcesiju).<br>Poredak se u 1999-2000. računao prema nešto drugačijim uvjetima. <br />
<br />
<br />
{|border="1" cellspacing="0" cellpadding="0" width="90%"<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''Poredak'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''Zemlja'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''OSCE'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''CE'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''PfP'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''WTO'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''AA, SAA,<br>DCFTA,<br>PCA, IA'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''CEFTA<br>BAFTA'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''Akcesija'''<br>'''''EU'''''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''OECD'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|'''NATO'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" rowspan = "2"|''' ''total'''''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" colspan = "19"|'''Poredak'''<br />
|-<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2017'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2016'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2015'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2014'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2013'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2012'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2011'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2010'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2009'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2008'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2007'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2006'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2005'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2004'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''2003'''<br />
|align = "right" bgcolor = "#99CCFF"|'''2002'''<br />
|align = "right" bgcolor = "#99CCFF"|'''2001'''<br />
|align = "right" bgcolor = "#99CCFF"|'''2000'''<br />
|align = "right" bgcolor = "#99CCFF"|'''1999'''<br />
|-<br />
|align = "right"|1.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Slovačka<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60<nowiki>+</nowiki>10€<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|97<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|-<br />
|align = "right"|2.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Slovenija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60<nowiki>+</nowiki>10€<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|97<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|-<br />
|align = "right"|3.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Estonija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60+10€<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|97<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|-<br />
|align = "right"|4.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Latvija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60+10€<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|97<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|-<br />
|align = "right"|5.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Litva<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60+10€<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">5</font><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">97</font><br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|-<br />
|align = "right"|6.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Mađarska<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|87<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|align = "center"|1.<br />
|-<br />
|align = "right"|7.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Češka<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|87<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|-<br />
|align = "right"|8.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Poljska<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|60<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|87<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|8.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|4.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|3.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|align = "center"|2.<br />
|-<br />
|align = "right"|9.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Bugarska<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|50<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|72<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|9.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|align = "center"|7.<br />
|-<br />
|align = "right"|10.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Rumunjska<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|50<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|72<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|10.<br />
|align = "center"|6.<br />
|align = "center"|5.<br />
|align = "center"|5.<br />
|-<br />
|align = "right"|11.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Hrvatska<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|50<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|72<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|24.<br />
|-<br />
|align = "right"|12.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Crna Gora<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|25<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|align = "right"|13.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Albanija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|13.<br />
|-<br />
|align = "right"|14.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Makedonija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|17.<br />
|-<br />
|align = "right"|15.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Moldova<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|14.<br />
|-<br />
|align = "right"|16.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Srbija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|16<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|-<br />
|align = "right"|17.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Bosna i Hercegovina<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|-<br />
|align = "right"|18.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Gruzija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|13.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|16.<br />
|-<br />
|align = "right"|19.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Ukrajina<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|15.<br />
|-<br />
|align = "right"|20.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Rusija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|12.<br />
|-<br />
|align = "right"|21.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Armenija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|16.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|14.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|18.<br />
|align = "center"|19.<br />
|-<br />
|align = "right"|22.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Kirgistan<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|17.<br />
|align = "center"|15.<br />
|align = "center"|12.<br />
|align = "center"|11.<br />
|align = "center"|11.<br />
|-<br />
|align = "right"|23.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Tadžikistan<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|-<br />
|align = "right"|24.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Kazakstan<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|20.<br />
|-<br />
|align = "right"|25.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Azerbejdžan<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|19.<br />
|align = "center"|21.<br />
|align = "center"|22.<br />
|-<br />
|align = "right"|26.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Kosovo<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|align = "right"|27.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Uzbekistan<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|25.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|20.<br />
|align = "center"|21.<br />
|-<br />
|align = "right"|28.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Mongolija<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|align = "right"|29.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Belarus<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|23.<br />
|align = "center"|22.<br />
|align = "center"|18.<br />
|-<br />
|align = "right"|30.<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Turkmenistan<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|30.<br />
|align = "center"|29.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|28.<br />
|align = "center"|27.<br />
|align = "center"|26.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|24.<br />
|align = "center"|23.<br />
|-<br />
|}<br />
<br><br />
<br />
== Strukturne reforme ==<br />
<br />
<br />
* privatizacija <br />
* restrukturiranje (zatvaranje nerentabilnih poduzeća i otpuštanje viška radnika) <br />
* liberalizacija cijena <br />
* liberalizacija trgovanja devizama (forex) <br />
* antimonopolna politika <br />
* reforma banaka i ostalih financijskih institucija<br />
<br />
<br />
[[Slika:slika12.jpg]]<br />
<br />
'''Slika 15.''' Privatizacija - udio privatnog vlasništva u stvaranju GDP-a, 2006, [http://www.ebrd.org/ EBRD]<br />
<br />
<br />
[[Slika:slika13.jpg]]<br />
<br />
'''Slika 16.''' Udio privatnog vlasništva u stvaranju GDP-a i udio javnog sektora u GDP-u, 2003, [http://www.ebrd.org/ EBRD]<br />
<br />
<br />
[[Slika:slika14.jpg]]<br />
<br />
'''Slika 17.''' Progres u tranziciji, [http://www.ebrd.com/ EBRD], 2001 Transition Report<br />
<br />
[[Slika:Global_Competitiveness_Report.jpg|800px]]<br />
<br />
'''Slika 18.''' [http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Competitiveness_Report Global Competitiveness Index], [http://www.weforum.org/ World Economic Forum], [http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2014-2015 2014-2015]<br />
<br />
== Credit rating ==<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 3.''' ''Credit rating'' zemalja u tranziciji, stanje 5. siječnja 2018. ([https://en.wikipedia.org/wiki/Moody%27s_Investors_Service Moody<nowiki>’</nowiki>s]), 9. siječnja 2018. ([https://en.wikipedia.org/wiki/Standard_%26_Poor%27s S&P])<br />
<br />
<font color="#FF0000">Crveno </font>- junk bond rating. <br>Crno - investment rating. <br>Svaki znak '''ˇ''' znači downgrade za jedan nivo. <br>Svaki znak '''<nowiki>^</nowiki>''' znači upgrade za jedan nivo. <br>Moody<nowiki>’</nowiki>s (Aaa, Aa1, Aa2, Aa3, A1, A2, A3, Baa1, Baa2, Baa3, <font color="#FF0000">Ba1, Ba2, Ba3, B1, B2, B3, Caa1, Caa2, Caa3, Ca, C</font>).<br>Standard & Poor (AAA, AA<nowiki>+</nowiki>, AA, AA-, A<nowiki>+</nowiki>, A, A-, BBB<nowiki>+</nowiki>, BBB, BBB-, <font color="#FF0000">BB<nowiki>+</nowiki>, BB, BB-, B<nowiki>+</nowiki>, B, B-, CCC+, CCC, CCC-, C, SD</font>).<br />
<br />
<br />
{|border="1" cellspacing="0" cellpadding="0" width="80%"<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF"|'''Zemlja'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" colspan = "2"|'''[http://www.moodys.com/ Moody<nowiki>’</nowiki>s]'''<br />
|align = "center" bgcolor = "#99CCFF" colspan = "2"|'''[http://www.standardandpoors.com/ S&P]'''<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Albanija<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B1</font><nowiki>^</nowiki><sup>2007</sup><br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|<sup>2016</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><font color="#FF0000">B+</font><br />
|align = "center"|18<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Armenija<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B1</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2015</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Azerbejdžan<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Ba2</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2017</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2016</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2012</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|<sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">BB+</font><br />
|align = "center"|12<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Belarus<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Caa1</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2015</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2011</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2007</sup><br />
|align = "center"|24<br />
|align = "center"|<sup>2017</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2011</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2007</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">B</font><br />
|align = "center"|20<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Bosna i Hercegovina<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B3</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><br />
|align = "center"|21<br />
|align = "center"|<sup>2011</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><font color="#FF0000">B</font><br />
|align = "center"|20<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Bugarska<br />
|align = "center"|Baa2<nowiki>^</nowiki><sup>2011</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2001</sup><br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|<sup>2017</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2014</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2006</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2001</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2000</sup><nowiki>^</nowiki>BBB-<br />
|align = "center"|8<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Crna Gora<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B1</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2010</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2008</sup><br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|<sup>2014</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2007</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">B+</font><br />
|align = "center"|18<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Češka<br />
|align = "center"|A1<nowiki>^^^</nowiki><sup>2002</sup><br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<sup>2011</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2007</sup><nowiki>^</nowiki>AA-<br />
|align = "center"|1<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Estonija<br />
|align = "center"|A1<nowiki>^^^</nowiki><sup>2002</sup><br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|<sup>2011</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2010</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2001</sup><nowiki>^</nowiki>AA-<br />
|align = "center"|1<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Gruzija<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Ba2</font><nowiki>^</nowiki><sup>2017</sup><br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|<sup>2011</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2010</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">BB-</font><br />
|align = "center"|16<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Hrvatska<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Ba2</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2016</sup><br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|<sup>2014</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2011</sup><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2011</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">BB</font><br />
|align = "center"|14<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Kazakstan<br />
|align = "center"|Baa3<font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2016</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2001</sup><br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|<sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2015</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2011</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2001</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2000</sup><nowiki>^</nowiki>BBB-<br />
|align = "center"|8<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Kirgistan<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B2</font><br />
|align = "center"|20<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Kosovo<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Latvija<br />
|align = "center"|A3<nowiki>^</nowiki><sup>2015</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2014</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><nowiki>^^^</nowiki><sup>2002</sup><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|<sup>2014</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2013</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2012</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2010</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2007</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki>A-<br />
|align = "center"|5<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Litva<br />
|align = "center"|A3<nowiki>^</nowiki><sup>2015</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^^^</nowiki><sup>2002</sup><br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|<sup>2014</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2010</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^^</nowiki>A-<br />
|align = "center"|5<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Mađarska<br />
|align = "center"|Baa3<nowiki>^</nowiki><sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2010</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><nowiki>ˇ</nowiki><sup>2007</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2000</sup><nowiki>^</nowiki><sup>1999</sup><br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|<sup>2016</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2015</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2006</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2000</sup><nowiki>^</nowiki><sup>1999</sup><nowiki>^</nowiki>BBB-<br />
|align = "center"|8<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Makedonija<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">BB-</font><br />
|align = "center"|16<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Moldova<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B3</font><br />
|align = "center"|21<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Mongolija<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Caa1</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2014</sup><br />
|align = "center"|24<br />
|align = "center"|<sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2014</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2007</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">B-</font><br />
|align = "center"|22<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Poljska<br />
|align = "center"|A2<nowiki>^^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>1999</sup><br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|<sup>2016</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2007</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2000</sup><nowiki>^</nowiki><sup>1999</sup><nowiki>^</nowiki>BBB+<br />
|align = "center"|7<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Rumunjska<br />
|align = "center"|Baa3<nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2001</sup><br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|<sup>2014</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2008</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2001</sup><nowiki>^^</nowiki>BBB-<br />
|align = "center"|8<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Rusija<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Ba1</font><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2015</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2014</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2008</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2005</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^^^</nowiki><sup>2001</sup><br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|<sup>2015</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2014</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2007</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2001</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2000</sup><nowiki>^^</nowiki><font color="#FF0000">BB+</font><br />
|align = "center"|12<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Slovačka<br />
|align = "center"|A2<font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^^^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2001</sup><br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|<sup>2015</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2001</sup><nowiki>^</nowiki>A+<br />
|align = "center"|3<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Slovenija<br />
|align = "center"|Baa1<nowiki>^^</nowiki><sup>2017</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2015</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇˇ</nowiki></font><sup>2014</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇˇˇˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2011</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2006</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2000</sup><br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|<sup>2017</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2016</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2011</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2006</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2002</sup><nowiki>^</nowiki>A+<br />
|align = "center"|3<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Srbija<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Ba3</font><nowiki>^</nowiki><sup>2017</sup><br />
|align = "center"|16<br />
|align = "center"|<sup>2017</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2011</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2005</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2004</sup><nowiki>^</nowiki><font color="#FF0000">BB</font><br />
|align = "center"|14<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Tadžikistan<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B3</font><br />
|align = "center"|21<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">B-</font><br />
|align = "center"|22<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Turkmenistan<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Ukrajina<br />
|align = "center"|<font color="#FF0000">Caa2</font><nowiki>^</nowiki><sup>2017</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2014</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2009</sup><nowiki>^</nowiki><sup>2003</sup><nowiki>^^</nowiki><sup>2001</sup><font color="#FF0000">ˇ</font><sup>1999</sup><br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|<sup>2016</sup><nowiki>^^^^^</nowiki><sup>2015</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇˇ</nowiki></font><sup>2013</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2012</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇ</nowiki></font><sup>2010</sup><nowiki>^^^</nowiki><sup>2009</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2008</sup><font color="#FF0000"><nowiki>ˇˇ</nowiki></font><sup>2004</sup><nowiki>^^</nowiki><font color="#FF0000">B-</font><br />
|align = "center"|22<br />
|-<br />
|bgcolor = "#FFFF00"| Uzbekistan<br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|align = "center"|<nowiki>-</nowiki><br />
|-<br />
|}<br />
<br />
<BR><BR><BR><br />
<br />
== Makroekonomski pokazatelji ==<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
![[Slika:GDP per capita 2017 -Int$- label.png]]!![http://img441.imageshack.us/img441/923/151997mb5.gif '''1997''']<br>[http://img201.imageshack.us/img201/34/151998ro6.gif '''1998''']<br>[http://img206.imageshack.us/img206/8119/151999ax9.gif '''1999''']<br>[http://img206.imageshack.us/img206/6193/152001av2.gif '''2001''']<br>[http://img264.imageshack.us/img264/2829/slika15111rm6.jpg '''2003''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/0/01/GDP_per_capita_2008.gif '''2008''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/b/bc/GDP_per_capita_2011.jpg'''2011''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:GDP_s_2013.JPG'''2013''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:GDP_per_capita_2014_-Int%24-_label.png'''2014''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:GDP_per_capita_2015_-Int%24-_label.png'''2015''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/b/bc/GDP2016.JPG'''2016''']<br />
|-<br />
|'''Slika 19.''' GDP per capita 2017. [USD], [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2004rank.html]<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
![[Slika:GDP growth 2018 -%- label.png]]!![http://img201.imageshack.us/img201/2517/162000dq2.gif 2000]<br>[http://img201.imageshack.us/img201/8155/162001sr8.gif 2001]<br>[http://img134.imageshack.us/img134/5350/slika16111mr5.jpg 2003]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/3/31/GDP_growth_anual_2008.gif'''2008''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/8/84/GDP_growth%2C_2012.jpg'''2012''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:GDP_rast_13.jpg'''2013''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/c/c4/GDP-rast2016.JPG 2016]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:GDP_growth_2017_-%25-_label.png'''2017''']<br />
|-<br />
|'''Slika 20.''' Rast GDP-a 2018. [%], [http://www.imf.org/external/datamapper/NGDP_RPCH@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD]<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
![[Slika:Unemployment rate 2018 -%- label.png]]!![http://img201.imageshack.us/img201/3486/171997gx2.gif 1997]<br>[http://img363.imageshack.us/img363/4279/slika172000nh1.gif 2000]<br>[http://img132.imageshack.us/img132/5004/slika171111gz4.jpg 2005]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/b/bf/Nova_nezaposlenost_2009..jpg 2009]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:Neza_2013.jpg 2013]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/4/4a/Nezaposlenost2016.JPG'''2016''']<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:Unemployement_rate_2017-%25-_ispravljeno.png'''2017''']<br />
|-<br />
|* Nema podataka za Turkmenistan, Gruziju i Uzbekistan za 2018.<br />
|-<br />
|'''Slika 21.''' Nezaposlenost 2018., [%], [http://www.imf.org/external/datamapper/LUR@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD]<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
![[Slika:Average net monthly salary 2018 -USD- label.png]]!![http://img103.imageshack.us/img103/5291/slika181998jf3.jpg 1998]<br>[http://img226.imageshack.us/img226/5945/slika181999fy2.jpg 1999]<br>[http://img150.imageshack.us/img150/6118/slika18111rs9.jpg 2000]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/3/38/Gross_average_monthly_wages_2005_usd.gif 2005]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:Gross_monthly_wage_2014.jpg 2014]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/1/18/Anms17.JPG'''2017''']<br />
|-<br><br />
|-<br />
|<br>'''Slika 22.''' Prosječna neto plaća 2018. [USD] [https://tradingeconomics.com/country-list/wages]<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
![[Slika:GDP per capita (PPP) 2017 and 1995 ratio.png]]!!<br />
[http://img406.imageshack.us/img406/6333/slika211999ql3.jpg 1999]<br>[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Slika:Slika21111.jpg 2000]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:GDP2006-GDP1989.gif 2006]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/a/a8/GDPoporavak.JPG'''2015/1992''']<br />
|-<br />
|*Podaci za Bosnu i Hercegovinu su iz 1996., a Kosovo, Crnu Goru i Srbiju iz 2000.<br />
|-<br />
|'''Slika 23.''' Stanje oporavka od tranzicije, odnos GDP (PPP) po stanovniku 2017. i 1995. [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_past_and_projected_GDP_(PPP)_per_capita#IMF_estimates_between_1990_and_1999]<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0" <br />
|-<br />
![[Slika:Foreign direct investment -US$- label.png]]!! <br />
FDI Stock/Capita<br>[http://img406.imageshack.us/img406/905/slika2019992000eh8.jpg 1999 - 2000]<br><br>FDI Inflows/Capita<br>[http://img406.imageshack.us/img406/9000/slika202003vg3.jpg 2003]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/2/2d/Slika20111.jpg 2004]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Slika:FDI_2013.jpg 2013]<br>[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/2/22/Fdipc15.JPG'''2015'''] <br />
|- <br />
|'''Slika 24.''' Direktne strane investicije po stanovniku 2016.-net inflow [USD/cap],[https://data.worldbank.org/indicator/BX.KLT.DINV.CD.WD] <br />
|}<br />
<br />
== Usporedbe ==<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Index freedom.jpg]]<br />
<br />
'''Slika 25.''' Index od economic freedom, 2016.<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Corruption perception index 2015 2.jpg]]<br />
<br />
<br />
'''Slika 26.''' Corruption perception index, 2015.<br />
<br />
[http://cpi.transparency.org/cpi2011/interactive/2/ Transparency Index], [http://www.transparency.org/ Transparency International]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4. '''[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=2 Osnivanje tvrtke], [http://www.worldbank.org/ World Bank], 2014.<br />
<br />
<br />
<font color="#FF0000">'''Crveno'''</font> - zemlje u tranziciji<br><font color="#800080">'''Purporno'''</font> - članice EU i zemlje u tranziciji<br><font color="#0000FF">'''Plavo'''</font> - zemlje članice EU<br />
<br />
<br />
{|border="1" cellspacing="0" cellpadding="0" width="82%"<br />
| align = "center"|[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=0 Region or Economy]<br />
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=0 '''Rank''']<br />
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=0 '''DTF''']<br />
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=0 '''Procedures (number)''']<br />
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=0 '''Time (days)''']<br />
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=0 '''Cost (% of income per capita)''']<br />
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|[http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Default.aspx?direction=asc&sort=0 '''Paid-in min. capital (% of income per capita)''']<br />
|-<br />
| OECD high income<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|91,51<br />
|align = "center"|4,8<br />
|align = "center"|8,3<br />
|align = "center"|3,1<br />
|align = "center"|9,2<br />
|-<br />
| Europe & Central Asia<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|90,92<br />
|align = "center"|4,9<br />
|align = "center"|10,2<br />
|align = "center"|4,7<br />
|align = "center"|4<br />
|-<br />
| South Asia<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|83,98<br />
|align = "center"|8,1<br />
|align = "center"|15,4<br />
|align = "center"|13,4<br />
|align = "center"|0,2<br />
|-<br />
| East Asia & Pacific<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|82,03<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|23,9<br />
|align = "center"|19<br />
|align = "center"|12,3<br />
|-<br />
| Middle East & North Africa<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|80,35<br />
|align = "center"|7,9<br />
|align = "center"|20,2<br />
|align = "center"|26,3<br />
|align = "center"|11,2<br />
|-<br />
| Latin America & Caribbean<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|78,54<br />
|align = "center"|8,3<br />
|align = "center"|31,6<br />
|align = "center"|31,5<br />
|align = "center"|2,3<br />
|-<br />
| Sub-Saharan Africa<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|75,33<br />
|align = "center"|7,8<br />
|align = "center"|27,3<br />
|align = "center"|54<br />
|align = "center"|33,1<br />
|-<br />
|align = "center"| <br />
|align = "center"| <br />
|align = "center"| <br />
|align = "center"| <br />
|align = "center"| <br />
|align = "center"| <br />
|align = "center"| <br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=140 <font color="#000000">New Zealand</font>]<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|99,96<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|0,5<br />
|align = "center"|0,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=35 <font color="#000000">Canada</font>]<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|98,23<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|1,5<br />
|align = "center"|0,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=43 <font color="#000000">Hong Kong, China</font>]<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|98,2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|1,5<br />
|align = "center"|0,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=116 <font color="#ff0000">Macedonia </font>]<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|98,14<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|0,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=14 <font color="#ff0000">Azerbaijan</font>]<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|98,14<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|0,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=167 <font color="#000000">Singapore</font>]<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|96,49<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|2,5<br />
|align = "center"|0,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=12 <font color="#000000">Australia</font>]<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|96,49<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|2,5<br />
|align = "center"|0,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=74 <font color="#ff0000">Georgia</font>]<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|96,16<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|3,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=10 <font color="#ff0000">Armenia</font>]<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|96,07<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|0,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=93 <font color="#0000ff">Ireland</font>]<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|96,07<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|0,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=104 <font color="#000000">Korea</font>]<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|95,83<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|14,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=97 <font color="#000000">Jamaica</font>]<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|95,16<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|4,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/kosovo/starting-a-business/ <font color="#ff0000">Kosovo </font>]<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|95,54<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|1,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/saint-petersburg/starting-a-business/ <font color="#ff0000">Russian Federation - Saint Petersburg</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|95,31<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|1,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=65 <font color="#800080">Estonia</font>]<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|95,13<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|,5<br />
|align = "center"|1,2<br />
|align = "center"|16,4<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=181 <font color="#0000ff">Sweden</font>]<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|94,64<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|0,5<br />
|align = "center"|11,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=196 <font color="#0000ff">United Kingdom</font>]<br />
|align = "center"|16<br />
|align = "center"|94,58<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4,5<br />
|align = "center"|0,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=20 <font color="#0000ff">Belgium</font>]<br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|94,49<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|17<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=32 <font color="#000000">Burundi</font>]<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|94,45<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|13,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=45 <font color="#000000">Taiwan, China</font>]<br />
|align = "center"|19<br />
|align = "center"|94,42<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|2,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=194 <font color="#ff0000">Ukraine</font>]<br />
|align = "center"|20<br />
|align = "center"|94,4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|0,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=145 <font color="#000000">Norway</font>]<br />
|align = "center"|21<br />
|align = "center"|94,3<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|0,9<br />
|align = "center"|4,7<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=137 <font color="#0000ff">Netherlands</font>]<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|94,15<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=108 <font color="#800080">Latvia</font>]<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|94,15<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|5,5<br />
|align = "center"|1,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=56 <font color="#0000ff">Denmark</font>]<br />
|align = "center"|24<br />
|align = "center"|94,07<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|0,2<br />
|align = "center"|13,9<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=199 <font color="#ff0000">Uzbekistan</font>]<br />
|align = "center"|25<br />
|align = "center"|93,93<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|5,5<br />
|align = "center"|3,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=159 <font color="#ff0000">Russian Federation</font>]<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|93,57<br />
|align = "center"|3,7<br />
|align = "center"|9,8<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=70 <font color="#0000ff">France</font>]<br />
|align = "center"|27<br />
|align = "center"|93,27<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|3,5<br />
|align = "center"|0,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=69 <font color="#0000ff">Finland</font>]<br />
|align = "center"|28<br />
|align = "center"|93,13<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|6,6<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=114 <font color="#800080">Lithuania</font>]<br />
|align = "center"|29<br />
|align = "center"|92,99<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|5,5<br />
|align = "center"|0,6<br />
|align = "center"|20,3<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=106 <font color="#ff0000">Kyrgyz Republic</font>]<br />
|align = "center"|30<br />
|align = "center"|92,95<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=19 <font color="#ff0000">Belarus</font>]<br />
|align = "center"|31<br />
|align = "center"|92,91<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|0,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=146 <font color="#000000">Oman</font>]<br />
|align = "center"|32<br />
|align = "center"|92,85<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=155 <font color="#0000ff">Portugal</font>]<br />
|align = "center"|32<br />
|align = "center"|92,85<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|4,5<br />
|align = "center"|2,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/moscow/starting-a-business/ <font color="#ff0000">Russian Federation - Moscow</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|92,82<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=88 <font color="#000000">Iceland</font>]<br />
|align = "center"|34<br />
|align = "center"|92,64<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|3,5<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|7,6<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=162 <font color="#000000">São Tomé and Principe</font>]<br />
|align = "center"|35<br />
|align = "center"|92,56<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|15,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=131 <font color="#ff0000">Mongolia</font>]<br />
|align = "center"|36<br />
|align = "center"|92,55<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|1,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=161 <font color="#000000">Samoa</font>]<br />
|align = "center"|37<br />
|align = "center"|92,49<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|7,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=12 <font color="#000000">Liberia</font>]<br />
|align = "center"|37<br />
|align = "center"|92,49<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|4,5<br />
|align = "center"|16,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=61 <font color="#000000">Egypt</font>]<br />
|align = "center"|39<br />
|align = "center"|92,43<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|7,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=132 <font color="#000000">Morocco</font>]<br />
|align = "center"|40<br />
|align = "center"|92,34<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|7,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=95 <font color="#000000">Israel</font>]<br />
|align = "center"|41<br />
|align = "center"|92,28<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|3,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=2 <font color="#000000">Afghanistan</font>]<br />
|align = "center"|42<br />
|align = "center"|92,08<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|19,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=149 <font color="#000000">Panama</font>]<br />
|align = "center"|43<br />
|align = "center"|92,01<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|5,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=129 <font color="#ff0000">Moldova</font>]<br />
|align = "center"|44<br />
|align = "center"|91,96<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|6,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=100 <font color="#ff0000">Kazakhstan</font>]<br />
|align = "center"|45<br />
|align = "center"|91,94<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|0,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=3 <font color="#ff0000">Albania</font>]<br />
|align = "center"|46<br />
|align = "center"|91,73<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|10,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=206 <font color="#ff0000">Serbia</font>]<br />
|align = "center"|47<br />
|align = "center"|91,67<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|6,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=125 <font color="#000000">Mauritius</font>]<br />
|align = "center"|48<br />
|align = "center"|91,65<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|1,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/new-york-city <font color="#000000">United States - New York City</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|91,6<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|1,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=169 <font color="#800080">Slovenia</font>]<br />
|align = "center"|49<br />
|align = "center"|91,42<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|0<br />
|align = "center"|40,6<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=51 <font color="#000000">Côte d<nowiki>’</nowiki>Ivoire</font>]<br />
|align = "center"|50<br />
|align = "center"|91,38<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|18,9<br />
|align = "center"|3,3<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=156 <font color="#000000">Puerto Rico</font>]<br />
|align = "center"|51<br />
|align = "center"|91,23<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|5,5<br />
|align = "center"|1,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=197 <font color="#000000">United States</font>]<br />
|align = "center"|51<br />
|align = "center"|91,23<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|5,6<br />
|align = "center"|1,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=195 <font color="#000000">United Arab Emirates</font>]<br />
|align = "center"|53<br />
|align = "center"|91,21<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/cyprus/ <font color="#000000">Cyprus</font>]<br />
|align = "center"|53<br />
|align = "center"|91,21<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|12,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=188 <font color="#000000">Tonga</font>]<br />
|align = "center"|55<br />
|align = "center"|90,85<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|16<br />
|align = "center"|6,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=77 <font color="#0000ff">Greece</font>]<br />
|align = "center"|56<br />
|align = "center"|90,7<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|2,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/los-angeles/starting-a-business/ <font color="#000000">United States - Los Angeles</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|90,66<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|0,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=22 <font color="#000000">Benin</font>]<br />
|align = "center"|57<br />
|align = "center"|90,56<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|3,7<br />
|align = "center"|5,4<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=210 <font color="#ff0000">Montenegro</font>]<br />
|align = "center"|58<br />
|align = "center"|90,07<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|1,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=41 <font color="#000000">Chile</font>]<br />
|align = "center"|59<br />
|align = "center"|89,84<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|5,5<br />
|align = "center"|0,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=156 <font color="#000000">Uruguay</font>]<br />
|align = "center"|60<br />
|align = "center"|89,79<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|6,5<br />
|align = "center"|22,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=46 <font color="#000000">Colombia</font>]<br />
|align = "center"|61<br />
|align = "center"|89,57<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|7,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=158 <font color="#800080">Romania</font>]<br />
|align = "center"|62<br />
|align = "center"|89,48<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|2<br />
|align = "center"|0,6<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=96 <font color="#0000ff">Italy</font>]<br />
|align = "center"|63<br />
|align = "center"|89,4<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|6,5<br />
|align = "center"|13,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/dominica/starting-a-business/ <font color="#000000">Dominica</font>]<br />
|align = "center"|64<br />
|align = "center"|89,26<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|15,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=120 <font color="#000000">Maldives</font>]<br />
|align = "center"|65<br />
|align = "center"|88,98<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|5,2<br />
|align = "center"|1,9<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=176 <font color="#000000">St. Lucia</font>]<br />
|align = "center"|66<br />
|align = "center"|88,8<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|21,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=56 <font color="#0000ff">Luxembourg</font>]<br />
|align = "center"|67<br />
|align = "center"|88,66<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|16,5<br />
|align = "center"|1,7<br />
|align = "center"|19,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=168 <font color="#800080">Slovakia</font>]<br />
|align = "center"|68<br />
|align = "center"|88,62<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|11,5<br />
|align = "center"|1,2<br />
|align = "center"|17,8<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=189 <font color="#000000">Trinidad and Tobago</font>]<br />
|align = "center"|69<br />
|align = "center"|88,59<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|10,5<br />
|align = "center"|0,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=123 <font color="#000000">Marshall Islands</font>]<br />
|align = "center"|70<br />
|align = "center"|88,41<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|12,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=182 <font color="#000000">Switzerland</font>]<br />
|align = "center"|71<br />
|align = "center"|88,39<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|2,<br />
|align = "center"|25,3<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=31 <font color="#000000">Burkina Faso</font>]<br />
|align = "center"|72<br />
|align = "center"|88,06<br />
|align = "center"|3<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|43,4<br />
|align = "center"|7<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/mexico/sub/monterrey/ <font color="#000000">Mexico - Monterrey</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|87,86<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|11,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=12 <font color="#000000">Bahrain</font>]<br />
|align = "center"|73<br />
|align = "center"|87,82<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|1,2<br />
|align = "center"|3,4<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=174 <font color="#000000">Sri Lanka</font>]<br />
|align = "center"|74<br />
|align = "center"|87,52<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|12,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=87 <font color="#800080">Hungary</font>]<br />
|align = "center"|75<br />
|align = "center"|87,28<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|7,1<br />
|align = "center"|45,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=160 <font color="#000000">Rwanda</font>]<br />
|align = "center"|76<br />
|align = "center"|87,17<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|48,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=79 <font color="#000000">Grenada</font>]<br />
|align = "center"|77<br />
|align = "center"|87,02<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|15,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=186 <font color="#000000">Thailand</font>]<br />
|align = "center"|78<br />
|align = "center"|87,01<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|25,5<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=191 <font color="#000000">Turkey</font>]<br />
|align = "center"|79<br />
|align = "center"|86,98<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|6,5<br />
|align = "center"|16,4<br />
|align = "center"|10,2<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=124 <font color="#000000">Mauritania</font>]<br />
|align = "center"|80<br />
|align = "center"|86,87<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|19,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=55 <font color="#800080">Czech Republic</font>]<br />
|align = "center"|81<br />
|align = "center"|86,86<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|5,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=30 <font color="#800080">Bulgaria</font>]<br />
|align = "center"|82<br />
|align = "center"|86,82<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|23<br />
|align = "center"|1,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=177 <font color="#000000">St. Vincent and the Grenadines</font>]<br />
|align = "center"|83<br />
|align = "center"|86,78<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|16,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/brunei/ <font color="#000000">Brunei Darussalam</font>]<br />
|align = "center"|84<br />
|align = "center"|86,72<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|1,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=184 <font color="#ff0000">Tajikistan</font>]<br />
|align = "center"|85<br />
|align = "center"|86,61<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|16,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=173 <font color="#0000ff">Spain</font>]<br />
|align = "center"|85<br />
|align = "center"|86,61<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|12,9<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=166 <font color="#000000">Sierra Leone</font>]<br />
|align = "center"|87<br />
|align = "center"|86,48<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|30,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/osaka/starting-a-business/ <font color="#000000">Japan - Osaka</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|86,26<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|10,5<br />
|align = "center"|7,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=142 <font color="#000000">Niger</font>]<br />
|align = "center"|88<br />
|align = "center"|86,16<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|32,4<br />
|align = "center"|48<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=98 <font color="#000000">Japan</font>]<br />
|align = "center"|89<br />
|align = "center"|86,09<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|11,2<br />
|align = "center"|7,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=164 <font color="#000000">Senegal</font>]<br />
|align = "center"|90<br />
|align = "center"|86,07<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|62,7<br />
|align = "center"|4,7<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=156 <font color="#000000">Qatar</font>]<br />
|align = "center"|91<br />
|align = "center"|86,06<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|8,5<br />
|align = "center"|6,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/tokyo/starting-a-business/ <font color="#000000">Japan - Tokyo</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|86<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|11,5<br />
|align = "center"|7,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=175 <font color="#000000">St. Kitts and Nevis</font>]<br />
|align = "center"|92<br />
|align = "center"|85,75<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|18,5<br />
|align = "center"|7,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=127 <font color="#000000">Mexico</font>]<br />
|align = "center"|93<br />
|align = "center"|85,74<br />
|align = "center"|7,8<br />
|align = "center"|8,4<br />
|align = "center"|17,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=24 <font color="#000000">Bhutan</font>]<br />
|align = "center"|94<br />
|align = "center"|85,59<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|3,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=52 <font color="#80080">Croatia</font>]<br />
|align = "center"|95<br />
|align = "center"|85,56<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|7,3<br />
|align = "center"|25,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=49 <font color="#000000">Congo, Dem. Rep.</font>]<br />
|align = "center"|96<br />
|align = "center"|85,49<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|29,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=170 <font color="#000000">Solomon Islands</font>]<br />
|align = "center"|97<br />
|align = "center"|85,48<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|28,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/san-marino <font color="#000000">San Marino</font>]<br />
|align = "center"|98<br />
|align = "center"|85,46<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|11,5<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|29,4<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=84 <font color="#000000">Guyana</font>]<br />
|align = "center"|99<br />
|align = "center"|85,45<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|10,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/mexico-city <font color="#000000">Mexico - Mexico City</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|85,31<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|8,5<br />
|align = "center"|19,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/cabo-verde/ <font color="#000000">Cabo Verde</font>]<br />
|align = "center"|100<br />
|align = "center"|85,24<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|14,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/barbados/ <font color="#000000">Barbados</font>]<br />
|align = "center"|101<br />
|align = "center"|85,1<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|7,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=91 <font color="#000000">Iran, Islamic Rep.</font>]<br />
|align = "center"|102<br />
|align = "center"|85,06<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|1,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=152 <font color="#000000">Peru</font>]<br />
|align = "center"|103<br />
|align = "center"|85,01<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|9,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=190 <font color="#000000">Tunisia</font>]<br />
|align = "center"|103<br />
|align = "center"|85,01<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|4,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=207 <font color="#000000">Zambia</font>]<br />
|align = "center"|105<br />
|align = "center"|84,95<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|8,5<br />
|align = "center"|33,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=99 <font color="#000000">Jordan</font>]<br />
|align = "center"|106<br />
|align = "center"|84,62<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|22,4<br />
|align = "center"|0,1<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=154 <font color="#800080">Poland</font>]<br />
|align = "center"|107<br />
|align = "center"|84,22<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|37<br />
|align = "center"|12,1<br />
|align = "center"|10,9<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=121 <font color="#000000">Mali</font>]<br />
|align = "center"|108<br />
|align = "center"|84,12<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|8,5<br />
|align = "center"|61<br />
|align = "center"|5,9<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=136 <font color="#000000">Nepal</font>]<br />
|align = "center"|109<br />
|align = "center"|83,77<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|26,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=76 <font color="#000000">Ghana</font>]<br />
|align = "center"|110<br />
|align = "center"|83,73<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|19,2<br />
|align = "center"|2<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=13 <font color="#0000ff">Austria</font>]<br />
|align = "center"|111<br />
|align = "center"|83,72<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|21<br />
|align = "center"|0,3<br />
|align = "center"|12,8<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=119 <font color="#000000">Malaysia</font>]<br />
|align = "center"|112<br />
|align = "center"|83,67<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|6,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=117 <font color="#000000">Madagascar</font>]<br />
|align = "center"|113<br />
|align = "center"|83,48<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|40,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=75 <font color="#0000ff">Germany</font>]<br />
|align = "center"|114<br />
|align = "center"|83,42<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|10,5<br />
|align = "center"|1,9<br />
|align = "center"|32,9<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=59 <font color="#000000">Dominican Republic</font>]<br />
|align = "center"|115<br />
|align = "center"|83,34<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|14,5<br />
|align = "center"|16,3<br />
|align = "center"|36,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=101 <font color="#000000">Kenya</font>]<br />
|align = "center"|116<br />
|align = "center"|83,13<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|21,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=110 <font color="#000000">Lesotho</font>]<br />
|align = "center"|117<br />
|align = "center"|83<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|29<br />
|align = "center"|8,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=12 <font color="#000000">The Bahamas</font>]<br />
|align = "center"|118<br />
|align = "center"|82,71<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|21,5<br />
|align = "center"|13,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=81 <font color="#000000">Guatemala</font>]<br />
|align = "center"|119<br />
|align = "center"|82,31<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|19,5<br />
|align = "center"|24,1<br />
|align = "center"|17,2<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=148 <font color="#000000">Palau</font>]<br />
|align = "center"|120<br />
|align = "center"|81,95<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|28<br />
|align = "center"|2,9<br />
|align = "center"|7,7<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=156 <font color="#000000">Vietnam</font>]<br />
|align = "center"|121<br />
|align = "center"|81,76<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|24<br />
|align = "center"|4,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=17 <font color="#000000">Bangladesh</font>]<br />
|align = "center"|122<br />
|align = "center"|81,74<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|19,5<br />
|align = "center"|13,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/dhaka/starting-a-business/ <font color="#000000">Bangladesh - Dhaka</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|81,74<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|19,5<br />
|align = "center"|13,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/chittagong/starting-a-business/ <font color="#000000">Bangladesh - Chittagong</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|81,74<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|19,5<br />
|align = "center"|13,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=187 <font color="#000000">Togo</font>]<br />
|align = "center"|123<br />
|align = "center"|81,71<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|71,2<br />
|align = "center"|34<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=8 <font color="#000000">Antigua and Barbuda</font>]<br />
|align = "center"|124<br />
|align = "center"|81,66<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|9,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=50 <font color="#000000">Costa Rica</font>]<br />
|align = "center"|125<br />
|align = "center"|81,57<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|22,5<br />
|align = "center"|9,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/shanghai/starting-a-business/ <font color="#000000">China - Shanghai</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|81,25<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|28<br />
|align = "center"|0,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=200 <font color="#000000">Vanuatu</font>]<br />
|align = "center"|126<br />
|align = "center"|81,24<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|44,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=42 <font color="#000000">China</font>]<br />
|align = "center"|127<br />
|align = "center"|81,02<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|28,9<br />
|align = "center"|0,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=141 <font color="#000000">Nicaragua</font>]<br />
|align = "center"|128<br />
|align = "center"|81<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|68<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/beijing/starting-a-business/ <font color="#000000">China - Beijing</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|80,73<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|30<br />
|align = "center"|0,7<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=62 <font color="#000000">El Salvador</font>]<br />
|align = "center"|129<br />
|align = "center"|80,7<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|15,5<br />
|align = "center"|40,7<br />
|align = "center"|2,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=150 <font color="#000000">Papua New Guinea</font>]<br />
|align = "center"|130<br />
|align = "center"|80,53<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|41<br />
|align = "center"|15,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=172 <font color="#000000">South Africa</font>]<br />
|align = "center"|131<br />
|align = "center"|80,47<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|43<br />
|align = "center"|0,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/malta/ <font color="#0000ff">Malta</font>]<br />
|align = "center"|132<br />
|align = "center"|80,21<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|12,3<br />
|align = "center"|1,3<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=82 <font color="#000000">Guinea</font>]<br />
|align = "center"|133<br />
|align = "center"|80,2<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|77,7<br />
|align = "center"|13,6<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=143 <font color="#000000">Nigeria - Lagos</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|79,98<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|24<br />
|align = "center"|30,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=133 <font color="#000000">Mozambique</font>]<br />
|align = "center"|134<br />
|align = "center"|79,86<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|19<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=185 <font color="#000000">Tanzania</font>]<br />
|align = "center"|135<br />
|align = "center"|79,14<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|21,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=183 <font color="#000000">Syria</font>]<br />
|align = "center"|136<br />
|align = "center"|78,93<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|8,9<br />
|align = "center"|106<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=165 <font color="#000000">Seychelles</font>]<br />
|align = "center"|137<br />
|align = "center"|78,64<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|32<br />
|align = "center"|13,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/lagos/starting-a-business/ <font color="#000000">Nigeria</font>]<br />
|align = "center"|138<br />
|align = "center"|78,62<br />
|align = "center"|8,7<br />
|align = "center"|25,2<br />
|align = "center"|31<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=109 <font color="#000000">Lebanon</font>]<br />
|align = "center"|139<br />
|align = "center"|78,45<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|40,6<br />
|align = "center"|40,7<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=102 <font color="#000000">Kiribati</font>]<br />
|align = "center"|140<br />
|align = "center"|78,17<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|31<br />
|align = "center"|36,3<br />
|align = "center"|13<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=147 <font color="#000000">Pakistan</font>]<br />
|align = "center"|141<br />
|align = "center"|77,88<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|12,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/karachi/starting-a-business/ <font color="#000000">Pakistan - Karachi</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|77,88<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|12,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/lahore/starting-a-business/ <font color="#000000">Pakistan - Lahore</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|77,88<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|18<br />
|align = "center"|12,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=4 <font color="#000000">Algeria</font>]<br />
|align = "center"|142<br />
|align = "center"|77,54<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|20<br />
|align = "center"|11,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=151 <font color="#000000">Paraguay</font>]<br />
|align = "center"|143<br />
|align = "center"|77,53<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|35<br />
|align = "center"|39,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/jakarta/starting-a-business/ <font color="#000000">Indonesia - Jakarta</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|77,5<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|19,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=7 <font color="#000000">Angola</font>]<br />
|align = "center"|144<br />
|align = "center"|77,34<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|36<br />
|align = "center"|27,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=209 <font color="#000000">Timor-Leste</font>]<br />
|align = "center"|145<br />
|align = "center"|77,13<br />
|align = "center"|4<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|0,5<br />
|align = "center"|260,1<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/myanmar <font color="#000000">Myanmar</font>]<br />
|align = "center"|146<br />
|align = "center"|77,1<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|40,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=163 <font color="#000000">Saudi Arabia</font>]<br />
|align = "center"|147<br />
|align = "center"|77,09<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|4,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=86 <font color="#000000">Honduras</font>]<br />
|align = "center"|148<br />
|align = "center"|77,02<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|41,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=34 <font color="#000000">Cameroon</font>]<br />
|align = "center"|149<br />
|align = "center"|76,99<br />
|align = "center"|5<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|32<br />
|align = "center"|137,6<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=118 <font color="#000000">Malawi</font>]<br />
|align = "center"|150<br />
|align = "center"|76,73<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|37<br />
|align = "center"|42,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=90 <font color="#000000">Indonesia</font>]<br />
|align = "center"|151<br />
|align = "center"|76,43<br />
|align = "center"|11,2<br />
|align = "center"|24,9<br />
|align = "center"|19,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=72 <font color="#000000">Gabon</font>]<br />
|align = "center"|152<br />
|align = "center"|76,28<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|50<br />
|align = "center"|14,3<br />
|align = "center"|10,8<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=27 <font color="#000000">Botswana</font>]<br />
|align = "center"|153<br />
|align = "center"|76,21<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|48<br />
|align = "center"|0,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/delhi/starting-a-business/ <font color="#000000">India - Delhi</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|75,99<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|11,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=180 <font color="#000000">Swaziland</font>]<br />
|align = "center"|154<br />
|align = "center"|74,32<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|30<br />
|align = "center"|16,6<br />
|align = "center"|0,3<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=89 <font color="#000000">India</font>]<br />
|align = "center"|155<br />
|align = "center"|74,31<br />
|align = "center"|12,9<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|13,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/kano/starting-a-business/9 <font color="#000000">Nigeria - Kano</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|74,08<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|29<br />
|align = "center"|32,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=178 <font color="#000000">Sudan</font>]<br />
|align = "center"|156<br />
|align = "center"|73,78<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|36<br />
|align = "center"|25,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=9 <font color="#000000">Argentina</font>]<br />
|align = "center"|157<br />
|align = "center"|73,56<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|25<br />
|align = "center"|9,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/rio-de-janeiro/starting-a-business/ <font color="#000000">Brazil - Rio de Janeiro</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|73,26<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|45<br />
|align = "center"|6,8<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=21 <font color="#000000">Belize</font>]<br />
|align = "center"|158<br />
|align = "center"|73,22<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|43<br />
|align = "center"|34,6<br />
|align = "center"|0,1<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=68 <font color="#000000">Fiji</font>]<br />
|align = "center"|159<br />
|align = "center"|73,13<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|40<br />
|align = "center"|17,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/surabaya/starting-a-business/ <font color="#000000">Indonesia - Surabaya</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|72,62<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|35<br />
|align = "center"|20,3<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=107 <font color="#000000">Lao PDR</font>]<br />
|align = "center"|160<br />
|align = "center"|72,42<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|67<br />
|align = "center"|4,6<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/mumbai/starting-a-business/ <font color="#000000">India - Mumbai</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|72,41<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|16,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=205 <font color="#000000">Yemen</font>]<br />
|align = "center"|161<br />
|align = "center"|71,59<br />
|align = "center"|6<br />
|align = "center"|40<br />
|align = "center"|82,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=47 <font color="#000000">Comoros</font>]<br />
|align = "center"|161<br />
|align = "center"|71,59<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|15<br />
|align = "center"|98,4<br />
|align = "center"|34,8<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/libya <font color="#000000">Libya</font>]<br />
|align = "center"|163<br />
|align = "center"|71,48<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|35<br />
|align = "center"|31,2<br />
|align = "center"|43,4<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=92 <font color="#000000">Iraq</font>]<br />
|align = "center"|164<br />
|align = "center"|71,32<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|34<br />
|align = "center"|51,9<br />
|align = "center"|18,6<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=193 <font color="#000000">Uganda</font>]<br />
|align = "center"|165<br />
|align = "center"|71,3<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|26<br />
|align = "center"|37,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=60 <font color="#000000">Ecuador</font>]<br />
|align = "center"|166<br />
|align = "center"|70,61<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|48,5<br />
|align = "center"|21<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=128 <font color="#000000">Micronesia</font>]<br />
|align = "center"|167<br />
|align = "center"|69,73<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|16<br />
|align = "center"|140,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=73 <font color="#000000">Gambia, the</font>]<br />
|align = "center"|168<br />
|align = "center"|69,37<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|25<br />
|align = "center"|125,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=204 <font color="#000000">West Bank and Gaza</font>]<br />
|align = "center"|169<br />
|align = "center"|69,36<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|43<br />
|align = "center"|46,9<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=135 <font color="#000000">Namibia</font>]<br />
|align = "center"|170<br />
|align = "center"|68,87<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|66<br />
|align = "center"|11,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=153 <font color="#000000">Philippines</font>]<br />
|align = "center"|171<br />
|align = "center"|68,86<br />
|align = "center"|16<br />
|align = "center"|28<br />
|align = "center"|15,8<br />
|align = "center"|3,1<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=57 <font color="#000000">Djibouti</font>]<br />
|align = "center"|172<br />
|align = "center"|66,91<br />
|align = "center"|7<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|167<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=105 <font color="#000000">Kuwait</font>]<br />
|align = "center"|173<br />
|align = "center"|66,77<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|61<br />
|align = "center"|2,8<br />
|align = "center"|10,2<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=26 <font color="#ff0000">Bosnia and Herzegovina</font>]<br />
|align = "center"|174<br />
|align = "center"|65,09<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|65<br />
|align = "center"|13,5<br />
|align = "center"|13,4<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=28 <font color="#000000">Brazil</font>]<br />
|align = "center"|175<br />
|align = "center"|65,04<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|79,5<br />
|align = "center"|5,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=83 <font color="#000000">Guinea-Bissau</font>]<br />
|align = "center"|176<br />
|align = "center"|63,86<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|8<br />
|align = "center"|36,9<br />
|align = "center"|295,7<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=25 <font color="#000000">Bolivia</font>]<br />
|align = "center"|177<br />
|align = "center"|62,94<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|45<br />
|align = "center"|54,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/s%C3%A3o-paulo/starting-a-business/ <font color="#000000">Brazil - São Paulo</font>]<br />
|align = "center"|..<br />
|align = "center"|59,78<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|101,5<br />
|align = "center"|4,1<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=49 <font color="#000000">Congo, Rep.</font>]<br />
|align = "center"|178<br />
|align = "center"|59,44<br />
|align = "center"|11<br />
|align = "center"|50<br />
|align = "center"|61,2<br />
|align = "center"|92,2<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=66 <font color="#000000">Ethiopia</font>]<br />
|align = "center"|179<br />
|align = "center"|55,96<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|35<br />
|align = "center"|69,3<br />
|align = "center"|121,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=33 <font color="#000000">Cambodia</font>]<br />
|align = "center"|180<br />
|align = "center"|54,93<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|99<br />
|align = "center"|57,2<br />
|align = "center"|22,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/south-sudan <font color="#000000">South Sudan</font>]<br />
|align = "center"|181<br />
|align = "center"|53,96<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|14<br />
|align = "center"|422,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=39 <font color="#000000">Chad</font>]<br />
|align = "center"|182<br />
|align = "center"|51,91<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|60<br />
|align = "center"|159,8<br />
|align = "center"|22,4<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=208 <font color="#000000">Zimbabwe</font>]<br />
|align = "center"|183<br />
|align = "center"|49,13<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|91<br />
|align = "center"|119,2<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/somalia/starting-a-business <font color="#000000">Somalia</font>]<br />
|align = "center"|184<br />
|align = "center"|48,71<br />
|align = "center"|9<br />
|align = "center"|70<br />
|align = "center"|176,5<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=179 <font color="#000000">Suriname</font>]<br />
|align = "center"|185<br />
|align = "center"|47,82<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|84<br />
|align = "center"|101,4<br />
|align = "center"|0,3<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=64 <font color="#000000">Eritrea</font>]<br />
|align = "center"|186<br />
|align = "center"|46,36<br />
|align = "center"|13<br />
|align = "center"|84<br />
|align = "center"|37,6<br />
|align = "center"|165,1<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=63 <font color="#000000">Equatorial Guinea</font>]<br />
|align = "center"|187<br />
|align = "center"|36,9<br />
|align = "center"|17<br />
|align = "center"|134<br />
|align = "center"|102,7<br />
|align = "center"|27,8<br />
|- <br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=85 <font color="#000000">Haiti</font>]<br />
|align = "center"|188<br />
|align = "center"|33,61<br />
|align = "center"|12<br />
|align = "center"|97<br />
|align = "center"|219,3<br />
|align = "center"|15,5<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=201 <font color="#000000">Venezuela</font>]<br />
|align = "center"|189<br />
|align = "center"|32,94<br />
|align = "center"|20<br />
|align = "center"|230<br />
|align = "center"|136,4<br />
|align = "center"|0<br />
|-<br />
| [http://www.doingbusiness.org/ExploreTopics/StartingBusiness/Details.aspx?economyid=38 <font color="#000000">Central African Republic</font>]<br />
|align = "center"|190<br />
|align = "center"|31,36<br />
|align = "center"|10<br />
|align = "center"|22<br />
|align = "center"|209,4<br />
|align = "center"|556,6<br />
|-<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Time4b.PNG]]<br />
<br />
'''Slika 27.''' Vrijeme potrebno za osnivanje tvrtke<br />
<br />
<br />
<br />
|- <br />
[[Slika:HD_2015.PNG]]<br />
<br />
<br />
'''Slika 28.''' Human development index, 2015.<br />
<br />
[http://hdr.undp.org/en/data/map/ Human Development Reports]<br />
<br />
== Linkovi ==<br />
<br />
[[Slika:crta.jpg]]<br />
<br />
[http://www.worldbank.hr/ World Bank:] <br />
<br />
* [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/6_poglavlje/poglavlje6_final_files/cas.pdf Country Assistance Strategy progress report, 2001] <br />
* [http://siteresources.worldbank.org/INTCROATIA/Resources/Final_Board_Version_HR_CAS.pdf Country Assistance Strategy progress report, 2004] <br />
<br />
==Sigurnost dobave energije==<br />
Sigurnost dobave energije je prilično važna, jer je današnja ekonomija neodrživa bez stalne i sigurne opskrbe energijom. Ukoliko bi nestalo energije, uskladišptena hrana bi se pokvarila, nova se ne bi mogla dovesti u gradove, a ne bi se mogla niti proizvesti. Vrlo brzo bi nastupio kolaps civilizacije, s vjerojatno prilično lošim razvojem (npr. film [http://en.wikipedia.org/wiki/The_Road_%282009_film%29 'The Road']).<br />
<br />
Potrebno je razlikovati kratkotrajnu sigurnost dobave energije, koja je uglavnom tehnički problem, i dugotrajnu stratešku sigurnost dobave, koja je geopolitički problem. Inženjeri će često stavljati težište na kratkotrajnu sigurnost, recimo kako osigurati frekvenciju i napon u elektroenergetskom sustavu, ali je ona u stvari zanemariv problem u odnosu na dugotrajnu sigurnost, koja zahtjeva dugoročno osiguranje vlastitih izvora energije i dobavnih pravaca. <br />
<br />
Zemlje koje uvoze više od polovice primarne energije ne mogu se smatrati suverenima i nezavisnima, jer ne mogu donositi vlastite odluke, s obzirom da im dobavu uvjetuju druge zemlje. Diversifikacija izvora je u tom slučaju dobar način da se poveća sigurnost dobave, međutim, kritično je posjedovati vlastite izvore primarne energije. Ukoliko zemlja nema vlastitih izvora fosilnih goriva, onda vlastitu sigurnost može jedino osigurati obnovljivim izvorima. <br />
<br />
Tako recimo električna energija iz uvoznog ugljena ne podiže sigurnost dobave, jer je gorivo uvozno, ali je zbog diverzificiranog tržišta sigurnije od uvoznog plina, koji se dobavlja iz svega nekoliko izvora. Obnovljivi izvori uvijek povećavaju sigurnost dobave, iako mogu komplicirati regulaciju frekvencije i napona. <br />
<br />
[http://www.iea.org/topics/energysecurity/ IEA defines energy security as the uninterrupted availability of energy sources at an affordable price. Energy security has many aspects: long-term energy security mainly deals with timely investments to supply energy in line with economic developments and environmental needs. On the other hand, short-term energy security focuses on the ability of the energy system to react promptly to sudden changes in the supply-demand balance.]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/security_of_supply_en.htm European Energy Security Strategy]<br />
<br />
==Energija i konkurentnost proizvoda==<br />
==Restrukturiranje energetike==<br />
<br />
==Liberalizacija energetskog tržišta==<br />
==Privatizacija==<br />
<br />
[[Slika:donjacrta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10005PRIMARNA ENERGIJA2023-10-05T12:20:03Z<p>Neven: /* Hidroenergija */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 73/78/57$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (30.3.2023)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:cnei.gif||frame|center]][[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u exadžulima, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u EJ <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10004PRIMARNA ENERGIJA2023-10-05T12:19:39Z<p>Neven: /* Nuklearna energija */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 73/78/57$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (30.3.2023)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:cnei.gif||frame|center]][[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u exadžulima, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u EJ <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=10003PRIMARNA ENERGIJA2023-10-05T12:17:02Z<p>Neven: /* Ugljen */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 73/78/57$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (30.3.2023)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:cnei.gif||frame|center]][[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u exadžulima, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2021.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2022. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 843,84 || 710,81 || 252,46 || 69,23 || 54,53 || 169,83 || '''2100,71'''<br />
|-<br />
| Brazil || 106,53 || 34,87 || 16,96 || 1,07 || 82,48 || 57,24 || '''299,15'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1274,72''' || '''1029,66''' || '''304,29''' || '''84,82''' || '''256,26''' || '''298,24''' || '''3247,98''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,45 || 1,91 || 1,19 || 0,00 || 0,00 || 6,46 || '''16,01'''<br />
|-<br />
| Francuska || 69,51 || 37,02 || 5,49 || 37,22 || 13,29 || 16,32 || '''178,85'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,11 || 2,39 || 0,48 || 0,00 || 1,35 || 0,96 || '''8,29'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 99,84 || 77,86 || 50,64 || 6,62 || 75,13 || 52,09 || '''362,18'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''509,22'' || ''341,07'' || ''160,98'' || ''147,11'' || ''139,76'' || ''188,84'' || ''1486,98'' <br />
|-<br />
| Norveška || 9,08 || 3,58 || 0,72 || 0,00 || 29,13 || 2,89 || '''45,43'''<br />
|-<br />
| Rusija || 160,27 || 408,19 || 81,45 || 19,52 || 44,46 || 0,94 || '''714,83'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''658,49''' || '''491,07''' || '''239,08''' || '''81,32''' || '''135,87''' || '''223,43''' || '''1829,26'''<br />
|-<br />
| Kina || 730,89 || 325,55 || 2058,14 || 41,87 || 272,31 || 243,46 || '''3672,22'''<br />
|-<br />
| Indija || 224,75 || 53,50 || 478,84 ||3,83 || 36,15 || 30,09 || '''827,16'''<br />
|-<br />
| Japan || 157,88 || 89,09 || 114,65 || 7,76 || 17,82 || 30,02 || '''417,22'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1647,08''' || '''780,07'' || '''3019,97''' || '''57,17''' || '''394,22''' || '''411,29''' || '''6309,81'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''187,73''' || '''141,39''' || '''100,55''' || '''1,03''' || '''414,64''' || '''93,26''' || '''938,66'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''389,32''' || '''494,89''' || '''8,12''' || '''1,92''' || '''2,23''' || '''4,29''' || '''900,77'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4399,78''' || '''3474,01''' || '''3823,92''' || '''576,45''' || '''904,25''' || '''825,65''' || '''14004,06'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1997,73''' || '''1543,42''' || '''637,48''' || '''401,12''' || '''315,41''' || '''504,32''' || '''5399,48'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Slika:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2020.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2020.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2021.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2021.) - težište na nuklearnoj energiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2021.) - naglasak na fosilnim gorivima <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2021.) - težište na hidroenergiji <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2021.) - visok udio vjetra i biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2020.) - težište na prirodnom plinu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2021.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2020.) - težište na ugljenu <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2020.) - težište na ugljenu, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2020.) - težište na nafti, visok udio biomase <br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2020.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu <br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u EJ) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:EV_global_sales.png&diff=10002Datoteka:EV global sales.png2023-10-04T07:52:16Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:EV global sales.png</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10001ENERGETIKA I OKOLIŠ2023-10-04T07:37:29Z<p>Neven: /* Kombinirani ciklus */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=10000ENERGETIKA I OKOLIŠ2023-10-04T07:36:32Z<p>Neven: /* Kombinirani ciklus */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">problem sigurnosti dobave</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9999ENERGETIKA I OKOLIŠ2023-10-04T07:35:07Z<p>Neven: /* Nuklearna energija */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Nije kompatibilna s varijabilnim obnovljivima</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png&diff=9998Datoteka:Emisije CO2 po sektorima tijekom godina.png2023-10-03T15:35:52Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:Emisije CO2 po sektorima tijekom godina.png</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png&diff=9997Datoteka:Emisije CO2 po sektorima tijekom godina.png2023-10-03T15:30:23Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:Emisije CO2 po sektorima tijekom godina.png</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=9924PRIMARNA ENERGIJA2023-03-29T22:11:47Z<p>Neven: /* Kamo ide cijena nafte? */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 73/78/57$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 73/78/57$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (30.3.2023)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:cnei.gif||frame|center]][[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u exadžulima, 1995. - 2020.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba dodanih kapaciteta vjetroelektrana, solara i nuklearki u svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2022-HTML.html#link127 WNISR])<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2022/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Proizvodnja solarne energije po regijama (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/solar-energy-consumption-by-region])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Proizvodnja energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana po regijama ([https://ourworldindata.org/grapher/hydro-consumption-by-region], [https://ourworldindata.org/grapher/wind-energy-consumption-by-region?tab=chart&country=~Lower-middle-income+countries])<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora (2009.-2021.) (Izvor: [https://www.lazard.com/media/451881/lazards-levelized-cost-of-energy-version-150-vf.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2020.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2020. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 777,21 || 715,39 || 219,78 || 67,92 || 57,7 || 139,21 || '''2260,62'''<br />
|-<br />
| Brazil || 110,06 || 27,60 || 13,84 || 1,13 || 85,04 || 48,32 || '''296,22'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1191,49''' || '''1011,61''' || '''271,97''' || '''84,98''' || '''253,31''' || '''248,15''' || '''3467,84''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,28 || 1,98 || 0,77 || 0,00 || 0,00 || 4,99 || '''16,68'''<br />
|-<br />
| Francuska || 63,97 || 35,00 || 4,64 || 30,54 || 12,47 || 14,62 || '''231,21'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,10 || 2,49 || 0,34 || 0,00 || 1,20 || 0,52 || '''8,08'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 100,52 || 74,38 || 44,02 || 5,53 || 72,61 || 50,56 || '''313,84'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''478,5'' || ''326,66'' || ''141,19'' || ''145,93'' || ''72,61'' || ''166,48'' || ''1331,37'' <br />
|-<br />
| Norveška || 8,94 || 3,78 || 0,77 || 0,00 || 26,66 || 1,29 || '''42,2'''<br />
|-<br />
| Rusija || 152,62 || 353,74 || 78,16 || 17,41 || 41,36 || 0,43 || '''711,87'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''622,7''' || '''465,26''' || '''224,51''' || '''79,83''' || '''134,65''' || '''195,53''' || '''2001,89'''<br />
|-<br />
| Kina || 680,65 || 284,26 || 1965,00 || 31,49 || 270,34 || 158,30 || '''3384,44'''<br />
|-<br />
| Indija || 215,48 || 51,25 || 418,83 ||3,83 || 34,48 || 28,80 || '''813,5'''<br />
|-<br />
| Japan || 155,12 || 89,77 || 109,29 || 3,70 || 15,74 || 25,80 || '''446'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1592,69''' || '''740,84'' || '''2889,42''' || '''55,66''' || '''391,95''' || '''295,21''' || '''6151,68'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''171,63''' || '''131,56''' || '''98,11''' || '''1,22''' || '''410,82''' || '''90,76''' || '''474,63'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''375,32''' || '''474,89''' || '''9,2''' || '''0,55''' || '''2,86''' || '''4,06''' || '''926,14'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4149,53''' || '''3287,02''' || '''3616,68''' || '''572,74''' || '''898,97''' || '''629,09''' || '''13946,17'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1875,49''' || '''1511,35''' || '''655,89''' || '''398,16''' || '''313,84''' || '''430,88''' || '''5182,96'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Image:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2017.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Image:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 37,99% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 14,28% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 12,21% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2018.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin - 15,39% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2018.) - težište na nuklearnoj energiji - 1,79% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2018.) - naglasak na fosilnim gorivima - 2,14% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2018.) - težište na hidroenergiji - 0,21% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2018.) - visok udio vjetra i biomase - 0,12% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2017.) - težište na prirodnom plinu - 5,36% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2018.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta - 3,14% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2017.) - težište na ugljenu - 22,18% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2017.) - težište na ugljenu, visok udio biomase - 5,58% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2017.) - težište na nafti, visok udio biomase - 2,11% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2017.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu - 0,058% svjetske opskrbe<br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu, prirodni plin i ugljen na kraju 2021. godine<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1990.-2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2020.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u milijunima tona ekvivalentne nafte) po regijama od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte <br />
u razdoblju od 1995. do 2020. godine (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u EJ. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.worldbioenergy.org/uploads/221223%20WBA%20GBS%202022.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''685'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''1,2'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2020 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''36793150'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''Tisuće barela ekvivalenta nafte po danu''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''1679'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Slika 52a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 53a.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2019. i 2020.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-full-report.pdf])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''EJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''137,62'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2020 (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''76738''' || '''36574'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''298228''' || '''229650'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2020. (Izvor: [https://www.iea.org/data-and-statistics/data-tools/energy-statistics-data-browser?country=WORLD&energy=Renewables%20%26%20waste&year=2020])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''160540''' || '''549731'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54c.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u EJ. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/downloads.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=9845PRIMARNA ENERGIJA2022-10-06T21:06:31Z<p>Neven: /* Ratovi, ustanci, sankcije i nafta */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 89/95/69$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 89/95/69$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (6.10.2022)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:cnei.gif||frame|center]][[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* nagli oporavak nakon COVID-a podigao je potražnju i cijenu<br />
* ruska agresija na Ukrajinu smanjila je ponudu, i podigla cijenu, ali se nafta preusmjerila, pa cijena pada<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u milijunima tona ekvivalentne nafte, 1991. - 2018.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2017-HTML.html#link127 WNISR], [http://gwec.net/global-figures/graphs/ GWEC])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2019/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih modula po državama/regijama (Izvor: [https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2019_full_report_en.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora u EU (Izvor: Lazard)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2020.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2020. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 777,21 || 715,39 || 219,78 || 67,92 || 57,7 || 139,21 || '''2260,62'''<br />
|-<br />
| Brazil || 110,06 || 27,60 || 13,84 || 1,13 || 85,04 || 48,32 || '''296,22'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1191,49''' || '''1011,61''' || '''271,97''' || '''84,98''' || '''253,31''' || '''248,15''' || '''3467,84''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,28 || 1,98 || 0,77 || 0,00 || 0,00 || 4,99 || '''16,68'''<br />
|-<br />
| Francuska || 63,97 || 35,00 || 4,64 || 30,54 || 12,47 || 14,62 || '''231,21'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,10 || 2,49 || 0,34 || 0,00 || 1,20 || 0,52 || '''8,08'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 100,52 || 74,38 || 44,02 || 5,53 || 72,61 || 50,56 || '''313,84'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''478,5'' || ''326,66'' || ''141,19'' || ''145,93'' || ''72,61'' || ''166,48'' || ''1331,37'' <br />
|-<br />
| Norveška || 8,94 || 3,78 || 0,77 || 0,00 || 26,66 || 1,29 || '''42,2'''<br />
|-<br />
| Rusija || 152,62 || 353,74 || 78,16 || 17,41 || 41,36 || 0,43 || '''711,87'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''622,7''' || '''465,26''' || '''224,51''' || '''79,83''' || '''134,65''' || '''195,53''' || '''2001,89'''<br />
|-<br />
| Kina || 680,65 || 284,26 || 1965,00 || 31,49 || 270,34 || 158,30 || '''3384,44'''<br />
|-<br />
| Indija || 215,48 || 51,25 || 418,83 ||3,83 || 34,48 || 28,80 || '''813,5'''<br />
|-<br />
| Japan || 155,12 || 89,77 || 109,29 || 3,70 || 15,74 || 25,80 || '''446'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1592,69''' || '''740,84'' || '''2889,42''' || '''55,66''' || '''391,95''' || '''295,21''' || '''6151,68'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''171,63''' || '''131,56''' || '''98,11''' || '''1,22''' || '''410,82''' || '''90,76''' || '''474,63'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''375,32''' || '''474,89''' || '''9,2''' || '''0,55''' || '''2,86''' || '''4,06''' || '''926,14'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4149,53''' || '''3287,02''' || '''3616,68''' || '''572,74''' || '''898,97''' || '''629,09''' || '''13946,17'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1875,49''' || '''1511,35''' || '''655,89''' || '''398,16''' || '''313,84''' || '''430,88''' || '''5182,96'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Image:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2017.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Image:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 37,99% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 14,28% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 12,21% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2018.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin - 15,39% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2018.) - težište na nuklearnoj energiji - 1,79% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2018.) - naglasak na fosilnim gorivima - 2,14% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2018.) - težište na hidroenergiji - 0,21% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2018.) - visok udio vjetra i biomase - 0,12% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2017.) - težište na prirodnom plinu - 5,36% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2018.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta - 3,14% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2017.) - težište na ugljenu - 22,18% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2017.) - težište na ugljenu, visok udio biomase - 5,58% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2017.) - težište na nafti, visok udio biomase - 2,11% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2017.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu - 0,058% svjetske opskrbe<br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu na kraju 2016. godine - vrijeme trajanja<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/en/corporate/pdf/energy-economics/statistical-review-2017/bp-statistical-review-of-world-energy-2017-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1986.-2018.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2018.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1986.-2018.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2016.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1991. do 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u milijunima tona ekvivalentne nafte) po regijama od 1991. do 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2019-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2019-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/coal.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte <br />
u razdoblju od 1993. do 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/nuclear-energy.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/hydroelectricity.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u milijunima tona ekvivalenta nafte. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/renewable-energy.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2015 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''343711'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''498795'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2015 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''38155330'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2015. (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''kT''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''101497'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Biofuel1.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54 Biofuel2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2008. i 2018.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2015. (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''484058'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2015 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''71446''' || '''22791'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''265300''' || '''138958'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2015. (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''127445''' || '''305310'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 52.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/renewable-energy.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=9844PRIMARNA ENERGIJA2022-10-06T21:03:07Z<p>Neven: /* Kamo ide cijena nafte? */</p>
<hr />
<div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br />
<br />
== '''Cilj poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br />
<br />
<br />
== '''Svrha Poglavlja''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
# Razumjeti pojam primarne energije.<br />
# Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br />
# Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br />
# Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== '''Uvod''' ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br />
<br />
<br />
=== Kamo ide cijena nafte? ===<br />
<br />
Cijena nafte trenutno je vrlo visoko, dok je za vrijeme COVID-a čak jedno kratko vrijema bila negativna. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, koja je išla do 115$, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu je 89/95/69$ (WTI/Brent/Urals).<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika1 cn2021.png|thumb|center|750px]]<br />
<br />
:<div align="center"> Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861. - 2020., i razlozi njezinih promjena<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br />
<br />
<br />
<br />
* nepolitička (dakle uravnotežena tržišna) cijena nafte je cca 10-20$ po barelu<br />
<br />
* trenutna cijena nafte je [https://oilprice.com/oil-price-charts/ 89/95/69$/bbl] (WTI/Brent/Urals) (6.10.2022)<br />
<br />
* unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski dugo bila podignuta ograničenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008, te uspjeh politike energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i elektrifikacije transporta dovela je do pada potražnje<br />
<br />
* taman kad se iračka nafta krenula vraćati na tržište, buknulo je arapsko proljeće, i izbacilo libijsku naftu s tržišta<br />
<br />
* kad se libijska nafta počela vraćati, uvedene su sankcije protiv Irana, u međuvremenu ukinute, pa opet uvedene<br />
<br />
* previranja u Venecueli, izbacile su je s tržišta nafte, što je odlično i za Rusiju, i za SAD<br />
<br />
* porast proizvodnje nafte iz uljnih škriljevaca u zemljama izvan OPEC-a dovela je do gubitka utjecaja <br />
<br />
* OPEC je prestao ograničavati proizvodnju, čime je izazvao kolaps cijena, što najviše šteti Rusiji, Iranu i Venezueli, ali i novim investicijama u uljne škriljevce <br />
<br />
* utjecaj post-COVID-19 opravka ekonomije je bio značajan 2021<br />
<br />
* utjecaj ruske agresije je bio značajan tijeko prve polovice 2022, a nakon toga cijena pada, pa OPEC opet ograničava proizvodnju<br />
<br />
* pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br />
<br />
* '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br />
<br />
* '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br />
<br />
* saudijska proizvodnja kao stari regulator proizvodnje, a uljni škriljevci kao novi regulator cijene unutar banda 45-65$/bbl<br />
<br />
* cijena nafte iznad 45$/bbl čini neke nekonvencionalne izvore nafte isplatljivim<br />
<br />
* značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br />
<br />
<br />
[[Slika:cnei.gif||frame|center]][[Slika:ikn.png||frame|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 3. Intenzivnost korištenja nafte (količina nafte po jedinici GDP)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ratovi, ustanci, sankcije i nafta ===<br />
<br />
* ratovi, ustanci i sankcije smanjuju ponudu, dakle utječe na porast cijene <br />
<br />
* stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br />
<br />
* ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka do 2014 - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br />
<br />
<br />
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br />
<br />
* proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br />
* razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte ugrožava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br />
* jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br />
<br />
<br />
Zašto je sada ipak cijena nafte visoka?<br />
<br />
* COVID-19 doveo je do pada potražnje i kolapsa ulaganja u nove izvore<br />
* početak elektrifikacije transporta je povećao nesigurnost za investicije<br />
* nagli oporavak ekonomije doveo je do povećanja potražnje, a tržišna cijena je marginalna cijena koju plaćaju oni koji nisu spremni odustati od potršnje, jer za povećanje proizvodnje treba oko dvije godine<br />
<br />
=== Linkovi ===<br />
<br />
<br />
[http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.iea.org/statistics/ IEA - Key World Energy Statistics] <br />
<br />
[http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br />
<br />
[http://data.worldbank.org/ The World Bank Group - Data]<br />
<br />
[http://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html BP Statistical Review of World Energy]<br />
<br />
[http://www.platts.com Platts]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/ OECD]<br />
<br />
[http://www.oecd.org/statistics/ OECD - Data] <br />
<br />
[https://www.energy.gov Department of Energy]<br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br />
<br />
[http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br />
<br />
[http://www.energy.eu/ Europe's Energy Portal]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/energy/index_en.htm Energy Strategy for Europe]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Consumption_of_energy Eurostat energy consumption]<br />
<br />
[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Energy_production_and_imports Eurostat energy production and imports]<br />
<br />
[https://windeurope.org/data-and-analysis/statistics/ Wind Europe statistics]<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.nrel.gov/ National Renewable Energy Laboratory]<br />
<br />
[http://www.epri.com/ EPRI]<br />
<br />
[http://www.oecd-nea.org/ Nuclear Energy Agency]<br />
<br />
[http://www.inogate.org/?lang=en Inogate]<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Oblici primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br />
<br />
<br />
==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br />
<br />
Iako su i ovi izvori primarne energije možda obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 300 milijuna godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina), pa ih zato zovemo neobnovljivima.<br />
<br />
<br />
* fosilna goriva<br />
: nafta<br />
: plin<br />
: ugljen<br />
: treset <br />
* nuklearna energija<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika4 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini u milijunima tona ekvivalentne nafte, 1991. - 2018.<div> (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 5 2018.png|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br />
<br />
* balega<br />
* drvo (tradicionalna biomasa)<br />
* biomasa<br />
* biogoriva<br />
: bioetanol<br />
: biodiesel<br />
: bioplin<br />
: bio-ETBE<br />
: biovodik etc.<br />
* hidroenergija<br />
* vjetroenergija<br />
* sunčeva energija<br />
: toplinska<br />
: fotonaponska<br />
* geotermalna energija<br />
* energija mora<br />
: energija plime i oseke<br />
: energija valova<br />
: toplinska (OTEC)<br />
<br />
<br />
[[Slika:Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroel nuklearki.jpg|thumb|center|900px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 6. Usporedba ukupnog kapaciteta vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br />
(Izvor: [https://www.worldnuclearreport.org/The-World-Nuclear-Industry-Status-Report-2017-HTML.html#link127 WNISR], [http://gwec.net/global-figures/graphs/ GWEC])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 7.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet (Izvor: [https://www.ren21.net/gsr-2019/chapters/chapter_01/chapter_01/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 8.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih modula po državama/regijama (Izvor: [https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2019_full_report_en.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika: WIndhydro.jpg|thumb|center|1100px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama<br />
<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 10.png|thumb|center|700px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 10. Cijene proizvodnje električne energije iz pojedinih primarnih izvora u EU (Izvor: Lazard)<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Bilance primarne energije ===<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ] (2020.), prema BP.<br />
<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! Potrošnja primarne energije milijuna toe, 2020. !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ostali obnovljivi !! ukupno<br />
|-<br />
| SAD || 777,21 || 715,39 || 219,78 || 67,92 || 57,7 || 139,21 || '''2260,62'''<br />
|-<br />
| Brazil || 110,06 || 27,60 || 13,84 || 1,13 || 85,04 || 48,32 || '''296,22'''<br />
|-<br />
| '''Amerike''' || '''1191,49''' || '''1011,61''' || '''271,97''' || '''84,98''' || '''253,31''' || '''248,15''' || '''3467,84''' <br />
|-<br />
| Danska || 6,28 || 1,98 || 0,77 || 0,00 || 0,00 || 4,99 || '''16,68'''<br />
|-<br />
| Francuska || 63,97 || 35,00 || 4,64 || 30,54 || 12,47 || 14,62 || '''231,21'''<br />
|-<br />
| Hrvatska || 3,10 || 2,49 || 0,34 || 0,00 || 1,20 || 0,52 || '''8,08'''<br />
|-<br />
| Njemačka || 100,52 || 74,38 || 44,02 || 5,53 || 72,61 || 50,56 || '''313,84'''<br />
|-<br />
| ''EU'' || ''478,5'' || ''326,66'' || ''141,19'' || ''145,93'' || ''72,61'' || ''166,48'' || ''1331,37'' <br />
|-<br />
| Norveška || 8,94 || 3,78 || 0,77 || 0,00 || 26,66 || 1,29 || '''42,2'''<br />
|-<br />
| Rusija || 152,62 || 353,74 || 78,16 || 17,41 || 41,36 || 0,43 || '''711,87'''<br />
|-<br />
| '''Europa''' || '''622,7''' || '''465,26''' || '''224,51''' || '''79,83''' || '''134,65''' || '''195,53''' || '''2001,89'''<br />
|-<br />
| Kina || 680,65 || 284,26 || 1965,00 || 31,49 || 270,34 || 158,30 || '''3384,44'''<br />
|-<br />
| Indija || 215,48 || 51,25 || 418,83 ||3,83 || 34,48 || 28,80 || '''813,5'''<br />
|-<br />
| Japan || 155,12 || 89,77 || 109,29 || 3,70 || 15,74 || 25,80 || '''446'''<br />
|-<br />
| '''Azija i Pacifik''' || '''1592,69''' || '''740,84'' || '''2889,42''' || '''55,66''' || '''391,95''' || '''295,21''' || '''6151,68'''<br />
|-<br />
| '''Afrika''' || '''171,63''' || '''131,56''' || '''98,11''' || '''1,22''' || '''410,82''' || '''90,76''' || '''474,63'''<br />
|-<br />
| '''Bliski istok''' || '''375,32''' || '''474,89''' || '''9,2''' || '''0,55''' || '''2,86''' || '''4,06''' || '''926,14'''<br />
|-<br />
| '''Svijet''' || '''4149,53''' || '''3287,02''' || '''3616,68''' || '''572,74''' || '''898,97''' || '''629,09''' || '''13946,17'''<br />
|-<br />
| '''od toga OECD''' || '''1875,49''' || '''1511,35''' || '''655,89''' || '''398,16''' || '''313,84''' || '''430,88''' || '''5182,96'''<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
{| border="0"<br />
|-<br />
| [[Image:Svijet222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj opskrbi (2017.) - težište na fosilnim gorivima [https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Image:OECD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država OECD-a (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 37,99% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=OECDTOT&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Europa222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država Europe (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 14,28% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WEOEUR&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:EU222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi država EU-a (2017.) - naglasak na fosilnim gorivima - 12,21% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=EU28&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:SAD222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi SAD-a (2018.) - visok udio nuklearne energije, uz naftu i plin - 15,39% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=USA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Francuska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Francuske (2018.) - težište na nuklearnoj energiji - 1,79% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=FRANCE&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Njemacka222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Njemačke (2018.) - naglasak na fosilnim gorivima - 2,14% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=GERMANY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Norveska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Norveške (2018.) - težište na hidroenergiji - 0,21% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=NORWAY&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Danska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Danske (2018.) - visok udio vjetra i biomase - 0,12% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=DENMARK&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Rusija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Rusije (2017.) - težište na prirodnom plinu - 5,36% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=RUSSIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Japan222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 21. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Japana (2018.) - tržište na fosilnim goriima, pogotovo nafta - 3,14% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=JAPAN&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Kina222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 22. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Kine (2017.) - težište na ugljenu - 22,18% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CHINAREG&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Indija222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 23. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Indije (2017.) - težište na ugljenu, visok udio biomase - 5,58% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=INDIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Brazil222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 24. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Brazil(2017.) - težište na nafti, visok udio biomase - 2,11% svjetske opskrbe<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=BRAZIL&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
| [[Slika:Hrvatska222.jpg|thumb|left|600px]] || Slika 25. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u opskrbi Hrvatske (2017.) - naglasak na nafti i prirodnom plinu - 0,058% svjetske opskrbe<br />
<br />
[https://www.iea.org/data-and-statistics?country=CROATIA&fuel=Energy%20supply&indicator=Total%20primary%20energy%20supply%20(TPES)%20by%20source]<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Rezerve primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Uvod ===<br />
<br />
Dokazane su rezerve nafte za oko 50 godina uz sadašnju potrošnju, 55 godina za prirodni plin i 150 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 26.)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 26.jpg|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 26. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu na kraju 2016. godine - vrijeme trajanja<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/en/corporate/pdf/energy-economics/statistical-review-2017/bp-statistical-review-of-world-energy-2017-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"> <br />
<br />
<br />
Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 27. i 28.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 29.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 30., 31. i 32.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 27 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
Svijet (1986.-2018.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:R-P ratio Slika 28.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 28. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br />
po energetskoj podijeli svijeta (2018.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Oil reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 29. Kretanje rezervi nafte 1980.-2020., (Izvor: [https://ourworldindata.org/grapher/oil-proved-reserves?country=OWID_WRL~North+America~Africa~Middle+East~Asia+Pacific~European+Union~South+%26+Central+America/])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
[[Slika:Slika 30 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 30. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - <br />
Svijet (1986.-2018.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 31 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 31. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - po energetskoj podjeli svijeta (2016.) (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html BP])<div><br />
<br />
<br />
[[Slika:Gas reserves.png|thumb|center|850px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Kretanje rezervi prirodnog plina 2000.-2020., tisuće milijardi m³ (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 33.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 33 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 33. Dokazane rezerve nafte, u postotcima - nafta je još uvijek na Bliskom istoku<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Prirodni plin ===<br />
<br />
Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 34.).<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 34 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 34. Dokazane rezerve prirodnog plina, u postotcima - prirodni plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br />
<br />
(Slika 35.).<br />
<br />
[[Slika:Slika 35 2018.png|thumb|center|990px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 35. Dokazane rezerve ugljena u postotcima (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br />
<br />
=== Potencijal obnovljive energije ===<br />
Potencijal obnovljive energije se ne smanjuje korištenjem. On ovisi o dozračenoj Sunčevoj energiji, bilo direktno, ili indirektno preko razlike potencijala, kao energija vjetra ili mora ili hidroenergija, ili spremljenu kao kemijsku energiju u biomasi. Samo geotermalna energija nije posljedica Sunčeve, nego zaostale topline Zemlje. <br />
<br />
==== Potencijal vjetroenergije ====<br />
<br />
Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) sa sadašnjom tehnologijom je lagano integrirati do 15-20% električne energije iz tog izvora. Taj bi se postotak međutim mogao povećati upravljanjem potrošnjom, i skladištenjem energije, uz nešto povećani trošak dobave električne energije.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 36. Potencijal vjetroenergije - Svijet (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal hidroenergije ====<br />
<br />
Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom, za turističkim prihodima te bioraznolikošću.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Total hydropower potential by continent.jpg|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 37. Potencijal hidroenergije - Svijet<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
==== Potencijal Sunčeve energije ====<br />
<br />
Daleko najveći potencijal ima Sunčeva energija, ali najveći se dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju. Kako je tehnologija korištenja u međuvremenu značajno pojeftinila, ovo je izvor koji će u sljedećim godinama najznačajnije rasti.<br />
<br />
<br />
[[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 38. Potencijal Sunčeve energije (Izvor: [http://www.bp.com BP])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 39 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 39. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 40 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 40. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br />
<br />
[[Slika:Slika 41 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 41. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijardama kubičnih metara u razdoblju od 1991. do 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 42 2018.png|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 42.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama kubičnih metara godišnje (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena unutar posljednjih 20 godina, iako je nedavno došlo do prestanka rasta. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 43 2018.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 43. Prikaz proizvodnje ugljena (u milijunima tona ekvivalentne nafte) po regijama od 1991. do 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Uran ===<br />
<br />
Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br />
<br />
=== Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br />
<br />
<br />
[[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 44. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br />
Geopolitičke konzekvence.<br />
<div align="left"><br />
<br />
=== LNG ===<br />
<br />
LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br />
<br />
Većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, te se velika sredstva moraju ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samo postrojenje za ukapljivanje LNG-a stoji 1-3 milijarde USD, terminal za ukapljivanje 0.3-1 milijardu, a LNG tankeri za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. <br />
<br />
Komercijalni razvoj LNG-a počeo je dugoročnim ugovorima na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima, ali se u međuvremenu pojavilo spot tržište. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvoze velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata, ali pojavom viška plina u Americi očekuje se pad cijena.<br />
<br />
Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG tankera kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. <br />
<br />
<br />
Tablica 2. Trgovina LNG-om 2021. godine prema BP-u (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2021-natural-gas.pdf] )<br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Uvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Kanada<br />
| 0,8 <br />
|-<br />
! Meksiko<br />
| 2,5<br />
|-<br />
! SAD<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno za Sjevernu Ameriku<br />
! 4,6<br />
|-<br />
! Argentina<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Brazil<br />
| 3,3<br />
|-<br />
! Čile<br />
| 3,7<br />
|-<br />
! Ostatak Južne i Centrale Amerike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Južna i Centralna Amerika<br />
! 13,9<br />
|-<br />
! Belgija<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Francuska<br />
| 19,6<br />
|-<br />
! Italija<br />
| 12,1<br />
|-<br />
! Španjolska<br />
| 20,9<br />
|-<br />
! Turska<br />
| 14,8<br />
|-<br />
! UK<br />
| 18,6<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 23,8<br />
|-<br />
! Ukupno Europa<br />
! 114,8<br />
|-<br />
! Kuvajt<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 1.6<br />
|-<br />
! Ostatak Bliskog istoka i Afrike<br />
| 1.9<br />
|-<br />
! Ukupno Bliskog istoka i Afrike<br />
! 1.9<br />
|-<br />
! Kina<br />
| 94,0<br />
|-<br />
! Indija<br />
| 35,8<br />
|-<br />
! Japan<br />
| 102,0<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 3,6<br />
|-<br />
! Pakistan<br />
| 10,6<br />
|-<br />
! Singapur<br />
| 5,7<br />
|-<br />
! Južna Koreja<br />
| 55,3<br />
|-<br />
! Tajvan<br />
| 24,7<br />
|-<br />
! Tajland<br />
| 7,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 345,4<br />
|-<br />
! Ukupan uvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div> <br />
<div style=display:inline-table><br />
{| class=wikitable<br />
|+ Izvoz LNG-a u milijardi metara kubnih<br />
! Države<br />
! Količina LNG-a<br />
|-<br />
! Peru<br />
| 5,0<br />
|-<br />
! Trinidad i tabago<br />
| 14,3<br />
|-<br />
! Ostale Amerike<br />
| 0,5<br />
|-<br />
! Ukupna Amerika<br />
! 81,3<br />
|-<br />
! Rusija<br />
| 40,4<br />
|-<br />
! Norveška<br />
| 4,3<br />
|-<br />
! Ostatak Europe<br />
| 1,3<br />
|-<br />
! Ukupno Europa & CIS<br />
! 46,0<br />
|-<br />
! Oman<br />
| 13,2<br />
|-<br />
! Katar<br />
| 106,1<br />
|-<br />
! UAE<br />
| 7,6<br />
|-<br />
! Ukupno Bliski Istok<br />
! 126,9<br />
|-<br />
! Alžir<br />
| 15,0<br />
|-<br />
! Angola<br />
| 6,1<br />
|-<br />
! Egipat<br />
| 1,8<br />
|-<br />
! Nigeria<br />
| 28,4<br />
|-<br />
! Ostatak Afrike<br />
| 5,1<br />
|-<br />
! Ukupno Afrika<br />
! 56,4<br />
|-<br />
! Malezija<br />
| 32,8<br />
|-<br />
! Australija<br />
| 106,2<br />
|-<br />
! Bruneji<br />
| 8,4<br />
|-<br />
! Indonezija<br />
| 16,8<br />
|-<br />
! Papa Nova Gvineja<br />
| 11,5<br />
|-<br />
! Ostatak Azije i Pacifika<br />
| 1,4<br />
|-<br />
! Ukupno Azija i Pacifik<br />
! 177,3<br />
|-<br />
! Ukupan izvoz LNG-a<br />
! 487,9<br />
|-<br />
|}<br />
</div><br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Potrošnja primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Sjeverna Amerika bilježi blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija posljednjih godina bilježi znatno veći rast, a Europa i Euroazija blagi pad potrošnje<br />
<br />
<br />
[[Slika:PGPP2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center"> Slika 45. Promjena potrošnje primarne energije po energetskim regijama u 2019. godini, te prosječna godišnja promjena potrošnje u periodu od 10 godina preba BP-u<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nafta ===<br />
<br />
Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama, osim u Evropi. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 46.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 46. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2019-full-report.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Plin ===<br />
<br />
Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste, sve do nedavno. <br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 47.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 47. Potrošnja prirodnog plina po regijama u miljardama kubičnih metara (Izvor: [https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2019-natural-gas.pdf])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Ugljen ===<br />
<br />
Uočljiv je pad potrošnje ugljena u većem dijelu svijeta, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. Međutim, u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 48.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 48. Potrošnja ugljena po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor:[https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/coal.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Nuklearna energija ===<br />
<br />
Nakon duljeg perioda pada potrošnje nuklearne energije, opet dolazi do blagog rasta potrošnje nuklearne energije, uglavnom u Kini.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 49.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 49. Potrošnja nuklearne energije po regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte <br />
u razdoblju od 1993. do 2018. godine (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/nuclear-energy.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Hidroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 50.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 50. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/hydroelectricity.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Vjetroenergija ===<br />
<br />
Rast potrošnje električne energije iz vjetroelektrana u prošlom desetljeću je bio iznimno velik.<br />
<br />
[[Slika:Slika 51.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 51. Potrošnja električne energije iz vjetroelektrana u milijunima tona ekvivalenta nafte. <br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/renewable-energy.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
=== Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br />
<br />
Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br />
<br />
=== Biomasa ===<br />
<br />
Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) <br />
je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica: ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'<br />
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:<br />
* drvna biomasa <br />
* drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće) <br />
* nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave) <br />
* ostaci i otpaci iz poljoprivrede <br />
* životinjski otpad i ostaci. <br />
* biomasa iz otpada<br />
<br />
'''Drvna biomasa'''<br />
* Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…<br />
* Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke<br />
* Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete<br />
* Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase<br />
<br />
'''Ostaci i otpaci iz poljoprivrede'''<br />
* Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…<br />
* To je heterogena biomasa različitih svojstava <br />
* Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)<br />
* Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem<br />
* Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!<br />
<br />
'''Životinjski otpad i ostaci'''<br />
* Anaerobna fermentacija (izmet –sve vrste životinja + zelena masa)<br />
* Spaljivanjem (stelja, lešine –peradarske farme)<br />
* Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) <br />
<br />
'''Biomasa iz otpada'''<br />
* Zelena frakcija kućnog otpada<br />
* Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina<br />
* Mulj iz kolektora otpadnih voda<br />
<br />
<br />
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.<br />
<br />
Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br />
<br />
<br />
==== Kruta biomasa ====<br />
<br />
Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br />
<br />
<br />
Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2015 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije(bruto)''' || '''343711'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije(bruto)''' || '''498795'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2015 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Primarna biomasa<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''38155330'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
==== Biogoriva ====<br />
<br />
Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br />
<br />
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br />
<br />
Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br />
<br />
<br />
Tablica 5. Potrošnja biogoriva - svijet - 2015. (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015]) <br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Biogoriva<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''kT''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''101497'''<br />
|-<br />
<br />
<br />
|}<br />
<br />
[[Slika:Biofuel1.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 52. Proizvodnja biogoriva u milijunima tona ekvivalentne nafte.<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 54 Biofuel2.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 53. Količina prizvedenog etanola i biodizela po svjetskim regijama (2008. i 2018.g.)<br />
(Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
==== Bioplin ====<br />
<br />
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br />
<br />
<br />
Tablica 6. Potrošnja bioplina - svijet - 2015. (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Bioplin<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''484058'''<br />
|-<br />
<div><br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Otpad kao izvor energije ===<br />
<br />
Energetsko iskorištavanje otpada koji se ne može reciklirati je proces obično spaljivanja, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično. Gorivo dobiveno iz otpada često se koristi u cementarama.<br />
<br />
Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br />
<br />
Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br />
<br />
Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br />
<br />
<br />
Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2015 (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''71446''' || '''22791'''<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''265300''' || '''138958'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - svijet - 2015. (Izvor: [http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?country=WORLD&product=renewablesandwaste&year=2015])<br />
{| border="1"<br />
|-<br />
! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br />
|-<br />
| ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br />
|-<br />
| '''Ukupno''' || '''127445''' || '''305310'''<br />
|-<br />
<br />
|}<br />
<br />
=== Geotermalna energija ===<br />
<br />
Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć dizalica topline moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina. Potrošnja geotermalne energije 2014. godine iznosila je 7 Mtoe.<br />
<br />
=== Solarna energija ===<br />
<br />
Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br />
Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Slika 52.png|thumb|center|600px]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 54. Potrošnja solarne električne energije u milijunima tona ekvivalenta nafte. (Izvor: [https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy/renewable-energy.html])<div><br />
<div align="left"><br />
<br />
<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je opet u porastu, ali je značajno skuplja od fotonapona.<br />
<br />
==== Fotonaponska ====<br />
<br />
Fotonaponski moduli omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 52.<br />
<br />
=== Energija mora ===<br />
<br />
Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br />
<br />
==== Energija valova ====<br />
<br />
[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 53. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br />
Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br />
<br />
==== Energija plime i oseke ====<br />
<br />
Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br />
<br />
==== Toplinska ====<br />
<br />
Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Primarna energija i kvaliteta života ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.USE.PCAP.KG.OE?name_desc=false])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://www.purposeplus.com/world/indicators/energy-use-kg-oil-equivalent-per-capita/ '''kgoe/capita'''] || 1922 || 4154 || 642 || 1898<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2014.) (Izvor: [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart])<br />
<br />
{| border="2"<br />
|-<br />
! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje nižeg srednjeg dohotka !! Hrvatska<br />
|-<br />
| [https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?view=chart '''GDP2011 $/kgoe'''] || 7.9 || 9.1 || 9.0 || 10.7<br />
|}<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br />
* i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br />
* dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br />
* novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek mali dio primarne energije<br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva Biogoriva]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:EV_global_sales.png&diff=9843Datoteka:EV global sales.png2022-10-04T15:58:45Z<p>Neven: </p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9842ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:57:33Z<p>Neven: /* Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO2 u transportu */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9841ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:54:43Z<p>Neven: /* Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9840ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:53:09Z<p>Neven: /* Kombinirani ciklus */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030, ali zbog rata s Rusijom, poskupljenja plina, tranzicija je završila ranije</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
===Uvoz elektri&#269;ne energije===<br />
<br />
Iako je uvoz elektri&#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&#269;iš&#263;e rješenje? No emisije CO<sub>2</sub> su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO<sub>2</sub>.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&#269;ne energije<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&#269;ne energije]</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &#269;emu ima "relative advantage" - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada</font></span><br />
| width="50%" |<br />
<span lang="hr"><font face="Arial">bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik </font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| width="100%"<br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9839ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:51:20Z<p>Neven: /* Nuklearna energija */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">razvoj projekta nuklearnih elektrana traje do 25 godina u tržišnim, demokratskim zemljama</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
===Uvoz elektri&#269;ne energije===<br />
<br />
Iako je uvoz elektri&#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&#269;iš&#263;e rješenje? No emisije CO<sub>2</sub> su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO<sub>2</sub>.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&#269;ne energije<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&#269;ne energije]</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &#269;emu ima "relative advantage" - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada</font></span><br />
| width="50%" |<br />
<span lang="hr"><font face="Arial">bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik </font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| width="100%"<br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9838ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:49:11Z<p>Neven: /* Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg||950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
===Uvoz elektri&#269;ne energije===<br />
<br />
Iako je uvoz elektri&#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&#269;iš&#263;e rješenje? No emisije CO<sub>2</sub> su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO<sub>2</sub>.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&#269;ne energije<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&#269;ne energije]</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &#269;emu ima "relative advantage" - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada</font></span><br />
| width="50%" |<br />
<span lang="hr"><font face="Arial">bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik </font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| width="100%"<br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:EU-GHG1990-2050.jpg&diff=9837Datoteka:EU-GHG1990-2050.jpg2022-10-04T15:45:46Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:EU-GHG1990-2050.jpg</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9836ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:35:42Z<p>Neven: /* Promjena koncentracije CO2 i temperature */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
===Uvoz elektri&#269;ne energije===<br />
<br />
Iako je uvoz elektri&#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&#269;iš&#263;e rješenje? No emisije CO<sub>2</sub> su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO<sub>2</sub>.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&#269;ne energije<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&#269;ne energije]</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &#269;emu ima "relative advantage" - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada</font></span><br />
| width="50%" |<br />
<span lang="hr"><font face="Arial">bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik </font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| width="100%"<br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9835ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:35:27Z<p>Neven: /* Promjena koncentracije CO2 i temperature */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg|400px]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
===Uvoz elektri&#269;ne energije===<br />
<br />
Iako je uvoz elektri&#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&#269;iš&#263;e rješenje? No emisije CO<sub>2</sub> su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO<sub>2</sub>.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&#269;ne energije<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&#269;ne energije]</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &#269;emu ima "relative advantage" - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada</font></span><br />
| width="50%" |<br />
<span lang="hr"><font face="Arial">bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik </font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| width="100%"<br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Co2hist.jpg&diff=9834Datoteka:Co2hist.jpg2022-10-04T15:32:33Z<p>Neven: Neven је postavio novu inačicu Datoteka:Co2hist.jpg</p>
<hr />
<div></div>Nevenhttp://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9833ENERGETIKA I OKOLIŠ2022-10-04T15:31:15Z<p>Neven: /* Promjena koncentracije CO2 i temperature */</p>
<hr />
<div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
=Cilj poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br />
<br />
=Svrha poglavlja=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br />
<br />
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br />
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br />
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''pri proizvodnji električne energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> '''racionalnim korištenjem energije''' <br />
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO<sub>2</sub> u '''transportu''' <br />
#Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br />
<br />
=Uvod=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br />
<br />
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br />
<br />
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br />
<br />
=Emisije u energetici=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
==Kisele kiše==<br />
<br />
<br />
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br />
<br />
HNO<sub>3</sub> => NO<sub>3</sub><sup>-</sup>+ H<sup>+</sup> <br />
<br />
H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> = > SO<sub>4</sub><sup>2-</sup>+ 2H<sup>+</sup> <br />
<br />
<br />
<br />
Emisije SO<sub>x</sub> i NO<sub>x</sub> pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO<sub>x</sub>. <br />
<br />
<br />
[[Image:oe2p.jpg]]<br />
<br />
<br />
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m<sup>2</sup> <br />
<br />
<br />
Djelovanje je emisija SO<sub>x</sub> regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO<sub>x</sub> u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br />
<br />
Tehnologije za smanjenje emisija SO<sub>x</sub> su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO<sub>x</sub> desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br />
<br />
Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br />
<br />
==Utjecaj na zdravlje==<br />
<br />
<br />
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br />
<br />
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br />
<br />
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br />
<br />
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije "ljudi kao samo jedna vrsta", nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br />
<br />
=Klimatske promjene=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
<br />
==Efekt staklenika==<br />
<br />
<br />
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO<sub>2</sub>, N<sub>x</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC i SF<sub>6</sub>. Ugljični dioksid (CO<sub>2</sub>), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N<sub>2</sub>O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH<sub>4</sub>) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br />
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br />
<br />
[[Image:xxx.jpg]]<br />
<br />
Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br />
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br />
(CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub>O, CH<sub>4</sub>, HFC, PFC, SF<sub>6</sub>). <br />
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30<sup>o</sup>C niža.<br />
<br />
<br />
==Promjena koncentracije CO<sub>2</sub> i temperature==<br />
<br />
<br />
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br />
<br />
[[Slika:Co2hist.jpg]]<br />
<br />
Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO<sub>2</sub> mjerene <br />
u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2022. te u vječnom ledu do 1958.<br />
<br />
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br />
<br />
[[Slika:201601.gif]]<br />
<br />
Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br />
<br />
<br />
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO<sub>2</sub> dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO<sub>2</sub> vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br />
<br />
[[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br />
<br />
Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne <br />
globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br />
<br />
Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO<sub>2</sub> (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO<sub>2</sub> i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO<sub>2</sub> svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br />
<br />
==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Modtempnova.jpg]]<br />
<br />
Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br />
<br />
Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br />
<br />
<br />
[[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br />
<br />
Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br />
<br />
==Kretanje emisija CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO<sub>2</sub> na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br />
<br />
<div align="center>[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO<sub>2</sub> na određenom nivou<div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br />
<br />
<br />
[[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (a) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] <br><br />
Slika 9. (b) Godišnje emisije CO<sub>2</sub> prema izvoru energije (1990.-2018.)<br><br><br />
[[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (c) Emisije CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (2019.)<br><br><br />
[[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]<br><br />
Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO<sub>2</sub> po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div align="center>[[Slika:RCP15.jpg]]<div><br />
<br />
<div align="center>Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C <div><br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja==<br />
<br />
<br />
Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br />
<br />
*topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br />
*povišenje nivoa mora (slika 11.) <br />
*dezertifikacija <br />
*utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br />
<br />
Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Sealevel.jpg]] <br />
<br />
Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br />
primjeru južne Floride<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Wheatprices.jpg]] <br />
<br />
Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br />
<br />
==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br />
===Povijesni prinosi===<br />
<br />
[[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br />
<div align="center">Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso<div>[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
[[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br />
Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br />
Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.<div align="center">[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]<div align="left"><br />
<br />
<br />
Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br />
<br />
Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br />
<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br />
Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]<div align="left"><br />
<br />
===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br />
Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br />
Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br />
<div align="center">[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]<div>Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br />
<div align="left"><br />
Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br />
Izvor:<br />
http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br />
<br />
Povećanje CO<sub>2</sub> povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br />
Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br />
<br />
Izvor:<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br />
Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br />
<br />
====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br />
Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br />
<br />
Povišenje CO<sub>2</sub> utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO<sub>2</sub> iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO<sub>2</sub> reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br />
<br />
<div align="center">[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.<div>[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br />
<div align="left"><br />
<br />
Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br />
<br />
Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br />
<br />
http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br />
<br />
===Promjene u precipitaciji===<br />
Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br />
Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br />
<br />
Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br />
<br />
[[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]<div align="center">Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]<div align="left"><br />
<br />
===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br />
<br />
Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br />
<br />
===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br />
<br />
Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br />
Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br />
<br />
Izvor<br />
http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br />
<br />
==Izvori emisije CO<sub>2</sub>==<br />
<br />
<br />
<br />
Emisije CO<sub>2</sub>, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br />
<br />
<br />
<br />
Što je s biomasom?<br />
<br />
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO<sub>2</sub>, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO<sub>2</sub>, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO<sub>2</sub>, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br />
<br />
<br />
<br />
Izgaranje fosilnih goriva <br />
<br />
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br />
<br />
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br />
- ugljen<br />
- plin<br />
<br />
1 kg C -> 44/12 kg CO<sub>2</sub><br />
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO<sub>2</sub><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.</div><br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">nafta</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">4434</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">436</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.3</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ugljen</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">777.9</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">188.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.7</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">plin</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">1815</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">281.9</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">1.6</font><br />
|}<br />
<br />
<br /></div><br /><br />
<br />
==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br />
<br />
<br />
'''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva</div><br />
<br />
{| width="639" border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="162" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">energetska pretvorba</font><br />
| width="263" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privredna potrošnja</font><br />
| width="194" height="38" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">privatna potrošnja</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">elektri&#269;na energija</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">poljoprivreda, šumarstvo, ribolov</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">ku&#263;anstva</font><br />
|-<br />
| width="162" height="18" | <font face="Arial">para i topla voda</font><br />
| width="263" height="18" | <font face="Arial">industrija i rudarstvo</font><br />
| width="194" height="18" | <font face="Arial">promet</font><br />
|-<br />
| width="162" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
| width="263" height="36" | <font face="Arial">neenergetska potrošnja u industriji</font><br />
| width="194" height="36" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">gra&#273;evinarstvo</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|-<br />
| width="162" height="19" | <br />
| width="263" height="19" | <font face="Arial">usluge</font><br />
| width="194" height="19" | <font face="Arial"> </font><br />
|}<br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO<sub>2</sub> bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br />
<br />
<br />
[[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] </div><br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO<sub>2</sub>. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO<sub>2</sub> u prometu.<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> pri proizvodnji električne energije==<br />
<br />
Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO<sub>2</sub>, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO<sub>2</sub> sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br />
<br />
[[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br />
<br />
<br />
<div align="center">Slika 23. Emisija CO<sub>2</sub> iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)</div><br />
<br />
<br />
Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO<sub>2</sub> ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br />
<br />
<br />
<br />
<div align="left"><br />
<br />
'''Tablica 3.''' Emisija CO<sub>2</sub> iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu</div><br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" align="center"<br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial">HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2020.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Emisija CO2 t/god 2019.</font><br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Indeks 2020./2019.</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2552930</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2570930</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">ukupno Bioenergane</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">73268</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">73772</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.95</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#ccccff" | <font face="Arial">Ukupno HEP proizvodnja</font><br />
| width="25%" align="middle" | '''<font face="Arial">2625622</font>'''<br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">2647702</font><br />
| width="25%" align="middle" | <font face="Arial">0.99</font><br />
|}<br />
<br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br />
<br />
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br />
<br />
Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO<sub>2</sub> jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br />
<br />
No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO<sub>2</sub> sigurnost dobave električne energije i dr. <br />
<br />
Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoki kapitalni troškovi - zna&#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska - premali energetski sistem<br />1 centrala = 1/4 sistema</font></span><br />
|}<br />
<br />
Link:<br />
<br />
[http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br />
<br />
===Kombinirani ciklus===<br />
<br />
Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&#263;e je pove&#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br />
<br />
<br />
'''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br />
<br />
{| width="687" border="1"<br />
| width="378" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="293" height="18" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">udvostru&#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&#269;ne energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030</font></span><br />
|-<br />
| width="378" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">fleksibilan rad</font></span><br />
| width="293" height="60" | <span lang="hr"><font face="Arial">visoka cijena plina</font></span><br />
|}<br />
<br />
<span lang="hr"><br /></span><br />
<br />
===Kogeneracija===<br />
<br />
Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&#263;ava s cca. 30-35% uobi&#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije sli&#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&#269;ajno smanjiti emisiju CO<sub>2</sub>. Me&#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&#269;ne energije, samo se dio elektri&#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br />
<br />
{| border="1"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije mogu&#263;e je raspoloviti emisiju CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">proizvodnja elektri&#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&#273;enja (rijeke, more)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna gradnja vrelovoda</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">problem kondenzata</font></span><br />
|}<br />
<br />
linkovi:<br />
<br />
<br />
<br />
[http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br />
[http://www.euroheat.org Euroheat & Power]<br />
[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br />
<br />
===Obnovljivi izvori===<br />
<br />
Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br />
<br />
* hidroenergija<br />
* biomasa i otpad<br />
* sun&#269;eva energija<br />
* energija vjetra <br />
* geotermalna energija <br />
* energija valova<br />
* energija plime i oseke<br />
* energija morskih struja<br />
<br />
<br />
Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&#269;ajan udio (naro&#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&#263;u re&#263;i da obnovljivi izvori ne&#263;e zna&#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">jefitini potencijali ve&#263; iskorišteni</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">velike HE &#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&#273;imurje)</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">male HE su teško isplative</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&#273;enog) zemljišta</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO<sub>2</sub>, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&#269;inu CO<sub>2</sub> pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&#269;inak jer &#263;e vegetacija povu&#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&#269;no sli&#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">"zanemariva" emisija CO<sub>2</sub> ukoliko se šume obnavljaju</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">slaba energetska mo&#263;</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">teška kontrola nad ostalim emisijama</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">potrebna velika površina</font></span><br />
|-<br />
| <span lang="hr"><font face="Arial"> </font></span><br />
| <span lang="hr"><font face="Arial">skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa</font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima vjetra</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">potencijali gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
'''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">zanemariva emisija CO<sub>2</sub></font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">varijabilni rad, samo kada ima Sunca</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">skalabilna, od krova pa do velikih elektrana</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">veliko lokalno zapošljavanje</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">vrlo jeftina</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial"></font></span><br />
|}<br />
<br />
===Uvoz elektri&#269;ne energije===<br />
<br />
Iako je uvoz elektri&#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&#269;iš&#263;e rješenje? No emisije CO<sub>2</sub> su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO<sub>2</sub>.<br />
<br />
<br />
<br />
'''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&#269;ne energije<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2"<br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">prednosti</font></span><br />
| width="50%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <span lang="hr"><font face="Arial">nedostaci</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">emisija CO<sub>2</sub> je zanemariva</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">politi&#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&#269;ne energije]</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &#269;emu ima "relative advantage" - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada</font></span><br />
| width="50%" |<br />
<span lang="hr"><font face="Arial">bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku</font></span><br />
|-<br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool</font></span><br />
| width="50%" | <span lang="hr"><font face="Arial">Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik </font></span><br />
|}<br />
<br />
<br />
<br />
{| width="100%"<br />
|}<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> racionalnim korištenjem energije==<br />
<br />
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO<sub>2</sub>, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br />
<br />
<br />
Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br />
<br />
<br />
=== Industrija === <br />
Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br />
<br />
* bacanje kondenzata u kanalizaciju <br />
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br />
* korištenje zastarjele tehnologije<br />
* proizvodi s greškom (škart)<br />
* učestali prekidi proizvodnje<br />
* loša optimizacija procesa<br />
<br />
=== Zgradarstvo ===<br />
Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br />
<br />
* gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br />
* korištenje nezadovoljavajućih materijala<br />
* loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br />
* energetski neučinkovita oprema i aparati<br />
* korištenje energije kada za time nema potrebe<br />
<br />
Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br />
<br />
* gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br />
* retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br />
* opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br />
* zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br />
* obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br />
* korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br />
<br />
<br />
'''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO<sub>2</sub>, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO<sub>2</sub>, <br />
<br />
{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="2" <br />
| width="25%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Svijet</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial">Bogate zemlje (OECD)</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Zemlje u tranziciji</font><br />
| width="20%" align="middle" bgcolor="#6699ff" | <font face="Arial"> Hrvatska</font><br />
|-<br />
| width="25%" align="middle" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=eg_use_pcap_kg_oe&tdim=true&dl=en&hl=en&q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1806</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4130</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">1956</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">2110</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO<sub>2</sub>/capita (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.2</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">8.5</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.6</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">4.1</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"> <br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.78</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">10.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">3.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">6.04</font><br />
|-<br />
| width="20%" align="center" bgcolor="#99ccff" | <font face="Arial"><br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO<sub>2</sub>/GDP$ (2019.godina)<br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.38</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.20</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.64</font><br />
| width="20%" align="middle" | <font face="Arial">0.32</font><br />
|}<br />
<br />
<br /><br /> <br />
<br />
{|<br />
| width="11%" | <br />
|}<br />
<br />
Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO<sub>2</sub> po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br />
<br />
Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO<sub>2</sub> u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br />
<br />
S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br />
<br />
<br />
[[Image:2022-09-08 (2).png]]<br />
<br />
Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br />
<br />
<br />
<br />
[[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br />
<br />
Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br />
<br />
<br />
Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".<br />
<br />
<br />
[[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti".png|center]]<br />
<br />
Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti"[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&name_desc=false&start=1990&view=map]<br />
<br />
==Smanjenje emisije CO<sub>2</sub> u transportu==<br />
<br />
====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO<sub>2</sub> u transportu====<br />
<br />
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO<sub>2</sub>. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price & range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br />
<br />
[[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br />
<div align="center">Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu </div><br />
<br />
<br />
[[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br />
<div align="center">Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a</div><br />
<br />
<br />
S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br />
<br />
<br />
[[Image:battery_energy_density.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)</div><br />
<br />
<br />
Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br />
<br />
[[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br />
<br />
<div align="center">Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)</div><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :""The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know." (lipanj 2011) <br />
'''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br />
<br />
<br />
[[Image:daimler3.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil <br>pogonjen gorivim ćelijama</div><br />
<br />
<br />
<br />
Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250<sup>o</sup>C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br />
<br />
<br />
[[Image:bmw.jpg|center]]<br />
<div align="center">Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje <br>vodika (cca. 3 min)</div><br />
<br />
====Push-pull metode====<br />
<br />
''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br />
<br />
[[Image:push_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div> <br />
<br />
[[Image:pull_methods.png|center]] <br />
<div align="center">Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu</div><br />
<br />
====CO<sub>2</sub> emisije i porezi====<br />
Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br />
<br />
[[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost & Sulivan)</div><br />
<br />
Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br />
<br />
[[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)</div><br />
<br />
====Road pricing & Congestion pricing====<br />
Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)</div><br />
<br />
<br />
[[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br />
<div align="center">Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate</div><br />
<br />
== Pariški sporazum ==<br />
<br />
Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br />
<br />
The aim of the convention is described in Article 2, "enhancing the implementation" of the UNFCCC through:<br />
"(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br />
(b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br />
(c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development."<br />
<br />
Zemlje će se truditi postići "global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible". Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br />
<br />
Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br />
<br />
== Kyoto protokol ==<br />
<br />
<br />
The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br />
<br>[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br />
<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br />
<br />
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br />
<br />
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br />
<br />
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br />
<br />
Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br />
<br />
[[Image:CO2.jpg]]<br />
<br />
<br />
<br />
Slika 41. Očekivani trend emisije CO<sub>2</sub> u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br />
<br />
<br />
Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br />
* 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br />
* 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br />
<br />
Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br />
<br />
Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br />
* Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br />
* Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br />
* Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br />
<br />
== EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br />
<br />
Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br />
<br />
Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br />
<br />
[https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br />
<br />
<br />
'''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br />
<br>[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br />
<br>[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br />
<br>[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br />
<br />
<br />
<br />
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br />
<br />
[[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br />
<br />
[[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br />
<br />
[[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br />
<br />
[[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br />
<br />
=Zaključak=<br />
[[Image:Crta.jpg]]<br />
<br />
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br />
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br />
* Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br />
* Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br />
* Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br />
* Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br />
* Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br />
<br />
<br />
[[Image:Crta.jpg]]</div>Neven