http://enerpedia.net/api.php?action=feedcontributions&feedformat=atom&user=Romano 2026-10-05T11:21:43Z Doprinosi suradnika MediaWiki 1.32.0 http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9832 2022-09-08T16:35:13Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> '''Tablica 3.''' Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019./2020. godinu&lt;/div&gt;<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;HEP proizvodnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Emisija CO2 t/god 2020.&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Emisija CO2 t/god 2019.&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Indeks 2020./2019.&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2552930&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2570930&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.99&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ukupno Bioenergane&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;73268&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;73772&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.95&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Ukupno HEP proizvodnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2625622&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2647702&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.99&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1806&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4130&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1956&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2110&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;8.5&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.1&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.78&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;10.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;3.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.04&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2019.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.38&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.32&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:2022-09-08 (2).png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9831 2022-09-08T16:23:23Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> '''Tablica 3.''' Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019. godinu&lt;/div&gt;<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;HEP proizvodnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Emisija CO2 t/god 2020.&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Emisija CO2 t/god 2019.&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Indeks 2020./2019.&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2552930&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2570930&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.99&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ukupno Bioenergane&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;73268&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;73772&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.95&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Ukupno HEP proizvodnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2625622&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2647702&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.99&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1806&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4130&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1956&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2110&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;8.5&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.1&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.78&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;10.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;3.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.04&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2019.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.38&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.32&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:2022-09-08 (2).png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:2022-09-08_(2).png&diff=9830 2022-09-08T16:22:17Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9829 2022-09-08T16:19:01Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> '''Tablica 3.''' Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019. godinu&lt;/div&gt;<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;HEP proizvodnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Emisija CO2 t/god 2020.&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Emisija CO2 t/god 2019.&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Indeks 2020./2019.&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Ukupno termoelektrane i termoelektrane toplane&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2552930&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2570930&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.99&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ukupno Bioenergane&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;73268&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;73772&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.95&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Ukupno HEP proizvodnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2625622&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2647702&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.99&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1806&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4130&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1956&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2110&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;8.5&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.1&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.78&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;10.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;3.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.04&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2019.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.38&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.32&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:Povijesni_trend_energetskog_intenziteta.png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=9828 2022-09-08T14:51:16Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br /> <br /> Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Modeli razvoja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Malthusov model - diminishing returns:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br /> #apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br /> <br /> Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br /> #ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br /> <br /> Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br /> <br /> #civilizacija će implodirati<br /> #civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br /> <br /> Primjeri implodiranih civilizacija:<br /> <br /> #civilizacija Maja oko 800. g.<br /> #civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br /> <br /> Civilizacija Maja:<br /> <br /> *počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br /> *širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br /> *naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br /> *gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br /> *slash and burn agriculture<br /> *zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br /> *rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br /> *danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Tehnološke revolucije=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; width=&quot;811&quot; height=&quot;254&quot; align=&quot;center&quot; <br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;skupljanje&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;lov&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ratarstvo/ sto&amp;#269;arstvo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;hidrauli&amp;#269;ka civilizacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;industrija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;informatika&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije 40000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 10000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 6000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 200 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 50 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;luk i strijela&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;izumiranje mega-faune;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;irigacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;parni stroj&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ra&amp;#269;unalo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100000&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;vatra&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;voda&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;fosilna goriva, elektri&amp;#269;na <br /> energija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Demografija i resursi=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> [[Slika:Oe91.jpg]]<br /> <br /> Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br /> [[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe92.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2015<br /> [https://ourworldindata.org/energy-production-and-changing-energy-sources/ Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika: 2022-09-08 (1).png]]<br /> <br /> Slika 3. Economic Development and Energy Consumption<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br /> <br /> Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br /> <br /> Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Population.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe95.jpg]]<br /> <br /> Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br /> [http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br /> <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br /> [https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Definicije održivosti=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br /> &quot; development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs &quot;<br /> <br /> b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br /> &quot; the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available&quot;<br /> <br /> c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br /> &quot; It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values&quot;<br /> <br /> d.) for the Earth Chapter<br /> &quot; The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties&quot;<br /> <br /> e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br /> &quot; Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence&quot;<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br /> <br /> '''Eksterni trošak'''<br /> <br /> Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br /> <br /> [[Image:LCOE.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br /> <br /> Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:HistoricSupport.jpg]]<br /> <br /> Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> <br /> '''Multikriterijalna analiza''' <br /> <br /> Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br /> <br /> [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br /> <br /> '''Eksergija'''<br /> <br /> Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br /> <br /> '''Otisak (engl. footprint)''' <br /> <br /> Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br /> <br /> https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br /> <br /> '''Emergija (engl. emergy)''' <br /> <br /> Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:2022-09-08_(1).png&diff=9827 2022-09-08T14:50:13Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=9826 2022-09-08T14:46:29Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br /> <br /> Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Modeli razvoja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Malthusov model - diminishing returns:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br /> #apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br /> <br /> Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br /> #ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br /> <br /> Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br /> <br /> #civilizacija će implodirati<br /> #civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br /> <br /> Primjeri implodiranih civilizacija:<br /> <br /> #civilizacija Maja oko 800. g.<br /> #civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br /> <br /> Civilizacija Maja:<br /> <br /> *počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br /> *širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br /> *naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br /> *gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br /> *slash and burn agriculture<br /> *zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br /> *rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br /> *danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Tehnološke revolucije=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; width=&quot;811&quot; height=&quot;254&quot; align=&quot;center&quot; <br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;skupljanje&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;lov&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ratarstvo/ sto&amp;#269;arstvo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;hidrauli&amp;#269;ka civilizacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;industrija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;informatika&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije 40000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 10000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 6000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 200 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 50 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;luk i strijela&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;izumiranje mega-faune;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;irigacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;parni stroj&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ra&amp;#269;unalo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100000&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;vatra&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;voda&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;fosilna goriva, elektri&amp;#269;na <br /> energija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Demografija i resursi=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> [[Slika:Oe91.jpg]]<br /> <br /> Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br /> [[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe92.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2015<br /> [https://ourworldindata.org/energy-production-and-changing-energy-sources/ Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika: Povijesni trend.png]]<br /> <br /> Slika 3. Economic Development and Energy Consumption<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br /> <br /> Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br /> <br /> Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Population.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe95.jpg]]<br /> <br /> Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br /> [http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br /> <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br /> [https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Definicije održivosti=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br /> &quot; development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs &quot;<br /> <br /> b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br /> &quot; the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available&quot;<br /> <br /> c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br /> &quot; It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values&quot;<br /> <br /> d.) for the Earth Chapter<br /> &quot; The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties&quot;<br /> <br /> e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br /> &quot; Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence&quot;<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br /> <br /> '''Eksterni trošak'''<br /> <br /> Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br /> <br /> [[Image:LCOE.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br /> <br /> Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:HistoricSupport.jpg]]<br /> <br /> Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> <br /> '''Multikriterijalna analiza''' <br /> <br /> Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br /> <br /> [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br /> <br /> '''Eksergija'''<br /> <br /> Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br /> <br /> '''Otisak (engl. footprint)''' <br /> <br /> Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br /> <br /> https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br /> <br /> '''Emergija (engl. emergy)''' <br /> <br /> Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=9825 2022-09-08T14:42:11Z

<p>Romano: uklanjanje izmjene 9803 suradnika Romano (razgovor)</p> <hr /> <div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br /> <br /> Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Modeli razvoja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Malthusov model - diminishing returns:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br /> #apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br /> <br /> Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br /> #ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br /> <br /> Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br /> <br /> #civilizacija će implodirati<br /> #civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br /> <br /> Primjeri implodiranih civilizacija:<br /> <br /> #civilizacija Maja oko 800. g.<br /> #civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br /> <br /> Civilizacija Maja:<br /> <br /> *počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br /> *širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br /> *naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br /> *gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br /> *slash and burn agriculture<br /> *zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br /> *rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br /> *danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Tehnološke revolucije=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; width=&quot;811&quot; height=&quot;254&quot; align=&quot;center&quot; <br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;skupljanje&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;lov&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ratarstvo/ sto&amp;#269;arstvo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;hidrauli&amp;#269;ka civilizacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;industrija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;informatika&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije 40000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 10000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 6000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 200 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 50 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;luk i strijela&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;izumiranje mega-faune;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;irigacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;parni stroj&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ra&amp;#269;unalo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100000&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;vatra&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;voda&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;fosilna goriva, elektri&amp;#269;na <br /> energija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Demografija i resursi=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> [[Slika:Oe91.jpg]]<br /> <br /> Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br /> [[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe92.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2015<br /> [https://ourworldindata.org/energy-production-and-changing-energy-sources/ Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kuzn-en-gdp.png]]<br /> <br /> Slika 3. Economic Development and Energy Consumption (Economist)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br /> <br /> Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br /> <br /> Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Population.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe95.jpg]]<br /> <br /> Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br /> [http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br /> <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br /> [https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Definicije održivosti=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br /> &quot; development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs &quot;<br /> <br /> b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br /> &quot; the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available&quot;<br /> <br /> c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br /> &quot; It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values&quot;<br /> <br /> d.) for the Earth Chapter<br /> &quot; The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties&quot;<br /> <br /> e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br /> &quot; Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence&quot;<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br /> <br /> '''Eksterni trošak'''<br /> <br /> Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br /> <br /> [[Image:LCOE.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br /> <br /> Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:HistoricSupport.jpg]]<br /> <br /> Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> <br /> '''Multikriterijalna analiza''' <br /> <br /> Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br /> <br /> [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br /> <br /> '''Eksergija'''<br /> <br /> Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br /> <br /> '''Otisak (engl. footprint)''' <br /> <br /> Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br /> <br /> https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br /> <br /> '''Emergija (engl. emergy)''' <br /> <br /> Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9824 2022-08-31T11:52:03Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Tablica 3. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1806&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4130&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1956&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2110&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;8.5&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.1&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.78&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;10.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;3.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.04&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2019.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.38&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.32&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:Povijesni_trend_energetskog_intenziteta.png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9823 2022-08-30T18:22:37Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Tablica 3. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019. i 2020. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1806&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4130&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1956&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2110&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;8.5&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.1&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.78&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;10.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;3.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.04&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2019.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.38&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.32&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (1995.-2019. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:Povijesni_trend_energetskog_intenziteta.png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta (ResearchGate)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Povijesni_trend_energetskog_intenziteta.png&diff=9822 2022-08-30T18:14:58Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9821 2022-08-30T17:06:21Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Tablica 3. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019. i 2020. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1806&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4130&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1956&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2110&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;8.5&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.1&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.78&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;10.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;3.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.04&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2019.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.38&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.32&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 12. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 24., dok je na slici 25. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (2011. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:2022-06-20.png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 26 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9820 2022-08-30T17:02:09Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Tablica 3. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019. i 2020. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1806&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4130&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1956&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;2110&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;8.5&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.1&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2021. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.78&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;10.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;3.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.04&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2019.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.38&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.20&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.64&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.32&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 11. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 25., dok je na slici 26. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (2011. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:2022-06-20.png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 27 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9819 2022-08-25T16:16:41Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Tablica 3. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2019. i 2020. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 5'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 12.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1894&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6900&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1650&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1814&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.00&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;11.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.8&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2010. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.09&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.16&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2008.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.47&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.25&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.39&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 11. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 25., dok je na slici 26. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (2011. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:2022-06-20.png]]<br /> <br /> Slika 24. Povijesni trend energetskog intenziteta<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 25. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 27 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 26. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 27. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 32.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_32a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 33.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 34.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 37.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 38.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 41. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=9818 2022-08-25T15:39:13Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br /> <br /> Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Modeli razvoja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Malthusov model - diminishing returns:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br /> #apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br /> <br /> Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br /> #ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br /> <br /> Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br /> <br /> #civilizacija će implodirati<br /> #civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br /> <br /> Primjeri implodiranih civilizacija:<br /> <br /> #civilizacija Maja oko 800. g.<br /> #civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br /> <br /> Civilizacija Maja:<br /> <br /> *počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br /> *širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br /> *naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br /> *gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br /> *slash and burn agriculture<br /> *zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br /> *rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br /> *danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Tehnološke revolucije=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; width=&quot;811&quot; height=&quot;254&quot; align=&quot;center&quot; <br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;skupljanje&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;lov&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ratarstvo/ sto&amp;#269;arstvo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;hidrauli&amp;#269;ka civilizacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;industrija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;informatika&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije 40000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 10000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 6000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 200 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 50 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;luk i strijela&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;izumiranje mega-faune;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;irigacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;parni stroj&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ra&amp;#269;unalo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100000&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;vatra&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;voda&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;fosilna goriva, elektri&amp;#269;na <br /> energija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Demografija i resursi=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> [[Slika:Oe91.jpg]]<br /> <br /> Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br /> [[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Global-primary-energy.png]]<br /> <br /> Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2019<br /> [https://ourworldindata.org/energy-production-and-changing-energy-sources/ Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kuzn-en-gdp.png]]<br /> <br /> Slika 3. Economic Development and Energy Consumption (Economist)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br /> <br /> Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br /> <br /> Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Population.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe95.jpg]]<br /> <br /> Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br /> [http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br /> <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br /> [https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Definicije održivosti=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br /> &quot; development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs &quot;<br /> <br /> b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br /> &quot; the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available&quot;<br /> <br /> c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br /> &quot; It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values&quot;<br /> <br /> d.) for the Earth Chapter<br /> &quot; The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties&quot;<br /> <br /> e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br /> &quot; Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence&quot;<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br /> <br /> '''Eksterni trošak'''<br /> <br /> Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br /> <br /> [[Image:LCOE.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br /> <br /> Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:HistoricSupport.jpg]]<br /> <br /> Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> <br /> '''Multikriterijalna analiza''' <br /> <br /> Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br /> <br /> [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br /> <br /> '''Eksergija'''<br /> <br /> Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br /> <br /> '''Otisak (engl. footprint)''' <br /> <br /> Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br /> <br /> https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br /> <br /> '''Emergija (engl. emergy)''' <br /> <br /> Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=9817 2022-08-25T15:33:37Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br /> <br /> Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Modeli razvoja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Malthusov model - diminishing returns:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br /> #apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br /> <br /> Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br /> #ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br /> <br /> Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br /> <br /> #civilizacija će implodirati<br /> #civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br /> <br /> Primjeri implodiranih civilizacija:<br /> <br /> #civilizacija Maja oko 800. g.<br /> #civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br /> <br /> Civilizacija Maja:<br /> <br /> *počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br /> *širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br /> *naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br /> *gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br /> *slash and burn agriculture<br /> *zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br /> *rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br /> *danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Tehnološke revolucije=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; width=&quot;811&quot; height=&quot;254&quot; align=&quot;center&quot; <br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;skupljanje&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;lov&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ratarstvo/ sto&amp;#269;arstvo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;hidrauli&amp;#269;ka civilizacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;industrija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;informatika&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije 40000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 10000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 6000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 200 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 50 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;luk i strijela&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;izumiranje mega-faune;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;irigacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;parni stroj&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ra&amp;#269;unalo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100000&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;vatra&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;voda&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;fosilna goriva, elektri&amp;#269;na <br /> energija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Demografija i resursi=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> [[Slika:Oe91.jpg]]<br /> <br /> Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br /> [[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Global-primary-energy.png]]<br /> <br /> Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2019<br /> [https://ourworldindata.org/energy-production-and-changing-energy-sources/ Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kuzn-en-gdp.png]]<br /> <br /> Slika 3. Economic Development and Energy Consumption (Google public data explorer)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br /> <br /> Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br /> <br /> Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Population.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe95.jpg]]<br /> <br /> Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br /> [http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br /> <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br /> [https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Definicije održivosti=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br /> &quot; development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs &quot;<br /> <br /> b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br /> &quot; the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available&quot;<br /> <br /> c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br /> &quot; It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values&quot;<br /> <br /> d.) for the Earth Chapter<br /> &quot; The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties&quot;<br /> <br /> e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br /> &quot; Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence&quot;<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br /> <br /> '''Eksterni trošak'''<br /> <br /> Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br /> <br /> [[Image:LCOE.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br /> <br /> Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:HistoricSupport.jpg]]<br /> <br /> Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> <br /> '''Multikriterijalna analiza''' <br /> <br /> Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br /> <br /> [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br /> <br /> '''Eksergija'''<br /> <br /> Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br /> <br /> '''Otisak (engl. footprint)''' <br /> <br /> Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br /> <br /> https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br /> <br /> '''Emergija (engl. emergy)''' <br /> <br /> Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Kuzn-en-gdp.png&diff=9816 2022-08-25T15:27:32Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:BDP_po_jedinici_potrosene_en.png&diff=9815 2022-08-25T14:13:53Z

<p>Romano: Romano је postavio novu inačicu Datoteka:BDP po jedinici potrosene en.png</p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9814 2022-06-20T17:35:59Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 24. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2018. i 2019. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 3'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 5. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1894&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6900&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1650&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1814&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.00&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;11.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.8&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2010. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.09&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.16&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2008.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.47&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.25&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.39&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 11. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 25., dok je na slici 26. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (2011. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:2022-06-20.png]]<br /> <br /> Slika 25. Povijesni trend energetskog intenziteta<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 26. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 27 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 27. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 33.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_33a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 34.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 35.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 38.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 39.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 41. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 42. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:2022-06-20.png&diff=9813 2022-06-20T17:34:28Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9812 2022-06-08T14:54:28Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 24. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2018. i 2019. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 3'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 5. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1894&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6900&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1650&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1814&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.00&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;11.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.8&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2010. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.09&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.16&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2008.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.47&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.25&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.39&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 11. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 25., dok je na slici 26. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (2011. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:Povijesni trend.png]]<br /> <br /> Slika 25. Povijesni trend energetskog intenziteta<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 26. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 27 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 27. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 33.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_33a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 34.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 35.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 38.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 39.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 41. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 42. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Povijesni_trend.png&diff=9811 2022-06-08T14:46:49Z

<p>Romano: Romano је postavio novu inačicu Datoteka:Povijesni trend.png</p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Povijesni_trend.png&diff=9810 2022-06-08T14:38:56Z

<p>Romano: Romano је postavio novu inačicu Datoteka:Povijesni trend.png</p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Povijesni_trend.png&diff=9809 2022-06-08T09:57:03Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9808 2022-06-07T21:07:07Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:HEP emisije.jpeg|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 24. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2018. i 2019. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 3'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 5. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1894&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6900&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1650&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1814&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.00&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;11.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.8&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2010. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.09&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.16&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2008.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.47&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.25&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.39&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 11. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 25., dok je na slici 26. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (2011. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:trendgdp.jpg]]<br /> <br /> Slika 25. Povijesni trend energetskog intenziteta<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 26. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 27 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 27. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 33.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_33a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 34.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 35.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 38.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 39.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 41. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 42. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:HEP_emisije.jpeg&diff=9807 2022-06-07T21:03:28Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&diff=9806 2022-06-07T20:58:37Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:OkolisZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> =Cilj poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.<br /> <br /> =Svrha poglavlja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> #Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici <br /> #Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje''' <br /> #Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''pri proizvodnji električne energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; '''racionalnim korištenjem energije''' <br /> #Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u '''transportu''' <br /> #Poznavati osnove '''Pariškog sporazuma, Kyoto Protokola i politike smanjenja emisija stakleničkih plinova'''<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu (https://www.nytimes.com/interactive/2018/08/01/magazine/climate-change-losing-earth.html), s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama. <br /> <br /> Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje panela. <br /> <br /> Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što je sve više od imanentnog značaja za energetsku politiku i energetsku tranziciju prema čišćim energetskim tehnologijama u sljedeće tri dekade.<br /> <br /> =Emisije u energetici=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Kisele kiše==<br /> <br /> <br /> Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća degenerativni procesi u europskim šumama, uzrokovani pojavom koju zovemo kiselim kišama, širili su se kao pošast. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih kemijskih procesa:<br /> <br /> HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; =&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;+ H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; = &gt; SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;+ 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> Emisije SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;. <br /> <br /> <br /> [[Image:oe2p.jpg]]<br /> <br /> <br /> Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, kraj XX stoljeća, W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; <br /> <br /> <br /> Djelovanje je emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno. <br /> <br /> Tehnologije za smanjenje emisija SO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota. <br /> <br /> Rješenje problema kiselih kiša u Evropi je primjer kako je moguće odlučnom multilateralnom međunarodnom akcijom.<br /> <br /> ==Utjecaj na zdravlje==<br /> <br /> <br /> Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. Prema WHO, oko 7 milijuna ljudi godišnje umre kao posljedica lokalnih emisija (https://www.who.int/news-room/air-pollution). Glavni izvori lokalnih emisija u svijetu su loše izgaranje u malim ložištima i pećima i vozilima s motorima na unutrašnje izgaranje. <br /> <br /> Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. <br /> <br /> Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. <br /> <br /> Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je značajna. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &quot;ljudi kao samo jedna vrsta&quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.<br /> <br /> =Klimatske promjene=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> ==Efekt staklenika==<br /> <br /> <br /> Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC i SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;. Ugljični dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.<br /> Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža, te postojeći život ne bi bio moguć. <br /> <br /> [[Image:xxx.jpg]]<br /> <br /> Slika 2. Što je to efekt staklenika? <br /> Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima <br /> (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, HFC, PFC, SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;). <br /> Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C niža.<br /> <br /> <br /> ==Promjena koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i temperature==<br /> <br /> <br /> Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.<br /> <br /> [[Slika:Co2hist2019.jpg]]<br /> <br /> Slika 3. Promjena povijesne koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; mjerene <br /> u atmosferi (Mauna Loa) od 1958.-2018. te u vječnom ledu do 1958.<br /> <br /> Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 4. Global warming trend 1880.-2016. Izvor: https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601<br /> <br /> <br /> Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 5. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 400000 godina. Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; dobivena je iz uzoraka antartičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 400000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.<br /> <br /> [[Slika:Slikka7nova.jpg]]<br /> <br /> Slika 5. Usporedba promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne <br /> globalne temperature tijekom posljednjih 400 000 godina <br /> <br /> Sigurno je da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (među ostalim i vulkanske erupcije). Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, uspostavljen je znanstveni koncensus da postoji dovoljno jaka korelacija između koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i prosječne globalne temperature, te kako je povećanje koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; svakako posljedica ljudske aktivnosti, onda je vjerojatno i sadašnje globalno zatopljenje antropogeno.<br /> <br /> ==Modeliranje globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Modtempnova.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem s posebnim naglaskom na ljudske faktore i efekt staklenika. Izvor te prikaz ostalih utjecajnih faktora: http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/<br /> <br /> Iz Slike 6. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija kao na slici 7.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Tempdiffnova.jpg]] <br /> <br /> Slika 7. Raspored porasta temperature od danas pa do 2099. u tri scenarija.<br /> <br /> ==Kretanje emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> Recimo da se odluči stabilizirati koncentraciju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na 450 ppm, te time izbjeći jače globalno zatopljenje? Kako bi se trebale kretati emisije dano je na slici 8. <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:Emisstabnova.jpg|800px]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 8. Prikaz potrebnih godišnjih emisija za stabilizaciju koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na određenom nivou&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> A koliko su te emisije sada, i koliko će biti ako se ništa ne učini? Slika 9. prikazuje povijesne vrijednosti emisija tijekom godina po regijama. Slika 10. prikazuje vrijednosti emisija prema business as usual scenariju, dakle scenariju u kojem nije predviđeno da dođe do odstupanja od postojećih i predvidljivih trendova. Prema navedenom scenariju do 2050. GHG emisije će dostići vrijednost od 685 ppm CO2 eqv. <br /> <br /> <br /> [[Slika:EmisijeCO2tijekomgodina.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (a) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_po_sektorima_tijekom_godina.png|800px]] &lt;br&gt;<br /> Slika 9. (b) Godišnje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; prema izvoru energije (1990.-2018.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Emisije_CO2_prema_glavi_stanovnika.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (c) Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (2019.)&lt;br&gt;&lt;br&gt;<br /> [[Slika:Kumulativne_emisije_CO2_po_svjetskim_regijama.png|800px]]&lt;br&gt;<br /> Slika 9. (d) Kumulativne emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po svjetskim regijama (1750.-2019.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;[[Slika:RCP15.jpg]]&lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&gt;Slika 10. Procjena kretanja emisija 2010. do 2050., business as usual scenarij, te scenariji uz povećanje temperature od 3 C, 2 C i 1.5 C &lt;div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja==<br /> <br /> <br /> Posljedice globalnog zatopljenja mogu obuhvaćati: <br /> <br /> *topljenje polarnih kapa i ledenjaka <br /> *povišenje nivoa mora (slika 11.) <br /> *dezertifikacija <br /> *utjecaj na poljoprivredu (slika 12.)<br /> <br /> Iako je većina negativno, utjecaj na poljoprivredu na Sjevernoj hemisferi bi mogao biti povoljan, pretvarajući Sibir i Kanadu u intenzivna poljoprivredna područja. <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Sealevel.jpg]] <br /> <br /> Slika 11. Promjena linije obale kao posljedica povišenja nivoa mora za 1 m na <br /> primjeru južne Floride<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatprices.jpg]] <br /> <br /> Slika 12. Promjene u cijeni pšenice uslijed globalnog zatopljenja<br /> <br /> ==Posljedice globalnog zatopljenja na poljoprivredu==<br /> ===Povijesni prinosi===<br /> <br /> [[Slika:Ostvareni i ocekivani prinosi.gif|center|400px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 13. Ostvareni i očekivani prinosi (t/ha) u svijetu za rižu, kukuruz, pšenicu, soju, sjeme pamuka, kikiriki, šećernu trsku, proso&lt;div&gt;[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijetska potraznja.gif|center|400px]]<br /> Slika 14. Ostvarena i očekivana svjetska potražnja (t) za žitaricama od 1964.do 2030. (izvor FAO podaci i projekcije)[http://www.fao.org/docrep/004/y3557e/y3557e08.htm]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Predvidjanja promjena poljoprivrednih prinosa 2080.jpg|center|400px]]<br /> Slika 15. Predviđanja promjena poljoprivrednih prinosa-2080.&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Povećanje temperature će, ovisno o geografskom položaju, dovesti do raznih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Pad poljoprivredne proizvodnje očekuje se na tropskim područjima, a zbog smanjenja zemljišta pogodnih za poljoprivredu, posebno osjetljiva na nestašicu hrane su područja Afrike sklona suši. Istraživanja pokazuju da bi u ekstremnim godinama poljoprivredna proizvodnja pala za čak 50 posto (u odnosu na trenutnu). Ako će lokalna povećanja temperature biti ograničena na 1-3°C, neke bi regije, poput Sjeverne Europe i Sjeverne Amerike, mogle imati koristi od više padalina, dulje vegetacije, a manje mraza. Međutim, te iste regije mogu očekivati više poplava, što može smanjiti prinose.<br /> <br /> Izvor:http://www.climatecommunication.org/affects/food-production/<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu.gif|center|300px]]<br /> Slika 16. Neki od utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu [http://www.fao.org/News/FACTFILE/FF9721-E.HTM]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Utjecaj klime na druge poljoprivredne grane===<br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na vinarstvo====<br /> Klima je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kvalitetu vina i prikladnost određenih vrsta grožđa na nekom području.<br /> Globalno zatopljenje će rezultirati povećanim brojem sunčanih dana, tako da će područja koja nisu bila pogodna za vinarstvo, postati pogodna. Povišenje temperature dovodi do ubrzanja zrenja, proizvodnje grožđa s izraženijim okusom, većeg postotka šećera i alkohola. <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Utjecaj gz na vinarstvo.jpg|center|700px]]&lt;div&gt;Slika 17.Promjene u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze do 2050. zbog globalnog zatopljenja[http://www.conservation.org/NewsRoom/pressreleases/Pages/Study-Climate-Change-Will-Put-the-Squeeze-on-World%E2%80%99s-Wineries--Wilderness.aspx]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> Istraživanja su pokazala da će mjesta na višim zemljopisnim širinama i višim visinama biti pogodnija za vinarstvo . No, neke od poznatih vinskih država, kao što je Francuska, mogu postati nepogodne za vinarstvo. Nestabilno vrijeme već je utjecalo na rast grožđa čineći berbu 2012. godine jednu od najslabijih ikad. Rani početak toplog vremena može uzrokovati prebrzo zrenje grožđa i trunjenje na trsu. Toplija područja morat će se prilagoditi višim temperaturama ranijom berbom ili proizvodnjom sorta grožđa koje bolje podnose više temperature (sorte iz kojih se dobiva crno vino).<br /> Izvor:<br /> http://e360.yale.edu/feature/what_global_warming_may_mean_for_worlds_wine_industry/2478/<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na šumarstvo====<br /> <br /> Povećanje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; povoljno utječe na brzinu rasta i proširenja šuma. Znanstveno je dokazano da šume u odnosu na početak 20. stoljeća ubrzano rastu, proširuju se i udomaćuju na područjima središnje Europe i polaku napreduju dalje prema sjeveru gdje ih do tada nije bilo.<br /> Zbog sve većih temperaturnih ekstrema, posebno u središnjoj i južnoj Europi, opasnost od šumskih požara bit će produljena s ljetnih na proljetne i jesenske mjesece. To je zabrinjavajući podatak jer je obnova požarišta dugotrajan proces ne samo zbog uništenog biljnog pokrova nego i značajne štete koju pretrpi tlo. Ljetne suše mogu uzrokovati velike štete na šumama koje su osjetljive na klimatske promjene.<br /> <br /> Izvor:<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na voćarstvo====<br /> Zbog rasta zimskih temperatura neke od voćaka više neće moći rasti na područjima na kojima su rasla. Problem je u tome što drveće na kojima rastu ti plodovi trebaju određen broj sati na niskim temperaturama(tzv. zimsku hladnoću) kako bi cvatnja i urod bili maksimalni.<br /> <br /> ====Utjecaj globalnog zatopljenja na ribarstvo====<br /> Klimatske promjene će dovesti do promjene temperature mora. Promjena temperature mora će rezultirati promjenu tjelesnih temperatura vodenih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi, što će utjecati na metabolizam, rast, reprodukciju i osjetljivost na bolesti vodenih vrsti.<br /> <br /> Povišenje CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; utjeće na kiselost oceana. Kiselost oceana se povećava zbog upijanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz atmosfere. Procjenjuje se, da se oko 30-40% od ugljičnog dioksida izdanog u atmosferu od strane ljudi otapa u oceanima, rijekama i jezerima. Da bi se postogla kemijska ravnoteža dio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; reagira s vodom pa se formira ugljična kiselina.<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;[[Slika:Povisenje kiselosti oceana.png|center|300px]]Slika 18.Procjenjena promjena pH vrijednosti morske vode, uzrokovana ugljičnim dioksidom stvorenim od strane ljudi između 1700. i 1900.&lt;div&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change]<br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Povišenje kiselosti oceana otežava morskim organizmima kao što što su škampi, kamenice ili koralji proces kalcifikacije kojim se formiraju školjke. Proces kalcifikacije je također važan za zooplankton koji je baza morskog prehrambenog lanca. Stoga povišenje kiselosti oceana može dovesti do pukotina u „prehrambenom lancu“.<br /> <br /> Izvor:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=27330#.U_UoDsV_tUk<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Fisheries_and_climate_change<br /> <br /> ===Promjene u precipitaciji===<br /> Globalno zatopljenje ima izravan utjecaj na padaline. Povećanjem temperature dolazi do većeg isparavanja i sušenja tla, a time i povećanja intenziteta i trajanja suše. Također, povećanjem temperature zraka povećava se i količina vlage koju zrak može primiti do zasićenja ( povećanjem temperatura za 1 ° C zrak može primiti 7% više vlage). To dovodi do povećanja vodene pare u atmosferi, što rezultira rjeđim, ali intenzivnijim oborinama. Intenzivnije oborine povećavaju rizik od poplava. <br /> Povišenjem temperature više oborina se javlja kao kiša, umjesto snijega , a i led se topi ranije što dovodi do povećanja rizika od poplava u rano proljeće, ali i i povećanja rizika od suša ljeti.<br /> <br /> Izvor: http://www.int-res.com/abstracts/cr/v47/n1-2/p123-138<br /> <br /> [[Slika:Promjene precipitacije.jpg |center|400px]]&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 19.Utjecaj globalnog zatopljenja na precipitaciju[http://www.mpg.de/7501454/weather-extreme_carbon-cycle_cimate-change]&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> ===Prilagodbe i mjere za smanjenje utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu===<br /> <br /> Mjera prilagodbe smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je promjena datuma i načina sijanja. Također jedna od mjera koja bi dovela do smanjenja utjecaja globalnog zatopljenja na poljoprivredu je istraživanje i širenje kultura otpornih na poplavu, sušu i toplinu, uključujući očuvanje tradicionalnih biljnih sorti s tim karakteristikama. Zbog globalnog zatopljenja doći će do veće varijabilnosti oborina i površinskih voda, što treba biti uzeto u obzir pri izradi novih programa navodnjavanja i prilagodbi postojećih.<br /> <br /> ===Utjecaj globalnog zatopljenja na poljoprivredu u Hrvatskoj===<br /> <br /> Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila prihode hrvatske poljoprivrede. U razdoblju od 2000. – 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti su nanjeli prosječne gubitke od 1,3 milijarda kuna na godinu . To je oko 30 posto bruto dodane vrijednosti koju proizvodi sektor poljoprivrede. Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u vezi vremenskih prilika i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Izražen je i problem toplinskih stresova uzrokovan čestim temperaturama zraka iznad 25 °C, praga iznad kojeg usjevi trpe toplinski stres. Zbog visokih temperatura i rizika od ljetne suše, naročito je ranjiva poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale te otocima.<br /> Procjenjuje se da bi usljed globalnog zatopljenja štete po Hrvatsku, samo na kukuruzu (koji zauzima 32 % zasijane površine), mogle iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050.godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini . S druge pak strane, potencijalno zatopljenje omogućiti će duži vegetacijski period i uzgoj nekih novih kultura.<br /> <br /> Izvor<br /> http://dubravkabartolec.files.wordpress.com/2012/12/utjecaj-klimatskih-promjena-na-poljoprivredu-i-sumarstvo-u-kontinentalnoj-hrvatskoj.pdf<br /> <br /> ==Izvori emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;==<br /> <br /> <br /> <br /> Emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.<br /> <br /> <br /> <br /> Što je s biomasom?<br /> <br /> Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.<br /> <br /> <br /> <br /> Izgaranje fosilnih goriva <br /> <br /> Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. <br /> <br /> - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)<br /> - ugljen<br /> - plin<br /> <br /> 1 kg C -&gt; 44/12 kg CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 1.''' Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Europi (EU-28) i Hrvatskoj 2020.&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Jedinice mtoe] - million tons of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Svijet]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics EU-28]&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[https://www.iea.org/data-and-statistics Hrvatska]&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nafta&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4434&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;436&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.3&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ugljen&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;777.9&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;188.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#ccccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;plin&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | '''&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1815&lt;/font&gt;'''<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;281.9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1.6&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;<br /> <br /> ==Struktura potrošnje fosilnih goriva==<br /> <br /> <br /> '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;/div&gt;<br /> <br /> {| width=&quot;639&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;energetska pretvorba&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privredna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;38&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;privatna potrošnja&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;elektri&amp;#269;na energija&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;ku&amp;#263;anstva&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;para i topla voda&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;industrija i rudarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;18&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;promet&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;neenergetska potrošnja u industriji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;36&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;gra&amp;#273;evinarstvo&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;162&quot; height=&quot;19&quot; | <br /> | width=&quot;263&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;usluge&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;194&quot; height=&quot;19&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).<br /> <br /> <br /> [[Image:FinalEnergyConsumptionHR.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 20. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima 2012.-2050. [https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Prijedlog%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20RH%20do%202030.%20s%20pogledom%20na%202050..pdf Prijedlog energetske strategije] &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;left&quot;&gt;<br /> <br /> Slika 20. prikazuje neposrednu potrošnju energije u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u prometu.<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri proizvodnji električne energije==<br /> <br /> Energetska politika mnogih zemalja vođena je ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Proizvodnja električne energije i topline vodeći je pojedinačni sektor s najvećim emisijama GHG u EU-27 te je logično da se tu traže i najveća smanjenja emisija. Obnovljivi izvori energije mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a najnovije studije pokazuju da je moguće i potpuno eliminirati emisije u proizvodnji električne energije. Tako da se elektroenergetski sustavi bez emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sve više postavljaju kao politički problem, a ne tehnički ili ekonomski. <br /> <br /> [[Slika:Emisije_GHG_po_sektorima_Europske_unije2.png|950px|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 21. Emisija GHG po pojedinim sektorima u EU-27 (1990.-2018.) (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-GHG1990-2050.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 22. Emisija GHG u EU-27 1990-2050 (izvor EEA) &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Emisije_termoelektrane_EU.jpg|center]]<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 23. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz termoenergetskih postrojenja u EU(izvor EEA)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Prije je spomenuta karakteristika hrvatskog elektroenergetskog sektora gdje se zadovoljava više od 65 posto potrošnje električne energije bez izravnih emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak (hidroelektrane, NE Krško i uvoz). Sve to dovodi do malog udjela emisija iz termoelektrana HEP-a u ukupnim nacionalnim emisijama CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ( ovisno o hidrologiji i uvozu od 14-24 %). <br /> <br /> [[Image:Emisije_CO2_prema_HEP_izvorima.png|800px|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 24. Emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz energetskih postrojenja HEP-a za 2018. i 2019. godinu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> ===Nuklearna energija===<br /> <br /> [https://pris.iaea.org/PRIS/WorldStatistics/NuclearShareofElectricityGeneration.aspx Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Francuska preko 70%, Slovačka, Ukrajina preko 50%, Mađarska, Belgija preko 40%, Bugarska, Slovenija, Češka, Finska, Švedska preko 30%, Armenija, Južna Koreja, Švicarska, Španjolska preko 20%) će teže smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Njemačke koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane: <br /> <br /> U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se ponekad opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.” <br /> <br /> Do nedavno se očekivala renesansa nuklearne energije, no očekivanja su naglo promijenjena nakon potresa, tsunamija i nesreće u Fukushimi, u ožujku 2011. Nakon toga je uslijedila odluka njemačke Vlade da ugasi sve reaktore do 2022., a što će znatno utjecati i na mjere za smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jer će se morati uložit dodatni napori za zamjenu nuklearne energije. Značajne posljedice na javno mijenje o nuklearnoj energiji u Europi će ostaviti i eksplozija te požara u nuklearnoj elektrani Marcoule u južnom dijelu Francuske 12.9.2011. <br /> <br /> No pored ekološko-političkih faktora do kojih dovode nesreće u nuklearnim elektranama, osnovno pitanje i prije Fukushime je bilo zašto se gradi toliko malo nuklearnih elektrana na slobodnom tržištu? U vrijeme kada je politički faktor bio manje značajan, glavni razlog za ne investiranje u nuklearne elektrane su bile vrlo nepovoljne financije. Investiranje u nuklearne elektrane si može priuštiti Kina te neke bogatije zemlje (Saudijska Arabija, Južna Koreja) te se u njima i grade ovi objekti. Prema dosadašnjim nesrećama, žrtvama i posljedicama moglo bi se reći da su nuklearne elektrane sigurna tehnologija, te je samo pitanje, da li se treba subvencionirati njihova izgradnja, a kako bi se ostvarili drugi benefiti, kao što su smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sigurnost dobave električne energije i dr. <br /> <br /> Današnja gradnja nuklearnih elektrana s cijenom od 2000 EUR/kW (što je na donjoj granici), uz 4 godine za gradnju, 90% load factor, 12% kamata i 12 godina otplate (investitori će vjerojatno tražiti povrat ulaganja nakon 12 godine projekta ako ne i prije) proizvodila bi električnu energiju po 40 EUR/MWh (bazirano samo na investiciji). Ugrubo se mogu procijeniti troškovi pogona i održavanja na 10 EUR/MWh za O&amp;M i 10 EUR/MWh za gorivo što bi dovelo do cijene od 60 EUR/MWh. No kod gradnje prve elektrane, treba dodati i cijenu uspostave sustava koja može biti kao još jedna elektrana. Isto tako na tu cijenu trebali bi se dodati i troškovi dekomisije i skladištenje otpada koje netko treba platiti? Većina nuklearki u svijetu se gradi 10-20 godina, što značajno poskupljuje gradnju. Za više informacija treba pogledati [http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source].<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 3'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva i obnovljivih izvora&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska - premali energetski sistem&lt;br /&gt;1 centrala = 1/4 sistema&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> Link:<br /> <br /> [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]<br /> <br /> ===Kombinirani ciklus===<br /> <br /> Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;#263;e je pove&amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.<br /> <br /> <br /> '''Tablica 4'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa<br /> <br /> {| width=&quot;687&quot; border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;18&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;udvostru&amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;smanjuje emisije samo u usporedbi s ugljenom - tranzicijska tehnologija do 2030&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;378&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;fleksibilan rad&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;293&quot; height=&quot;60&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;visoka cijena plina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;<br /> <br /> ===Kogeneracija===<br /> <br /> Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima područnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Još je bolje ako se koristi otpadna toplina iz kombiniranog ciklusa, ili otpadna toplina iz industrije. Prema slici 22. vidi se da je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Me&amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;#269;ne energije, samo se dio elektri&amp;#269;ne i toplinske energije može zadovoljiti kogeneracijom.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 5. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;proizvodnja elektri&amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;#273;enja (rijeke, more)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna gradnja vrelovoda&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;problem kondenzata&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> linkovi:<br /> <br /> <br /> <br /> [http://www.heatroadmap.eu Heat Roadmap Europe]<br /> [http://www.euroheat.org Euroheat &amp; Power]<br /> [http://www.cogen.org/ Cogen Europe]<br /> <br /> ===Obnovljivi izvori===<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:<br /> <br /> * hidroenergija<br /> * biomasa i otpad<br /> * sun&amp;#269;eva energija<br /> * energija vjetra <br /> * geotermalna energija <br /> * energija valova<br /> * energija plime i oseke<br /> * energija morskih struja<br /> <br /> <br /> Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;#269;ajan udio (naro&amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. EU je još 1997. imala cilj instalirati 40.000 MW vjetroelektrana do 2010. u zemljama EU-15, u tim zemljama nekoliko godina ranije prije roka, već krajem 2005. bilo je instalirano 40.301 MW vjetoelektrana. Izvrsni rezultati su potakli industriju da poveća ciljeve na 75.000 MW instaliranih vjetroelektrana u 2010. godini što je isto tako ispunjeno. Ipak, unatoč rezultatima koje ostvaruje energija vjetra (20% u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora) može se s velikom vjerojatnoš&amp;#263;u re&amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;#263;e zna&amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa te polotičkih barijera koje se postavljaju od strane drugih energetskih lobija.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 6.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;jefitini potencijali ve&amp;#263; iskorišteni&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;velike HE &amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;#273;imurje)&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;male HE su teško isplative&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;#273;enog) zemljišta&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;#269;inu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;#269;inak jer &amp;#263;e vegetacija povu&amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;#269;no sli&amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 7.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&quot;zanemariva&quot; emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ukoliko se šume obnavljaju&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;slaba energetska mo&amp;#263;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potrebna velika površina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 8.''' Prednosti i nedostaci vjetroenergije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima vjetra&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;potencijali gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> '''Tablica 9.''' Prednosti i nedostaci solarne energije<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;zanemariva emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;varijabilni rad, samo kada ima Sunca&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;najveći potencijal od svih primarnih energenata, dostupan gotovo svugdje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;skalabilna, od krova pa do velikih elektrana&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vlastita proizvodnja jeftinija od električne energije iz mreže na niskom naponu&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;veliko lokalno zapošljavanje&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;vrlo jeftina&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> ===Uvoz elektri&amp;#269;ne energije===<br /> <br /> Iako je uvoz elektri&amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;#269;iš&amp;#263;e rješenje? No emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su ipak globalni problem pa treba voditi računa da proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, izvan granica nekog područja, nužno ne dovodi do ukupnog smanjenja emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.<br /> <br /> <br /> <br /> '''Tablica 10.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;#269;ne energije<br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;prednosti&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;nedostaci&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zanemariva&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;politi&amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto? [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;#269;ne energije]&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;#269;emu ima &quot;relative advantage&quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; |<br /> &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Hrvatska je premali energetski sistem (18 TWh) - pool&lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> | width=&quot;50%&quot; | &lt;span lang=&quot;hr&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Sada se dijelom uvozi struja iz bosanskog ugljena, čime curi ugljik &lt;/font&gt;&lt;/span&gt;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> {| width=&quot;100%&quot;<br /> |}<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; racionalnim korištenjem energije==<br /> <br /> Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, jest racionalno korištenje energije. Od najjednostavnijih energetskih korekcija, odnosno navika u kućanstvima do složenih konstrukcijskih zahvata u industrijskim postrojenjima racionalno korištenje energije predstavlja i značajnu ekonomsku komponentu koju isto tako treba istaknuti. <br /> <br /> <br /> Kao nastavak diskusije može poslužiti nekoliko primjera neučinkovitog i neracionalnog korištenja energije u dva vrlo energetski intenzivna sektora, zgradarstvu i industriji.<br /> <br /> <br /> === Industrija === <br /> Zbog svoje kompleksnosti sektor industrije predstavlja pravi izazov u području energetske učinkovitosti. Ovdje možemo vidjeti izrazitu ekonomsku notu racionalnog korištenja energije obzirom da smanjenje troškova energije ima za posljedicu i smanjenje proizvodne cijene krajnjeg proizvoda, što u tržišnoj utakmici može biti presudno. Možemo prodiskutirati neke od primjera neracionalnog korištenja energije u sektoru industrije[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija_u_industriji]: <br /> <br /> * bacanje kondenzata u kanalizaciju <br /> * puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom<br /> * korištenje zastarjele tehnologije<br /> * proizvodi s greškom (škart)<br /> * učestali prekidi proizvodnje<br /> * loša optimizacija procesa<br /> <br /> === Zgradarstvo ===<br /> Obzirom na dugi niz godina donedavno bez kvalitetne energetske regulative u području zgradarstva te sustavnog nepridržavanja energetske regulative u periodu od kada ona postoji, sektor zgradarstva predstavlja izuzetni potencijal za uštedu energije. Bilo kroz napredna rješenja vezana za vanjsku ovojnicu, toplinske sustave ili pak energetski učinkovitu opremu i aparate. Spomenimo neke od primjera neracionalnog korištenja energije u zgradarstvu[http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energetska_efikasnost_u_sektoru_zgradarstva]:<br /> <br /> * gradnja bez potpune izolacije vanjske ovojnice<br /> * korištenje nezadovoljavajućih materijala<br /> * loša optimizacija sustava grijanja i hlađenja<br /> * energetski neučinkovita oprema i aparati<br /> * korištenje energije kada za time nema potrebe<br /> <br /> Metode dekarbonizacije zgradarstva:<br /> <br /> * gradnja zgrada sa skoro nultom potrošnjom<br /> * retrofit postojećih zgrada na standard skoro nulte potrošnje<br /> * opremanje zgrada obnovljivim izvorima<br /> * zabrana korištenja fosilnih goriva, uključivo plina, za grijanje, potrošnu toplu vodu i kuhanje<br /> * obavezno priključenje na centralizirane toplinske sustave u naseljima<br /> * korištenje dizalica topline izvan gusto naseljenih dijelova zemlje<br /> <br /> <br /> '''Tablica 11.''' Usporedba potrošnje energije i emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, te ekonomske efikasnosti korištenja energije i intenziteta emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; <br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; [http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram_oil_equivalent] - kg of oil equivalent&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Svijet&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;Bogate zemlje (OECD)&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Zemlje u tranziciji&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#6699ff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; Hrvatska&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;25%&quot; align=&quot;middle&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=eg_use_pcap_kg_oe&amp;tdim=true&amp;dl=en&amp;hl=en&amp;q=energy+consumption+per+capita+world] kgoe/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1894&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6900&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1650&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;1814&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC/countries?display=default] tCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/capita (2013. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.00&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;11.2&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.6&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4.8&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29] GDP$/kgoe (2010. godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;5.09&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;9&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;4&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;6.16&lt;/font&gt;<br /> |-<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#99ccff&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;<br /> [http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_carbon_dioxide_emissions] kgCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/GDP$ (2008.godina)<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.47&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.25&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.7&lt;/font&gt;<br /> | width=&quot;20%&quot; align=&quot;middle&quot; | &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;0.39&lt;/font&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; <br /> <br /> {|<br /> | width=&quot;11%&quot; | <br /> |}<br /> <br /> Prema tablici 11. može se zaključiti da je potrošnja energije i emisija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; po glavi stanovnika (capita) i Hrvatskoj i ostalim zemljama tranzicije značajno niža od bogatih zemalja, međutim da je efikasnost iste s obzirom na iznos bruto domaćeg proizvoda lošija. <br /> <br /> Zemlje u tranziciji trebaju skoro 2,5 puta više energije za isti proizvod, a za taj isti proizvod emitiraju skoro 3 puta više CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu. Hrvatska je nešto bolja od prosjeka zemalja u tranziciji, ali je lošija od razvijenih zemalja. <br /> <br /> S druge strane, postoji i protuargument, koji ukazuje na prirodni mehanizam koji dovodi do takve neefikasnosti. Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću. Povijesni trend energetskog intenziteta možete vidjeti na slici 25., dok je na slici 26. prikazan energetski intenzitet za nekolicinu zemalja (2011. godina)[http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity].<br /> <br /> <br /> [[Image:trendgdp.jpg]]<br /> <br /> Slika 25. Povijesni trend energetskog intenziteta<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Prikaz_energetskog_intenziteta_pojedinih_država.png|950px]]<br /> <br /> Slika 26. Prikaz energetskog intenziteta pojedinih država (1995.-2019.) (izvor Enerdata)<br /> <br /> <br /> Obrnuti pogled bi bio putem „'''Ekonomske energetske učinkovitosti'''“ ili ekonomske stope povrata od potrošene energije. Ova vrijednost bi nam pokazala koliko jedinica BDP-a je „proizvedeno“ po jedinici energije. Detaljnije objašnjenje potražite na [http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_intensity#Economic_Energy_Efficiency]. Na slici 27 prikazan je omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;.png|center]]<br /> <br /> Slika 27. Omjer BDP-a po glavi stanovnika te „Ekonomske energetske učinkovitosti&quot;[https://data.worldbank.org/indicator/EG.GDP.PUSE.KO.PP.KD?end=2015&amp;name_desc=false&amp;start=1990&amp;view=map]<br /> <br /> ==Smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu==<br /> <br /> ====Trendovi i nove tehnologije u smanjenju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u transportu====<br /> <br /> Promet je vrlo značajan izvor emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 30 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u '''električne automobile''', međutim tada nije postala komercijalna, jer nisu razvijene baterije koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću (''price &amp; range parity'' - izravno uspoređivanje sa IC motorima od strane kupaca). Ali zahvaljujući Tesli, elektrifikacija transporta je počela 2011. <br /> <br /> [[Image:energy_consumption_by_sectors_world_2008.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 28. Svjetska potrošnja nafte i zemnog plina po sektorima u 2008. godini (izvor: BP, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:IC engines_downsizing.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 29. Povećanje efikasnosti motora s unutrašnjim izgaranjem uvođenjem varijabilnog kompresijskog omjera (izvor: MCE-5 VCRi, 2010)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:EV_global_sales_2020.png|center|600px]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 30. Povećanje prodaje električnih vozila u svijetu &lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Tesla@FSB.jpg|center|300px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 31. Tesla S na parkiralistu FSB-a&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> S razvojem baterija hibridna vozila i električna vozila postaju najvažnija opcija za dekarbonizaciju transporta. Dok čisti hibridi tipično štede do 15% goriva, emisije električnih vozila ovise o emisijama u proizvodnji električne energije. Tako npr. Tesla S model ima emisiju od pola (cca 60 gCO2/km) od novih benzinskih vozila (120 gCO2/km), te trećina od postojećeg voznog parka. U 2022 u svijetu je 4% tržišta automobila bilo električno. <br /> <br /> <br /> [[Image:battery_energy_density.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 32. Gustoća pohranjene energije po jedinici mase (težina) i volumena (zauzeće prostora) za različite tipove baterija za potrebe električnih vozila(izvor: www.iae.org, 2007)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> Kad je cijena nafte iznad 50 USD/bbl, zamjenska '''biogoriva''', etanol i biodizel postaju isplatljiva (slika 33.), te njihova potrošnja rapidno raste. '''Etanol''' se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - '''FFV'''), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Hrvatska je u prodaju stavila E5. '''Biodizel''' se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 7% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. <br /> <br /> [[Datoteka:Slika_33a..png|center]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 33. Svjetska proizvodnja biogoriva u 2020. godini (izvor: https://www.statista.com/statistics/274168/biofuel-production-in-leading-countries-in-oil-equivalent/)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Krajem se devedesetih ubrzao razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem i gorivim ćelijama (FC, slika 34.). '''Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik''' su predmet mnogih kritika kao najmanje efikasan i vjerojatno najskuplji način za smanjenje stakleničkih plinova. Svakako nije ohrabrujuća niti izjava Predsjedavajućeg i CEO General Motors-a :&quot;&quot;The car is still too expensive and probably won't be practical until the 2020-plus period, I don't know.&quot; (lipanj 2011) <br /> '''Gorive ćelije''' su još uvijek tehnologija u razvoju, čija je cijena još uvijek dva reda veličine iznad nivoa potrebnog za komercijalizaciju (cca. 50 €/kW i 10000 sati rada).<br /> <br /> <br /> [[Image:daimler3.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 34. DaimlerChrysler Commander 2, automobil &lt;br&gt;pogonjen gorivim ćelijama&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> Obje tehnologije ovise o razvoju '''spremnika''' za vodik (tekući vodik na -250&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, komprimirani vodik na 750 bar ili metalni hidrid), ili '''reformiranja''' (izdvajanja vodika iz ugljikovodika) nekog od ugljikovodika - najčešće etanola, ali može i metana, benzina, Diesela. Reformiranje se razvilo kao tehnologija da bi se izbjeglo rukovanje vodikom. Naime, '''stanice''' za točenje vodika moraju biti bez ljudi (slika 35.), u potpunosti automatizirane, što znači da je potrebno izgraditi potpuno novi sistem stanica, odvojen od postojećih. Punjenje nekog od ugljikovodika je već uhodana tehnologija, te može koristiti postojeću infrastrukturu.<br /> <br /> <br /> [[Image:bmw.jpg|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 35. BMW automatska stanica za komprimiranje &lt;br&gt;vodika (cca. 3 min)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Push-pull metode====<br /> <br /> ''Push-pull'' metode su jedan od načina kako utjecati na individualne odluke u putničkom i teretnom prijevozu. ''Push'' metode financijskim (porezi, cestarine...) i tehničkim (zabrana prometa) instrumentima nastoji racionalizirati transportni sustav. ''Pull'' metode nastoje sudionicima u prometu ukazati na prednosti alternativnih načina transporta koji vode smanjenju CO2 (''commuting'', javni prijevoz) + <br /> <br /> [[Image:push_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 36. ''Push'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt; <br /> <br /> [[Image:pull_methods.png|center]] <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 37. ''Pull'' metode u smanjenju CO2 u transportu&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emisije i porezi====<br /> Neke od zemalja Europske unije su uvele oporezivanje vozila temeljem njihove proizvodnje CO2 (u g/km), slika 38.<br /> <br /> [[Image:Co2_tax_lease.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 38. Oporezivanje vozila bazirano na emisijama CO2 (izvor: Frost &amp; Sulivan)&lt;/div&gt;<br /> <br /> Dok Euro norme (trenutno na snazi Euro 5) propisuju emisije dušikovih oksida (NOx), neizgorenog ugljikovodika (THC), nemetanovih ugljikovodika (NTHC), ugljičnog monoksida (CO) i čestica (PM), smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) je propisana tek dobrovoljnim ugovorom između Europske asocijacije proizvođača automobila (ACEA) i Europske komisije (slika 39.). Inače, u smanjenju emisija prednjači Fiat Group koja već u 2010. godini ima 123.1 gCO2/km.<br /> <br /> [[Image:ACEA_2009_progress.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 39. Udio novih automobila s obzirom na deklariranu emisiju CO2 (izvor: ACEA, 2009)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ====Road pricing &amp; Congestion pricing====<br /> Road pricing: razbija iluzije javnih cesta. Primjeri: Singapore, Oslo, Riga, London, Shanghai... itd.<br /> <br /> [[Image:Road_pricing_Singapore.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 40. Road pricing Singapore, ulazak u zonu naplate (elektronsko očitavanje tablica)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Image:Road_pricing_London.png|center]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Slika 41. Road pricing London, ulazak u zonu naplate&lt;/div&gt;<br /> <br /> == Pariški sporazum ==<br /> <br /> Pariški sporazum iz 2015 je nastavak procesa odpočetog UN okvirnom konvencijom o klimatskim promjenama (UNFCCC) iz 1992, čiji je uvodni implementacijski protokol bio onaj iz Kyota 1997. <br /> <br /> The aim of the convention is described in Article 2, &quot;enhancing the implementation&quot; of the UNFCCC through:<br /> &quot;(a) Holding the increase in the global average temperature to well below 2 °C above pre-industrial levels and to pursue efforts to limit the temperature increase to 1.5 °C above pre-industrial levels, recognizing that this would significantly reduce the risks and impacts of climate change;<br /> (b) Increasing the ability to adapt to the adverse impacts of climate change and foster climate resilience and low greenhouse gas emissions development, in a manner that does not threaten food production;<br /> (c) Making finance flows consistent with a pathway towards low greenhouse gas emissions and climate-resilient development.&quot;<br /> <br /> Zemlje će se truditi postići &quot;global peaking of greenhouse gas emissions as soon as possible&quot;. Prema IPCC izvještaju o scenarijima za 1.5 °C, potrebno je smanjiti emisije CO2 za 45% do 2030, i za 100% do 2050. <br /> <br /> Pariški sporazum je prvi svjetski klimatski dogovor koji obuhvaća sve zemlje, a ne samo bogate. Ratificiralo ga je 190 zemalja, a potpisalo još 6: [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_parties_to_the_Paris_Agreement]<br /> <br /> == Kyoto protokol ==<br /> <br /> <br /> The Protocol sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/2860.php United Nations Framework Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/convkp.html Konvencija i Kyoto Protocol]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/essential_background/kyoto_protocol/items/1678.php Konvencija tekst]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php Potpisnici]<br /> <br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf Kyoto Protokol tekst]<br /> <br /> Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005. [https://en.wikipedia.org/wiki/Kyoto_Protocol Ratificiran od 192 zemlje.] <br /> <br /> Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. <br /> <br /> One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). <br /> <br /> Kyoto Protokol produljen je amandmanom iz Dohe do 2020. <br /> <br /> [[Image:CO2.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 42. Očekivani trend emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u Hrvatskoj [http://www.mzoip.hr/doc/bijela_knjiga.pdf Bijela knjiga]<br /> <br /> <br /> Danas jedan od najvećih ekoloških problema predstavlja zagrijavanje našeg planeta uslijed emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je međunarodna zajednica potpisala dva ključna sporazuma s ciljem stabilizacije emisije stakleničkih plinova u atmosferi:<br /> * 1992. Okvirna konvencija o promjeni klime (UNFCCC) kako bi se ograničila globalna koncentracija plinova uzročnika globalnog zatopljenja;<br /> * 1997 Kyotski Protokol s ciljem postavljanja obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova.<br /> <br /> Republika Hrvatka je ratificirala Kyotski protokol 2007. godine te time preuzela obveze smanjenja emisije stakleničkih plinnova 2008-2012 godine na 95% od količine emisije u baznoj, 1990. godini. Republika Hrvatska također se obvezala i za sudjelovanje u EU –ETS shemi -Europskom sustav trgovanja emisijama. <br /> <br /> Kyoto protokol je uveo tri fleksibilna mehanizma i na taj način omogućio je da se smanjenje emisija provodi tamo gdje je to najjeftinije.:<br /> * Trgovanje emisijama – omogućavanje trgovine emisije između zemalja odnosno zemlja koja ima viškova prava stečenih temeljem smanjenja vlastitih emisija može prodati svoje AAU ''eng. assigned amount per unit'';<br /> * Mehanizam čistog razvoja – omogućavanje primjenu projekata za smanjenje emisija u zemljama u razvoju tj. oni koji ulažu u takve projekte oni ostvaruju prava u obliku CERa (Certificiranih smanjenja emisija ''engl. Certified Emission Reductions'');<br /> * Zajednička implementacija – omogućavanje industrijski razvijenim zemljama da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija (smanjenjem emisija prebacuju se emisije iz zemlje gdje se ulaže u zemlju koja ulaže).<br /> <br /> == EU ETS - Europski sustav trgovanja emisijama ''eng. European Emission Trading'' ==<br /> <br /> Europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova predstavlja najznačajniju mjeru kojom EU nastoji izvršiti obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. 2003. godine Europska komisija je objavila smjernice o tržištu emisija poznate kao sustav trgovanjem emisija. 2005. godine pokrenuta je shema trgovanjem emisijama u kojem sudjeluje preko 12 000 postrojenja uključujući elektrane, rafinerije, cementare, vapnare, ciglane, željezare, čeličane, papirne industrije i sva postrojenja veća od 20 MW toplinske snage.U EU ETS shemi svako postrojenje dobije emisijsku kvotu te se omogućuje da se trguje emisijskim pravima među postrojenjima. Trgovanje emisija znači trgovanje emisijskim pravima pri čemu je jedno pravo na emisiju ekvivalentno dozvoli za emitiranje jedne tone ekvivalentnog CO2. Transakcije na EU ETS tržištu se vrše na burzama. <br /> <br /> Europski sustav trgovanjem emisijama je podijeljen u tri faze odnosno tri razdoblja: ETS1, ETS2 i ETS3. Prva faza trgovanja je predstavljala probno razdoblje i trajala je od 2005. do 2007. godine gdje su sve države članice EU samostalno izradile vlastiti NAP i izvršena je besplatna dodjela emisija prema povijesnim emisijama, prema NAPu. Druga faza predstavlja razdoblje od 2008. do 2012. godine, gdje je podjela emisija većinom prema povijesnim emisijama, prema NAP i EK, te djelomiočno aukcija emisija. Treća faza u razdoblje od 2013. do 2020. godine proizvodnja električne eneregija mora kupovati emisija, dok industrija samo djelomičn o dobiva besplatne emisijske jedinice prema sektorskim benchmarku. U 2013. godini je besplatno podijeljena količina emisijskih jedinica u iznosu od 80% od sektorskog benchmarka. Svake sljedeće godine količina emisijskih jedinica koja će se dodjeljivati besplatno smanjuje se za jednake iznose tako da u 2020. godini iznosi 30 % od količine utvrđene u skladu s tim pravilima. Industrija za koju postoji opasnost da će se iseliti iz EU dobiva 100% emisija u odnosu na sektorski benchmark.<br /> <br /> [https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ Cijena EU ETS EEA (European Emission Allowances) na sekundarnom tržištu] <br /> <br /> <br /> '''Pariški sporazum i Kyoto protokol - linkovi :'''<br /> &lt;br&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Paris_Agreement Paris Agreement]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html The Kyoto Protocol on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/resource/beginner.html Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change]<br /> &lt;br&gt;[http://unfccc.int/kyoto_protocol/doha_amendment/items/7362.php Doha Amendment]<br /> &lt;br&gt;[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING]<br /> <br /> <br /> <br /> '''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''<br /> <br /> [[Hot air from Kyoto|Hot air from Kyoto]]<br /> <br /> [[Big business and global warming |Big business and global warming ]]<br /> <br /> [[A fund for carbon traders |A fund for carbon traders ]]<br /> <br /> [[Where to sink carbon |Where to sink carbon ]]<br /> <br /> =Zaključak=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija <br /> * Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje <br /> * Pariški sporazum, kao nastavak na Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - dogovorni kraj fosilnih goriva <br /> * Racionalno korištenje energije u industriji, prometu i kućanstvima može značajno smanjiti emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda, tako da treba tražiti tehnička rješenje - elektrifikacija i digitalizacija se čini najvjerojatnije rješenje<br /> * Obnovljivi izvoru su jeftina zamjena za fosilna goriva, ali njihova integracija traži velike promjene u energetskim sustavima<br /> * Nuklearna energija je moguća, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama, te skuplja od energije dobivene iz obnovljivih izvora <br /> * Za Hrvatsku je optimalno rješenje uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), što obuhvaća centralizirane toplinske sustave, elektrifikaciju grijanja i prometa, te potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije (http://het.hr/smjernice-za-hrvatsku-energetsku-tranziciju/). <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=9805 2022-06-07T17:00:33Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br /> <br /> Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Modeli razvoja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Malthusov model - diminishing returns:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br /> #apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br /> <br /> Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br /> #ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br /> <br /> Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br /> <br /> #civilizacija će implodirati<br /> #civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br /> <br /> Primjeri implodiranih civilizacija:<br /> <br /> #civilizacija Maja oko 800. g.<br /> #civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br /> <br /> Civilizacija Maja:<br /> <br /> *počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br /> *širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br /> *naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br /> *gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br /> *slash and burn agriculture<br /> *zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br /> *rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br /> *danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Tehnološke revolucije=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; width=&quot;811&quot; height=&quot;254&quot; align=&quot;center&quot; <br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;skupljanje&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;lov&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ratarstvo/ sto&amp;#269;arstvo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;hidrauli&amp;#269;ka civilizacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;industrija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;informatika&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije 40000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 10000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 6000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 200 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 50 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;luk i strijela&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;izumiranje mega-faune;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;irigacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;parni stroj&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ra&amp;#269;unalo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100000&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;vatra&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;voda&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;fosilna goriva, elektri&amp;#269;na <br /> energija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Demografija i resursi=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> [[Slika:Oe91.jpg]]<br /> <br /> Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br /> [[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Global-primary-energy.png]]<br /> <br /> Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2019<br /> [https://ourworldindata.org/energy-production-and-changing-energy-sources/ Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:BDP po jedinici potrosene en.png]]<br /> <br /> Slika 3. Economic Development and Energy Consumption (Google public data explorer)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br /> <br /> Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br /> <br /> Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Population.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe95.jpg]]<br /> <br /> Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br /> [http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br /> <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br /> [https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Definicije održivosti=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br /> &quot; development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs &quot;<br /> <br /> b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br /> &quot; the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available&quot;<br /> <br /> c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br /> &quot; It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values&quot;<br /> <br /> d.) for the Earth Chapter<br /> &quot; The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties&quot;<br /> <br /> e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br /> &quot; Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence&quot;<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br /> <br /> '''Eksterni trošak'''<br /> <br /> Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br /> <br /> [[Image:LCOE.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br /> <br /> Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:HistoricSupport.jpg]]<br /> <br /> Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> <br /> '''Multikriterijalna analiza''' <br /> <br /> Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br /> <br /> [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br /> <br /> '''Eksergija'''<br /> <br /> Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br /> <br /> '''Otisak (engl. footprint)''' <br /> <br /> Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br /> <br /> https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br /> <br /> '''Emergija (engl. emergy)''' <br /> <br /> Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:BDP_po_jedinici_potrosene_en.png&diff=9804 2022-06-07T16:57:11Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=ODR%C5%BDIVI_RAZVOJ_ENERGETIKE&diff=9803 2022-06-07T15:55:08Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div>[[Image:Odrzivi_razvoj_energetike.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je postići razumjevanje međuodnosa razvoja, tehnologije i resursa, kao glavnih silnica koje određuju ljudsku povijest, s posebnim naglaskom na energetiku - nauku o korištenju jednog od osnovnih resursa, energije, koja funamentalno utječe na tehnologiju, koja je opet osnova razvoja. Međutim, osim ograničenosti jednog resursa, energije, korištenje energije smanjuje i dostupnost drugim resursima, poput čiste vode, zraka, itd.<br /> <br /> =Uvod=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Da li će naša civilizacija propasti ili će napredovati? Svjedoci smo sve češćih dovođenja u sumnju opstanka svijeta, ovakvog kakvog ga poznajemo, iako se s druge strane čini, da je napredak i brzina razvoja koje je čovječanstvo postiglo, bez premca u povijesti. Tko je u pravu? Optimisti ili pesimisti? Civilizacije su u povijesti propadale ostavljajući iza sebe samo kamene artefakte (Rapa Nui, Maje), a mnoge su dugo nadzivjele nestanak političkog okvira u obliku civilizacijskih vrijednosti (Rim), dok neke traju iako im stalno predviđaju propast (Zapad, Kina). Mogu li se na neki način civilizacije grupirati? Što je to što određuje preživljavanje neke civilizacije? Marvin Harris, jedan od vodećih antropologa dvadesetog stoljeća, postavlja razvoj kao posljedicu s jedne strane demografskog pritiska a s druge ograničenosti resursa na datom tehnološkom nivou. U trenutku kada pojedina civilizacija dostigne nivo potrošenosti resursa ima dvije opcije, implodirati, ili skočiti na viši tehnološki nivo. <br /> <br /> Viši tehnološki nivo je obično zasnovan na većoj potrebi za energijom, što energiju kao resurs postavlja u centar, jer o njoj ovisi tehnologija neophodna za povećanje efikasnosti korištenja drugih resursa, vode, zemlje, ljudskog rada, itd. Međutim, to dovodi do sve veće zavisnosti o energiji kao resursu, koji je kao i drugi resursi ograničen, na datom tehnološkom nivou, kao i do povećanog korištenja drugih resursa kao čistog zraka, pitke vode, ili stabilne klime. <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Modeli razvoja=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Malthusov model - diminishing returns:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi) - eksponencijalni porast<br /> #apsolutna ograničenost rasta resursa - linerarni porast <br /> <br /> Prema modelu povijesti Marvina Harrisa ([http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/067972849X/o/qid=927127255/sr=2-2/002-2953294-0094825 Cannibals and Kings: The Origins of Cultures]) dvije sile utječu na čovjeka:<br /> <br /> #demografski pritisak (povećanje broja ljudi)<br /> #ograničenost resursa na datom tehnološkom nivou <br /> <br /> Kada se civilizacija nađe na točki kada su resursi istrošeni ili je njihova obnovljivost manja nego što je potrebna stopa korištenja izbor je:<br /> <br /> #civilizacija će implodirati<br /> #civilizacija će uspješno skočiti na viši tehnološki nivo čime će se količina sada dostupnih resursa povećati <br /> <br /> Primjeri implodiranih civilizacija:<br /> <br /> #civilizacija Maja oko 800. g.<br /> #civilizacija [http://en.wikipedia.org/wiki/Rapa-Nui_(film) Rapa Nui] oko 1500. g. <br /> <br /> Civilizacija Maja:<br /> <br /> *počeci u 1. stoljeću pr.n.e. u području današnjeg Belizea<br /> *širenje dolinama rijeka prema unutrašnjosti<br /> *naseljavanje područja [https://www.google.com/maps/place/Petén+Department,+Guatemala/@16.8275576,-91.416592,8z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x85f540a5dddc4161:0xb9119284fd7a468d!8m2!3d16.912033!4d-90.2995785 Peten] i Yucatana<br /> *gradovi države, oko 750. g. oko 2 miliona ljudi živi u Petenu<br /> *slash and burn agriculture<br /> *zbog demografskog pritiska smanjuje se trajanje slash and burn ciklusa sa 20 na desetak godina, što uzrokuje desertifikaciju i nagli gubitak hrane <br /> *rat svih protiv svih, ekonomska aktivnost staje, nestaje hrane, potpuna implozija oko 800.g.<br /> *danas u području Petena živi oko 20000 ljudi, i mnogo gradova duhova (Tikal)<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Tehnološke revolucije=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Tablica 1.''' Povijest ispričana kroz tehnološke revolucije:&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; width=&quot;811&quot; height=&quot;254&quot; align=&quot;center&quot; <br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;skupljanje&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;lov&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ratarstvo/ sto&amp;#269;arstvo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;hidrauli&amp;#269;ka civilizacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;industrija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#00ff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;47&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;informatika&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;74&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;76&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije 40000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;60&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;88&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 10000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;71&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;79&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 6000 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;75&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;67&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 200 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;83&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;65&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;prije&amp;nbsp;&lt;br&gt;<br /> 50 g.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ffff00 width=&quot;94&quot; height=&quot;48&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;luk i strijela&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;izumiranje mega-faune;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;irigacija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;parni stroj&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;ra&amp;#269;unalo&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#CCCCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;54&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100000&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;100 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;1000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#99CCFF width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;10000 mil.&lt;/FONT&gt;<br /> |- <br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;74&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;vatra&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;76&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;60&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;88&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;71&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;79&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;75&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;voda&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;67&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;83&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT color=&quot;#FFFFFF&quot; face=Arial&gt;fosilna goriva, elektri&amp;#269;na <br /> energija&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;65&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;FONT face=Arial&gt;&amp;nbsp;&lt;/FONT&gt;<br /> | bgColor=#ff0000 width=&quot;94&quot; height=&quot;42&quot; align=&quot;center&quot; | &amp;nbsp;<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Pitanje razvoja je dakle pitanje opstanka!<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Demografija i resursi=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> [[Slika:Oe91.jpg]]<br /> <br /> Slika 1. Evolution of market share of various primary energy sources since 1850 <br /> [[Mediji:Marketshare1850.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Global-primary-energy.png]]<br /> <br /> Slika 2. World Primary Energy Consumption 1800-2019<br /> [https://ourworldindata.org/energy-production-and-changing-energy-sources/ Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe93.gif]]<br /> <br /> Slika 3. Economic Development and Energy Consumption<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Odnos_potrošnje_energije_i_BDP_za_Europsku Uniju.png|800px]]<br /> <br /> Slika 4. Odnos potrošnje energije i BDP-a za EU-27 (2002.-2019.) [Izvor Eurostat]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EUCO2.jpg|400px]][[Slika:EUUncoupling.jpg|400px]]<br /> <br /> Slika 5. Razdvajanje razvoja od potrošnje energije je moguće - evropski primjer<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Population.jpg]]<br /> <br /> Slika 6. World Population Growth [[Mediji:Wpp2000h.pdf]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Oe95.jpg]]<br /> <br /> Slika 7. World Energy Consumption Forecast<br /> [http://www.bernhardseiwald.com/research.html Izvor]<br /> <br /> <br /> [[Slika:201601.gif]]<br /> <br /> Slika 8. Global Warming Trend 1880-2016<br /> [https://www.ncdc.noaa.gov/sotc/global/201601 Izvor]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Co2hist.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 9. Carbon Dioxide Concentration Change<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Definicije održivosti=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> a.) for the World Commission on Environment and Development (Brundtland Commission )<br /> &quot; development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs &quot;<br /> <br /> b.) for the Agenda 21, Chapter 35<br /> &quot; the development requires taking long-term perspectives, integrating local and regional effects of global change into the development process, and using the best scientific and traditional knowledge available&quot;<br /> <br /> c.) for the Council of Academies of Engineering and Technological Sciences:<br /> &quot; It means the balancing of economic, social environmental and technological considerations, as well as the incorporation of a set of ethic values&quot;<br /> <br /> d.) for the Earth Chapter<br /> &quot; The protection of the environment is essential for human well-being and the enjoyment of fundamental rights, and as such requires the exercise of corresponding fundamental duties&quot;<br /> <br /> e.) Thomas Jefferson, Sept.6 1789<br /> &quot; Then I say the earth belongs to each generation during its course, fully and in its right no generation can contract debts greater than may be paid during the course of its existence&quot;<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> =Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava=<br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> Kako računati održivost? Ne postoji neka apsolutna metoda, ali je moguće usporediti dva različita energetska sustava (npr. solarna termalna energija za grijanje tople vode i električna energije dobivena iz termoelektrane za istu svrhu). Koriste se 4 glavne metode za usporedbu održivosti.<br /> <br /> '''Eksterni trošak'''<br /> <br /> Ova se metoda, najčešće korištena od strane Evropske komisije, bazira na jednostavnoj ideji, da korištenje neke tehnologije, osim ekonomskog troška, tzv. interni, ima još i ekološki i socijalni, tzv. eksterni trošak. U eksterne troškove se ubrajaju troškovi koji prozlaze iz korištenja drugih resursa, dakle zagađenje zraka i vode, globalno zatopljenje, zagađenja bukom, gubitka zelenih površina, estetskog zagađenja, itd., uključivo i troškove lječenja koji su posljedica prethodnih negativnih procesa, kao i smanjenja kvalitete života. Često je problem kvantificirati sve te troškove, ali već je dosta posla učinjeno.<br /> <br /> [[Image:LCOE.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 10. Levelised cost of electricity [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:ExternalCosts.jpg]]]<br /> <br /> Slika 11. Eksterni troškovi [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:HistoricSupport.jpg]]<br /> <br /> Slika 12. Povijesne subvencije [[Mediji:20141013_subsidies_costs_eu_energy.pdf.pdf|Subsidies and costs of EU energy (pdf)]]<br /> <br /> <br /> [[Image:RESvsConventional.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 13. Povijesne cijene obnovljivih i konvencionalnih izvora električne energije [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:GasvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 14. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz plina i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> [[Image:CoalvsRESInclExternal.jpg|800px]]<br /> <br /> Slika 15. Usporedba povijesnih cijena električne energije iz ugljena i obnovljivih izvora, uz eksterne troškove [[Mediji:Sustainable1.ppt|Nastavak (ppt)]]<br /> <br /> <br /> '''Multikriterijalna analiza''' <br /> <br /> Ova metoda uspoređuje različite energetske sustave opisujućih ih različitim indikatorima, ponderirajući indikatore prema određenim prioritetima. Indikatori djelimo na ekonomske, ekološke i socijalne, te iako zahtjevaju veliku količinu podataka, su relativno jednostavni za izračunati. Dodjelom važnosti indikatorima, što u sebi sadrži procjenu održivosti, metoda daje prednost jednoj ili drugoj tehnologiji.<br /> <br /> [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1364032198000021 Naim H. Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998]<br /> <br /> '''Eksergija'''<br /> <br /> Ova metoda uspoređuje dva energetska sustava eksergetski, dajući prednost onome koji efikasnije koristi energiju. Eksergija predstavlja kvalitetu energije. Prema prvom glavnom stavku energija je uvijek konzervirana, ali znamo da je sposobnost njenog pretvaranja u rad ovisna o temperaturi na kojoj se nalazi iznad temperature okoline. Znači, kako se energija koristi, ona gubi kvalitetu, i eksergija pada. Onaj energetski sustav koji bolje koristi eksergiju je bolji i time održiviji.<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Exergy<br /> <br /> '''Otisak (engl. footprint)''' <br /> <br /> Ekološki otisak mjeri ljudsku potražnju za prirodom, količinu prirode koja joj je potrebna za podršku ljudima i gospodarstvu. Otisak uspoređuje biološki produktivno područje koje ljudi koriste za svoju potrošnju s biološki produktivnim područjem dostupnim u nekoj regiji ili svijetu (biokapacitet, proizvodno područje koje može obnoviti ono što ljudi zahtijevaju od prirode). Ukratko, to je mjera ljudskog utjecaja na ekosustav Zemlje i otkriva ovisnost ljudske ekonomije o prirodnom kapitalu.<br /> <br /> https://en.wikipedia.org/wiki/Ecological_footprint<br /> <br /> '''Emergija (engl. emergy)''' <br /> <br /> Emergija je sva energija koja je potrošena za dobivanje pojedinog resursa, npr. za fosilna goriva uključuje i energiju sunca koja je bila potrebna za nastanak fosilnih goriva. Ova metoda uspoređuje tako dva energetska sustava, uzimajući u obzir energiju koja se koristi ne samo u procesu nego od nastanka Zemlje, i na taj način, minimizacijom emergije, smanjuje potrošnju resursa<br /> <br /> http://en.wikipedia.org/wiki/Emergy<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]</div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Global-primary-energy.png&diff=9802 2022-06-07T15:52:32Z

<p>Romano: Romano је postavio novu inačicu Datoteka:Global-primary-energy.png</p> <hr /> <div></div>

Romano http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Global-primary-energy.png&diff=9801 2022-06-07T15:12:48Z

<p>Romano: </p> <hr /> <div></div>

Romano