<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>http://enerpedia.net/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Rradmilovic</id>
	<title>ENERPEDIA - Doprinosi suradnika [hr]</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="http://enerpedia.net/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Rradmilovic"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php/Posebno:Doprinosi/Rradmilovic"/>
	<updated>2026-08-19T09:56:21Z</updated>
	<subtitle>Doprinosi suradnika</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.32.0</generator>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5774</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5774"/>
		<updated>2008-08-23T08:08:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Mogućnosti uštede */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|center|500px]] &amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:odvozdrva.jpg|center|500px]]  &amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5773</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5773"/>
		<updated>2008-08-23T08:08:32Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|center|500px]] &amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:odvozdrva.jpg|center|500px]]  &amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5772</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5772"/>
		<updated>2008-08-23T08:05:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|center|500px]] &amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5771</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5771"/>
		<updated>2008-08-23T07:48:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Mogućnosti uštede */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5770</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5770"/>
		<updated>2008-08-23T07:43:08Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5768</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5768"/>
		<updated>2008-08-20T08:19:12Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' i '''Slika 3.'''  Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5767</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5767"/>
		<updated>2008-08-20T08:15:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Naplaćivanje kroz gorivo */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5766</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5766"/>
		<updated>2008-08-20T08:14:52Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5765</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5765"/>
		<updated>2008-08-20T08:13:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5764</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5764"/>
		<updated>2008-08-20T08:12:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5763</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5763"/>
		<updated>2008-08-20T08:11:59Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Uvod */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 40.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 44.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5762</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5762"/>
		<updated>2008-08-20T08:10:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5761</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5761"/>
		<updated>2008-08-20T08:05:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 10.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5760</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5760"/>
		<updated>2008-08-20T08:04:20Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Ciljevi detaljnog energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5759</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5759"/>
		<updated>2008-08-20T08:03:11Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Provjera podataka o potrošnji energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5758</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5758"/>
		<updated>2008-08-20T08:02:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Uvod */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
# Pričvrsnica&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
# Zid&lt;br /&gt;
# Sokl profil&lt;br /&gt;
# Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
# Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
# Samoterm®&lt;br /&gt;
# Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
# Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5711</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5711"/>
		<updated>2008-08-11T11:34:25Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5710</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5710"/>
		<updated>2008-08-11T11:33:55Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5709</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5709"/>
		<updated>2008-08-01T20:42:44Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Naplaćivanje kroz gorivo */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 51&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5708</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5708"/>
		<updated>2008-08-01T20:41:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5707</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5707"/>
		<updated>2008-08-01T20:40:36Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5706</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5706"/>
		<updated>2008-08-01T20:39:37Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 46.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 47.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5705</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5705"/>
		<updated>2008-08-01T20:37:39Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Uvod */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 39.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 41.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 43.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 45.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5704</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5704"/>
		<updated>2008-08-01T20:33:03Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 37.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 38.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5703</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5703"/>
		<updated>2008-08-01T20:25:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 9.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 10.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 11.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5702</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5702"/>
		<updated>2008-08-01T20:23:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Ciljevi detaljnog energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5701</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5701"/>
		<updated>2008-08-01T20:22:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Ciljevi detaljnog energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5700</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5700"/>
		<updated>2008-08-01T20:22:03Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Mogućnosti uštede */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mogućnosti uštede ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5699</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5699"/>
		<updated>2008-08-01T20:21:40Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti uštede ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5698</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5698"/>
		<updated>2008-08-01T20:21:14Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti uštede ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5697</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5697"/>
		<updated>2008-08-01T20:20:02Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Provjera podataka o potrošnji energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti uštede ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 4. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5696</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5696"/>
		<updated>2008-08-01T20:19:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Uvod */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti uštede ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 3. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5695</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5695"/>
		<updated>2008-08-01T20:18:09Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja i odvoza drva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti uštede ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5694</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5694"/>
		<updated>2008-08-01T20:07:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti uštede ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5693</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5693"/>
		<updated>2008-08-01T20:01:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== '''Potrebe za energijom u šumarstvu''': ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti uštede ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5685</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5685"/>
		<updated>2008-07-14T16:58:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa          (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Odvozdrva.jpg&amp;diff=5684</id>
		<title>Datoteka:Odvozdrva.jpg</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Odvozdrva.jpg&amp;diff=5684"/>
		<updated>2008-07-14T16:41:36Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Skupljacdrva.jpg&amp;diff=5683</id>
		<title>Datoteka:Skupljacdrva.jpg</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Skupljacdrva.jpg&amp;diff=5683"/>
		<updated>2008-07-14T16:40:36Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5682</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5682"/>
		<updated>2008-07-14T16:37:22Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa          (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Wheatharvest.jpg&amp;diff=5681</id>
		<title>Datoteka:Wheatharvest.jpg</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Wheatharvest.jpg&amp;diff=5681"/>
		<updated>2008-07-14T16:33:14Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5603</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5603"/>
		<updated>2008-07-03T14:17:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10.), ventilacija (tablice 1.11. i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5602</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5602"/>
		<updated>2008-07-03T14:16:51Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10.), ventilacija (tablice 1.11. i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5601</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5601"/>
		<updated>2008-07-03T14:14:03Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno sluzi i za zagrijavanje prostora sto je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilica (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja.Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10.), ventilacija (tablice 1.11. i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5597</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5597"/>
		<updated>2008-07-03T14:00:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno sluzi i za zagrijavanje prostora sto je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilica (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potrošači energije, od opreme to su uređaji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili cak plin (no, onda je potreban odgovarajući spremnik, ali i sustav za stlačivanje bioplina - metana sto značajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja.Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5596</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5596"/>
		<updated>2008-07-03T13:56:13Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno sluzi i za zagrijavanje prostora sto je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilica (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potrošači energije, od opreme to su uređaji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili cak plin (no, onda je potreban odgovarajući spremnik, ali i sustav za stlačivanje bioplina - metana sto značajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja.Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5595</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5595"/>
		<updated>2008-07-03T11:30:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: /* Energija u poljoprivredi i šumarstvu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
- plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
- tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
- kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
- plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
- tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
- kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno sluzi i za zagrijavanje prostora sto je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilica (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potrošači energije, od opreme to su uređaji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili cak plin (no, onda je potreban odgovarajući spremnik, ali i sustav za stlačivanje bioplina - metana sto značajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja.Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&amp;diff=3393</id>
		<title>ENERGETIKA I OKOLIŠ</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&amp;diff=3393"/>
		<updated>2007-12-12T17:19:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Osnove energetike&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Cilj poglavlja==&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Svrha poglavlja==&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici &lt;br /&gt;
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje'''  &lt;br /&gt;
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 '''pri proizvodnji električne energije''' &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 '''racionalnim korištenjem energije''' &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 u '''transportu''' &lt;br /&gt;
#Poznavati osnove '''Kyoto Protokola'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Uvod:=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu, s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje kolektora.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što će biti od imanentnog značaja za energetsku politiku i razvoje energetskih tehnologija u sljedeće dvije dekade.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Emisije u energetici=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kisele kiše===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svjedoci smo degenerativnih procesa u europskim šumama, uzrokovanih pojavom koju zovemo kiselim kišama. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kemijskih procesa:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
               HNO3  =&amp;gt;  NO3-   + H+  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
              H2SO4 = &amp;gt; SO42- + 2H+ &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Emisije SOx i NOx pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SOx.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Image:oe2p.jpg]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.  Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, W/m2  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Djelovanje je emisija SOx regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SOx u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologije za smanjenje emisija SOx su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSOx desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Utjecaj na zdravlje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je daleko veća. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &amp;quot;ljudi kao samo jedna vrsta&amp;quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Klimatske promjene=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Efekt staklenika===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO2, N2O, CH4, HFC, PFC i SF6. Ugljični dioksid (CO2), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N2O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH4) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.&lt;br /&gt;
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30oC niža, te postojeći život ne bi bio moguć.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:xxx.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 2.  Što je to efekt staklenika? &lt;br /&gt;
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima &lt;br /&gt;
(CO2, N2O, CH4, HFC, PFC, SF6). &lt;br /&gt;
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30oC niža.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Promjena koncentracije CO2 i temperature===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 3. Promjena povjesne koncentracije CO2 mjerene &lt;br /&gt;
u atmosferi od 1960, te u vječnom ledu od 1860.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. Usrednjena temperatura u SAD, gdje su mjerenja bilježena sa većom sigurnošću, raste manje značajno (Slika 5.). Mjerena temperatura troposfere (Slika 6.), dakle bez utjecaja mjernih nepreciznosti i gradova, ipak ukazuje na povećanje od najmanje 0.4 C.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika4.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 4. Promjena globalne prosječne temperature&lt;br /&gt;
 1880-2000 prema Goddard Institute (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika5.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 5. Promjena prosječne temperature u SAD &lt;br /&gt;
1880-2000 prema Goddard Institute (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika6.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 6. Promjena globalne prosječne temperature 1979-2003 mjerena iz NOAA satelita  (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 7. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO2 i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 150000 godina. Koncentracija CO2 dobivena je iz uzoraka antarkičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 150000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO2 vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slikka7.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 7. Usporedba promjene koncentracije CO2 i prosječne &lt;br /&gt;
globalne temperature tijekom posljednjih 150000 godina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može se iz slike 7. primijetiti da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO2 među ostalim i vulkanske erupcije. Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, sve je više vjerojatno da postoji dovoljno jaka veza između koncentracije CO2 i prosječne globalne temperature, da bi se moglo govoriti o globalnom zatopljenju kao posljedici ljudske aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modeliranje globalnog zatopljenja===&lt;br /&gt;
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Modtemp.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 8.  Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz Slike 8. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja (http://climatechange.umaine.edu/Research/Contrib/html/19.html) dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija za 2080 kao na slici 9.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:tempdiff.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 9. Raspored porasta temperature od danas pa do 2080.&lt;br /&gt;
         a)Scenario bez pokušaja smanjenja emisija (business as usual)&lt;br /&gt;
         b)Scenario u kojem se koncentracija CO2 stabilizira na 750 ppm&lt;br /&gt;
         c)Scenario u kojem se koncentracija CO2 stabilizira na 550 ppm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kretanje emisija CO2===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Posljedice globalnog zatopljenja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izvori emisije CO2===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Emisije CO2, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju  električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što je s biomasom?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO2, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO2, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO2, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje fosilnih goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)&lt;br /&gt;
- ugljen&lt;br /&gt;
- plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1 kg C -&amp;gt; 44/12 kg CO2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&amp;gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::::'''Tablica 1.'''  Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Evropi (uključuje i zemlje bivšeg SSSR-a) i Hrvatskoj 2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#99ccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/jedinice.html mtoe] - million tons of oil equivalent&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Svijet&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Evropa (EU15)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; [http://www.iea.org/Textbase/stats/noncountryresults.asp?nonoecd=Croatia Hrvatska]&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#ccccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nafta&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;3714&amp;lt;/font&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;923 (599)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;4.4&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#ccccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;ugljen&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;2397&amp;lt;/font&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;521 (217)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;0.6&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#ccccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;plin&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;2169&amp;lt;/font&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;913 (350)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;2.5&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;11%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Struktura potrošnje fosilnih goriva===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::  '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;639&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;38&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;energetska pretvorba&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;38&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;privredna potrošnja&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;38&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;privatna potrošnja&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;elektri&amp;amp;#269;na struja&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;ku&amp;amp;#263;anstva&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;para i topla voda&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;industrija i rudarstvo&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;promet&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;36&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;36&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;neenergetska potrošnja u industriji&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;36&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; |  &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;gra&amp;amp;#273;evinarstvo&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; |  &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;usluge&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;11%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO2 bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Fosilfuels.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::::::::  '''Slika 15.''' Struktura potrošnje fosilnih goriva u Hrvatskoj 1995. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 15. prikazuje udjele pojedinih tehnoloških procesa u potrošnji fosilnih goriva u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO2. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO2 u prometu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
[[Image:dio.jpg]]&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''  Nuklearna energija'''&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje (Litva, Francuska, Belgija preko 60%, Ukrajina, Švedska, Bugarska, Slova&amp;amp;#269;ka, Švicarska, Ma&amp;amp;#273;arska, Slovenija preko 40%, Južna Koreja, Japan, Njema&amp;amp;#269;ka, Finska preko 30%, Španjolska, Britanija i Armenija preko 20%) &amp;amp;#263;e vrlo teško smanjiti emisiju ako se odlu&amp;amp;#269;e za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Švedske koja je odlu&amp;amp;#269;ila zatvoriti nuklearne elektrane:&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;IT IS often ticklish to balance protection of the environment against its cost. Sweden’s Social Democratic government has come up with a novel answer: a “green” policy that is not only hugely expensive, but may actually damage the environment. It plans shortly to shut a nuclear power station that is efficient and safe; another is to be closed in 2001. If the courts permit the closures, Sweden will be poorer and dirtier—and may be more at risk from nuclear accidents. (&amp;amp;#269;lanak iz The Economist)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;U&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se sve češće opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simatična je izjava 2004. godine osnivaća Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.”&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;6%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;85%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 3'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je zanemariva&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;politi&amp;amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Hrvatska - premali energetski sistem&amp;lt;br /&amp;gt;1 centrala = 1/4 sistema&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Link:''' '''''' [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]'''&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;9%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]]&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;'''&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;  Kombinirani ciklus&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;amp;#263;e je pove&amp;amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;89%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 4'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;687&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;378&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;293&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;378&amp;quot; height=&amp;quot;60&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;udvostru&amp;amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;amp;#269;ne energije mogu&amp;amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;293&amp;quot; height=&amp;quot;60&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;relativno komplicirana tehnologija&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;6%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;'''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;  &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;Kogeneracija&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija koja izlazi iz dimnjaka termocentrale iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima distriktnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Prema slici 15. vidi se je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Me&amp;amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;amp;#269;ne energije, nije za o&amp;amp;#269;ekivati da &amp;amp;#263;e više od desetak posto elektri&amp;amp;#269;ne energije biti proizvo&amp;amp;#273;eno kogeneracijom.&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;95%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 5. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;proizvodnja elektri&amp;amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;amp;#273;enja (rijeke, more)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;proizvodnja elektri&amp;amp;#269;ne energije nije preporu&amp;amp;#269;ljiva blizu velikih koncentracija stanovništva zbog zaga&amp;amp;#273;enja&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;potrebna gradnja vrelovoda&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;problem kondenzata&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;linkovi:&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
; '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
; &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;[http://www.energy.rochester.edu/cogen/chpguide.htm '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Cogeneration Buyers Guide&amp;lt;/font&amp;gt;'''] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;3%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;'''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;  &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;Obnovljivi izvori&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;hidroenergija&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;biomasa i otpad&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;sun&amp;amp;#269;eva energija&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;energija vjetra&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;geotermalna energija&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;amp;#269;ajan udio (naro&amp;amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. Ipak, može se s velikom vjerojatnoš&amp;amp;#263;u re&amp;amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;amp;#263;e zna&amp;amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;4%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;91%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 6.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;zanemariva emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;jefitini potencijali ve&amp;amp;#263; iskorišteni&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;velike HE &amp;amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;amp;#273;imurje)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;male HE su teško isplative&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;amp;#273;enog) zemljišta&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;amp;#269;inu CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;amp;#269;inak jer &amp;amp;#263;e vegetacija povu&amp;amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;amp;#269;no sli&amp;amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;4%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;91%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 7.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;quot;zanemariva&amp;quot; emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;slaba energetska mo&amp;amp;#263;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;potrebna velika površina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''  Uvoz elektri&amp;amp;#269;ne energije'''&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;Iako je uvoz elektri&amp;amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;amp;#269;iš&amp;amp;#263;e rješenje?&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;4%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;91%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 8.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;amp;#269;ne energije&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je zanemariva&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;politi&amp;amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto?  [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;amp;#269;ne energije]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;amp;#269;emu ima &amp;quot;relative advantage&amp;quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Hrvatska je premali energetski sistem (12TWh) - pool&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|} &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oblici neracionalnog korištenja energije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Industrija ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bacanje kondenzata u kanalizaciju &lt;br /&gt;
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom&lt;br /&gt;
* korištenje zastarjele tehnologije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Zgradarstvo ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* gradnja kuća kao u Hrvatskoj (k = cca. 1.2-1.5 W/m2K) je ekonomski nonsense&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 u transportu===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO2, kao što se vidi na slici 15. u Hrvatskoj i najznačajniji. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 20 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u električne automobile, međutim pokazalo se da ta tehnologija neće postati komercijalna, jer nisu razvijeni akumulatori koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću.  Krajem se devedesetih ubrzao se razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem (IC, slika 17.) i gorivim ćelijama (FC, slika 18., 19.). Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik su u uznapredovanoj fazi razvoja, tj. postojeći motori koji koriste plin mogu se relativno jednostavno preraditi na vodik. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Otkad je cijena nafte prešla 50 USD/bbl, zamjenska biogoriva, etanol i biodizel postaju isplatljiva, te njihova potrošnja rapidno raste. Etanol se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - FFV), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Zasad ne postoji strategija za korištenje bioetanola u Hrvatskoj. Biodizel se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 5% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. Postojeća Strategija energetskog razvitka predviđa da se 2010. u Hrvatskoj godišnje proizvodi 70.000 do 100.000 tona biodizela.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kyoto protokol ===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The protocol, adopted by the 159 countries present, sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
United Nations Framework Convention on Climate Change&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
 website - http://unfccc.int/2860.php&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencija i Kyoto Protocol:''' http://unfccc.int/resource/convkp.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencija&lt;br /&gt;
tekst''': http://unfccc.int/resource/conv/index.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''potpisnici''': http://unfccc.int/resource/conv/ratlist.pdf&lt;br /&gt;
potpisana i ratificirana: 189 zemalja (Hrvatska uključena u Aneks I)&lt;br /&gt;
Aneks I - zemlje Zapada i tranzicije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kyoto Protokol'''&lt;br /&gt;
tekst: http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
potpisnici: http://unfccc.int/files/essential_background/kyoto_protocol/application/pdf/kpstats.pdf &lt;br /&gt;
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače. Ratificiran od strane 156 zemalja (ali nisu Australija, Hrvatska, Kazahstan, Monaco, SAD i Zambija). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:kyoto.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
      &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Slika 21.  Očekivani trend emisije CO2 u Hrvatskoj i preuzete obaveze po Kyoto protokolu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kyoto protokol - linkovi :'''&lt;br /&gt;
The Kyoto Protocol on Climate Change - http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change - http://unfccc.int/resource/beginner.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
WEATHERVANE: climate change, global warming, The Kyoto Protocol, climate policy - http://www.weathervane.rff.org./&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The Kyoto Protocol: The Realities of Implementation - http://www.weathervane.rff.org/features/feature027.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Carbon Market News - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Still Wating for Greenhouse - http://www.john-daly.com/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lomborg, The Skeptical Environmentalist - http://www.lomborg.com/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hot air from Kyoto - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Hot%20air%20from%20Kyoto.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Big business and global warming - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Big%20business%20and%20global%20warming.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A fund for carbon traders - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/A%20fund%20for%20carbon%20traders.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Where to sink carbon - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Where%20to%20sink%20carbon.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaključak==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija &lt;br /&gt;
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje &lt;br /&gt;
* Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - teško ostvarivo smanjenje emisije CO2 &lt;br /&gt;
* Racionalnim korištenjem energije u industriji i kućanstvima može se učiniti dosta na smanjenju emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda &lt;br /&gt;
* Nuklearna energija se ponovo pojavljuje kao realno rješenje, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama,te skuplja od energije dobivene iz fosilnih goriva - Kyoto protokol kao izbor između globalnog zatopljenja i nuklearne energije &lt;br /&gt;
* Za Hrvatsku je uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), vjerojatno najjeftinije rješenje dugoročni uvoz struje iz susjednih zemalja, te korištenje biogoriva.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Dio.jpg&amp;diff=3392</id>
		<title>Datoteka:Dio.jpg</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Dio.jpg&amp;diff=3392"/>
		<updated>2007-12-12T17:09:13Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&amp;diff=3391</id>
		<title>ENERGETIKA I OKOLIŠ</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&amp;diff=3391"/>
		<updated>2007-12-12T17:07:49Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Osnove energetike&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Cilj poglavlja==&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Svrha poglavlja==&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici &lt;br /&gt;
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje'''  &lt;br /&gt;
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 '''pri proizvodnji električne energije''' &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 '''racionalnim korištenjem energije''' &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 u '''transportu''' &lt;br /&gt;
#Poznavati osnove '''Kyoto Protokola'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Uvod:=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu, s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje kolektora.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što će biti od imanentnog značaja za energetsku politiku i razvoje energetskih tehnologija u sljedeće dvije dekade.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Emisije u energetici=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kisele kiše===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svjedoci smo degenerativnih procesa u europskim šumama, uzrokovanih pojavom koju zovemo kiselim kišama. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kemijskih procesa:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
               HNO3  =&amp;gt;  NO3-   + H+  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
              H2SO4 = &amp;gt; SO42- + 2H+ &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Emisije SOx i NOx pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SOx.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Image:oe2p.jpg]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.  Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, W/m2  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Djelovanje je emisija SOx regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SOx u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologije za smanjenje emisija SOx su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSOx desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Utjecaj na zdravlje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je daleko veća. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &amp;quot;ljudi kao samo jedna vrsta&amp;quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Klimatske promjene=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Efekt staklenika===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO2, N2O, CH4, HFC, PFC i SF6. Ugljični dioksid (CO2), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N2O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH4) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.&lt;br /&gt;
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30oC niža, te postojeći život ne bi bio moguć.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:xxx.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 2.  Što je to efekt staklenika? &lt;br /&gt;
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima &lt;br /&gt;
(CO2, N2O, CH4, HFC, PFC, SF6). &lt;br /&gt;
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30oC niža.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Promjena koncentracije CO2 i temperature===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 3. Promjena povjesne koncentracije CO2 mjerene &lt;br /&gt;
u atmosferi od 1960, te u vječnom ledu od 1860.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. Usrednjena temperatura u SAD, gdje su mjerenja bilježena sa većom sigurnošću, raste manje značajno (Slika 5.). Mjerena temperatura troposfere (Slika 6.), dakle bez utjecaja mjernih nepreciznosti i gradova, ipak ukazuje na povećanje od najmanje 0.4 C.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika4.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 4. Promjena globalne prosječne temperature&lt;br /&gt;
 1880-2000 prema Goddard Institute (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika5.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 5. Promjena prosječne temperature u SAD &lt;br /&gt;
1880-2000 prema Goddard Institute (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika6.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 6. Promjena globalne prosječne temperature 1979-2003 mjerena iz NOAA satelita  (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 7. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO2 i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 150000 godina. Koncentracija CO2 dobivena je iz uzoraka antarkičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 150000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO2 vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slikka7.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 7. Usporedba promjene koncentracije CO2 i prosječne &lt;br /&gt;
globalne temperature tijekom posljednjih 150000 godina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može se iz slike 7. primijetiti da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO2 među ostalim i vulkanske erupcije. Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, sve je više vjerojatno da postoji dovoljno jaka veza između koncentracije CO2 i prosječne globalne temperature, da bi se moglo govoriti o globalnom zatopljenju kao posljedici ljudske aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modeliranje globalnog zatopljenja===&lt;br /&gt;
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Modtemp.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 8.  Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz Slike 8. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja (http://climatechange.umaine.edu/Research/Contrib/html/19.html) dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija za 2080 kao na slici 9.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:tempdiff.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 9. Raspored porasta temperature od danas pa do 2080.&lt;br /&gt;
         a)Scenario bez pokušaja smanjenja emisija (business as usual)&lt;br /&gt;
         b)Scenario u kojem se koncentracija CO2 stabilizira na 750 ppm&lt;br /&gt;
         c)Scenario u kojem se koncentracija CO2 stabilizira na 550 ppm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kretanje emisija CO2===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Posljedice globalnog zatopljenja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izvori emisije CO2===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Emisije CO2, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju  električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što je s biomasom?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO2, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO2, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO2, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje fosilnih goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)&lt;br /&gt;
- ugljen&lt;br /&gt;
- plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1 kg C -&amp;gt; 44/12 kg CO2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&amp;gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::::'''Tablica 1.'''  Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Evropi (uključuje i zemlje bivšeg SSSR-a) i Hrvatskoj 2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#99ccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/jedinice.html mtoe] - million tons of oil equivalent&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Svijet&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Evropa (EU15)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; [http://www.iea.org/Textbase/stats/noncountryresults.asp?nonoecd=Croatia Hrvatska]&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#ccccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nafta&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;3714&amp;lt;/font&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;923 (599)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;4.4&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#ccccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;ugljen&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;2397&amp;lt;/font&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;521 (217)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;0.6&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#ccccff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;plin&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;2169&amp;lt;/font&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;913 (350)&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;25%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;2.5&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;11%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Struktura potrošnje fosilnih goriva===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::  '''Tablica 2.''' Glavni tipovi potrošnje fosilnih goriva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;639&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;38&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;energetska pretvorba&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;38&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;privredna potrošnja&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;38&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;privatna potrošnja&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;elektri&amp;amp;#269;na struja&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;poljoprivreda, šumarstvo, ribolov&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;ku&amp;amp;#263;anstva&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;para i topla voda&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;industrija i rudarstvo&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;promet&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;36&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;36&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;neenergetska potrošnja u industriji&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;36&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; |  &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;gra&amp;amp;#273;evinarstvo&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;162&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; |  &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;263&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;usluge&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;194&amp;quot; height=&amp;quot;19&amp;quot; | &amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;11%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO2 bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Fosilfuels.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::::::::  '''Slika 15.''' Struktura potrošnje fosilnih goriva u Hrvatskoj 1995. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 15. prikazuje udjele pojedinih tehnoloških procesa u potrošnji fosilnih goriva u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO2. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO2 u prometu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
[[Image:dio.jpg]]&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''  Nuklearna energija'''&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[poglavlje10_final_files/nuclearshare.gif &amp;lt;br /&amp;gt;Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje] (Litva, Francuska, Belgija preko 60%, Ukrajina, Švedska, Bugarska, Slova&amp;amp;#269;ka, Švicarska, Ma&amp;amp;#273;arska, Slovenija preko 40%, Južna Koreja, Japan, Njema&amp;amp;#269;ka, Finska preko 30%, Španjolska, Britanija i Armenija preko 20%) &amp;amp;#263;e vrlo teško smanjiti emisiju ako se odlu&amp;amp;#269;e za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Švedske koja je odlu&amp;amp;#269;ila zatvoriti nuklearne elektrane:&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;IT IS often ticklish to balance protection of the environment against its cost. Sweden’s Social Democratic government has come up with a novel answer: a “green” policy that is not only hugely expensive, but may actually damage the environment. It plans shortly to shut a nuclear power station that is efficient and safe; another is to be closed in 2001. If the courts permit the closures, Sweden will be poorer and dirtier—and may be more at risk from nuclear accidents. (&amp;amp;#269;lanak iz [poglavlje10_final_files/Absurdly%20green.htm The Economist])&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;U&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreæa poslije Èernobila te znaèajne vremenske distance u odnosu na nesreæe, nuklearna energija se vraæa u podruèje javnih rasprava kao moguæe ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim moguæim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se sve èešæe opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatièna je izjava 2004. godine osnivaèa Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.”&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;6%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;85%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 3'''. Prednosti i nedostaci nuklearne energije&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je zanemariva&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;politi&amp;amp;#269;ki neprihvatljiva u velikom broju zemalja&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;visoki kapitalni troškovi - zna&amp;amp;#269;ajno skuplja od fosilnih goriva&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Hrvatska - premali energetski sistem&amp;lt;br /&amp;gt;1 centrala = 1/4 sistema&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Link:''' '''''' [http://www.iaea.org International Atomic Energy Agency - IAEA]'''&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;9%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]]&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;'''&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;  Kombinirani ciklus&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Kombinacijom plinske i parne turbine mogu&amp;amp;#263;e je pove&amp;amp;#263;ati efikasnost s cca. 30-35% uobi&amp;amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 50-65%.&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;89%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 4'''. Prednosti i nedostaci kombiniranog ciklusa&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;687&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;378&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;293&amp;quot; height=&amp;quot;18&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;378&amp;quot; height=&amp;quot;60&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;udvostru&amp;amp;#269;enjem efikasnosti pri proizvodnji elektri&amp;amp;#269;ne energije mogu&amp;amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;293&amp;quot; height=&amp;quot;60&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;relativno komplicirana tehnologija&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;6%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;'''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;  &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;Kogeneracija&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;Ideja kogeneracije je da se otpadna toplinska energija koja izlazi iz dimnjaka termocentrale iskoristi, recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska toplina), koja &amp;amp;#263;e se koristiti ili u industriji ili u sistemima distriktnog (centralnog) grijanja. Time se iskoristivost pove&amp;amp;#263;ava s cca. 30-35% uobi&amp;amp;#269;ajenog Rankineovog procesa na 60-70%. Prema slici 15. vidi se je potrošnja fosilnih goriva na proizvodnju elektri&amp;amp;#269;ne i toplinske energije sli&amp;amp;#269;na, pa bi se teoretski moglo zna&amp;amp;#269;ajno smanjiti emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Me&amp;amp;#273;utim, kako je mjesto proizvodnje daljinske topline po definiciji razli&amp;amp;#269;ito od mjesta proizvodnje elektri&amp;amp;#269;ne energije, nije za o&amp;amp;#269;ekivati da &amp;amp;#263;e više od desetak posto elektri&amp;amp;#269;ne energije biti proizvo&amp;amp;#273;eno kogeneracijom.&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;95%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 5. '''Prednosti i nedostaci kogeneracije&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;korištenjem istog goriva za proizvodnju elektri&amp;amp;#269;ne i toplinske energije mogu&amp;amp;#263;e je raspoloviti emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;proizvodnja toplinske energije mora biti na mjestu (ili blizu) potrošnje&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;proizvodnja elektri&amp;amp;#269;ne energije mora biti blizu mjesta hla&amp;amp;#273;enja (rijeke, more)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;proizvodnja elektri&amp;amp;#269;ne energije nije preporu&amp;amp;#269;ljiva blizu velikih koncentracija stanovništva zbog zaga&amp;amp;#273;enja&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;potrebna gradnja vrelovoda&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;problem kondenzata&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;linkovi:&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
; '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[http://www.cogen.org/ Cogen Europe]&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
; &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;[http://www.energy.rochester.edu/cogen/chpguide.htm '''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Cogeneration Buyers Guide&amp;lt;/font&amp;gt;'''] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;3%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;'''&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;  &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;Obnovljivi izvori&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;'''&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;Obnovljivi izvori su oni koji se ne troše našim korištenjem jer mi samo koristimo razliku u potencijalu:&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;hidroenergija&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;biomasa i otpad&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;sun&amp;amp;#269;eva energija&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;energija vjetra&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
* &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;geotermalna energija&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Treba razlikovati korištenje tih energija za proizvodnju elektri&amp;amp;#269;ne i toplinske energije. Za sada samo hidroenergija (tab. 6.) ima zna&amp;amp;#269;ajan udio (naro&amp;amp;#269;ito u Hrvatskoj) u proizvodnji elektri&amp;amp;#269;ne energije, iako se posljednjih godina probija energija vjetra koja se približava komercijalizaciji. Ipak, može se s velikom vjerojatnoš&amp;amp;#263;u re&amp;amp;#263;i da obnovljivi izvori ne&amp;amp;#263;e zna&amp;amp;#269;ajnije sudjelovati u zadovoljenju Kyoto protokola, bilo zbog cijene ili zbog ograni&amp;amp;#269;enih ekonomski iskoristljivih resursa.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;4%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;91%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 6.''' Prednosti i nedostaci hidroenergije&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;zanemariva emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;jefitini potencijali ve&amp;amp;#263; iskorišteni&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;velike HE &amp;amp;#269;ine velike ekološke štete (npr. dizanje nivoa vode - Me&amp;amp;#273;imurje)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;male HE su teško isplative&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;poplavljivanje korisnog (naseljenog ili obra&amp;amp;#273;enog) zemljišta&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Iako izgaranje biomase i otpada stvara emisiju CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, smatra se da bi ta ista biomasa svojim prirodnim procesom truljenja emitirala istu koli&amp;amp;#269;inu CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; pa prema tome ulazi u energente koji smanjuju emisiju. &amp;amp;#268;ak i uzgajanje biomase ima isti u&amp;amp;#269;inak jer &amp;amp;#263;e vegetacija povu&amp;amp;#263;i gotovo sav potreban ugljik iz atmosfere. Djelomi&amp;amp;#269;no sli&amp;amp;#269;an mehanizam se može uzeti i za otpad nepetrokemijskog porijekla.&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;4%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;91%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 7.''' Prednosti i nedostaci izgaranja biomase&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;quot;zanemariva&amp;quot; emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;slaba energetska mo&amp;amp;#263;&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;teška kontrola nad ostalim emisijama&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;potrebna velika površina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;skup transport - samo na lokalitetu gdje je biomasa nusproizvod nekog drugog procesa&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;2%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt; [[Image:dio.jpg]] &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;80%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''  Uvoz elektri&amp;amp;#269;ne energije'''&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;100%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;Iako je uvoz elektri&amp;amp;#269;ne energije anatema danas u Hrvatskoj energetici, postavlja se pitanje nije li to naj&amp;amp;#269;iš&amp;amp;#263;e rješenje?&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;4%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;91%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Table 8.''' Prednosti i nedostaci uvoza elektri&amp;amp;#269;ne energije&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt; &amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;prednosti&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; align=&amp;quot;middle&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#6699ff&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;nedostaci&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je zanemariva&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;politi&amp;amp;#269;ki neprihvatljiva u Hrvatskoj - zašto?  [Nizozemska zadovoljava iz uvoza 17% potrebne elektri&amp;amp;#269;ne energije]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;svaka se zemlja specijalizira za proizvodnju onoga u &amp;amp;#269;emu ima &amp;quot;relative advantage&amp;quot; - efikasno korištenje resursa obavlja se podjelom rada&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;bolje je uvoziti proizvod nižeg stupnja dorade i dodavati mu vrijednost (dakle primarna versus sekundarna energija), ali samo ako je prerada efikasna - upitno za Hrvatsku&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;Hrvatska je premali energetski sistem (12TWh) - pool&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;50%&amp;quot; | &amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;span lang=&amp;quot;hr&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;br /&amp;gt;&amp;lt;/span&amp;gt;&lt;br /&gt;
| width=&amp;quot;5%&amp;quot; | &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| width=&amp;quot;100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
|} &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oblici neracionalnog korištenja energije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Industrija ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bacanje kondenzata u kanalizaciju &lt;br /&gt;
* puštanje otpadne topline na jednom mjestu, kada se topla voda i para proizvode na drugom&lt;br /&gt;
* korištenje zastarjele tehnologije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Zgradarstvo ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* gradnja kuća kao u Hrvatskoj (k = cca. 1.2-1.5 W/m2K) je ekonomski nonsense&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 u transportu===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO2, kao što se vidi na slici 15. u Hrvatskoj i najznačajniji. Međutim velike promjene se ne mogu postići više povećanjem efikasnosti postojeće tehnologije, jer je na tom području već mnogo učinjeno u zadnjih 20 godina od naftne krize. Tijekom devedesetih automobilska je industrija pod pritiskom kalifornijskih zakona ulagala u električne automobile, međutim pokazalo se da ta tehnologija neće postati komercijalna, jer nisu razvijeni akumulatori koji bi zadovoljavali potrebe tržišta za pokretnošću.  Krajem se devedesetih ubrzao se razvoj automobila pogonjenih vodikom, i to s motorima s unutrašnjim izgaranjem (IC, slika 17.) i gorivim ćelijama (FC, slika 18., 19.). Motori s unutrašnjim izgaranjem na vodik su u uznapredovanoj fazi razvoja, tj. postojeći motori koji koriste plin mogu se relativno jednostavno preraditi na vodik. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Otkad je cijena nafte prešla 50 USD/bbl, zamjenska biogoriva, etanol i biodizel postaju isplatljiva, te njihova potrošnja rapidno raste. Etanol se tehnički može dodavati u benzinska goriva do 22% te u dizelska goriva do 15% bez potrebe preinake vozila. U posljednjih desetak godina sve je veći udio u proizvodnji tzv. automobila na fleksibilan goriva (flexi-fuel vehicle - FFV), koje mogu koristiti E85 (gorivo s 85% etanola i 15% benzina). Do 10% etanola u gorivu služi kao zamjena za inače neophodni aditiv MTBE. Može se prema literaturi procijeniti da je proizvodnja etanola iz kukuruza isplatljiva naveliko u slučaju cijene nafte veće od 50 USD po barelu (što se može očekivati prema situaciji na tržištu te srednjeročnim interesima glavnih učesnika tijekom dovoljno dugog perioda). Zasad ne postoji strategija za korištenje bioetanola u Hrvatskoj. Biodizel se tehnički može dodavati u dizelska goriva do 5% bez potrebe preinake vozila, dok je za korištenje B70 ili B100 (70% i 100% biodizela) potrebno imati posebna vozila. Može se procijeniti da je pri očekivanoj cijeni nafte dodavanje biodizela isplatljivo. Postojeća Strategija energetskog razvitka predviđa da se 2010. u Hrvatskoj godišnje proizvodi 70.000 do 100.000 tona biodizela.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kyoto protokol ===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The protocol, adopted by the 159 countries present, sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
United Nations Framework Convention on Climate Change&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
 website - http://unfccc.int/2860.php&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencija i Kyoto Protocol:''' http://unfccc.int/resource/convkp.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencija&lt;br /&gt;
tekst''': http://unfccc.int/resource/conv/index.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''potpisnici''': http://unfccc.int/resource/conv/ratlist.pdf&lt;br /&gt;
potpisana i ratificirana: 189 zemalja (Hrvatska uključena u Aneks I)&lt;br /&gt;
Aneks I - zemlje Zapada i tranzicije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kyoto Protokol'''&lt;br /&gt;
tekst: http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
potpisnici: http://unfccc.int/files/essential_background/kyoto_protocol/application/pdf/kpstats.pdf &lt;br /&gt;
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače. Ratificiran od strane 156 zemalja (ali nisu Australija, Hrvatska, Kazahstan, Monaco, SAD i Zambija). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:kyoto.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
      &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Slika 21.  Očekivani trend emisije CO2 u Hrvatskoj i preuzete obaveze po Kyoto protokolu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kyoto protokol - linkovi :'''&lt;br /&gt;
The Kyoto Protocol on Climate Change - http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change - http://unfccc.int/resource/beginner.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
WEATHERVANE: climate change, global warming, The Kyoto Protocol, climate policy - http://www.weathervane.rff.org./&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The Kyoto Protocol: The Realities of Implementation - http://www.weathervane.rff.org/features/feature027.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Carbon Market News - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Still Wating for Greenhouse - http://www.john-daly.com/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lomborg, The Skeptical Environmentalist - http://www.lomborg.com/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hot air from Kyoto - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Hot%20air%20from%20Kyoto.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Big business and global warming - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Big%20business%20and%20global%20warming.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A fund for carbon traders - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/A%20fund%20for%20carbon%20traders.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Where to sink carbon - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Where%20to%20sink%20carbon.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaključak==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija &lt;br /&gt;
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje &lt;br /&gt;
* Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - teško ostvarivo smanjenje emisije CO2 &lt;br /&gt;
* Racionalnim korištenjem energije u industriji i kućanstvima može se učiniti dosta na smanjenju emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda &lt;br /&gt;
* Nuklearna energija se ponovo pojavljuje kao realno rješenje, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama,te skuplja od energije dobivene iz fosilnih goriva - Kyoto protokol kao izbor između globalnog zatopljenja i nuklearne energije &lt;br /&gt;
* Za Hrvatsku je uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), vjerojatno najjeftinije rješenje dugoročni uvoz struje iz susjednih zemalja, te korištenje biogoriva.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&amp;diff=3348</id>
		<title>ENERGETIKA I OKOLIŠ</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0&amp;diff=3348"/>
		<updated>2007-12-09T17:53:51Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Rradmilovic: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Osnove energetike&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Cilj poglavlja==&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj ovog poglavlja je upoznati se najvažnijim mehanizmima kako energetika emisijama utječe na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Svrha poglavlja==&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Razumjeti mehanizme '''emisija''' u energetici &lt;br /&gt;
#Razumjeti osnove nastajanja '''kiselih kiša''' te dobiti uvid u utjecaj koji emisije imaju na ljudsko '''zdravlje'''  &lt;br /&gt;
#Razumjeti mehanizam '''globalnog zatopljenja''' i utjecaj koji energetika ima na njega &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 '''pri proizvodnji električne energije''' &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 '''racionalnim korištenjem energije''' &lt;br /&gt;
#Poznavati mehanizme smanjenja emisija CO2 u '''transportu''' &lt;br /&gt;
#Poznavati osnove '''Kyoto Protokola'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Uvod:=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, sve više postaje jasno da ljudsko djelovanje na Zemlji ima za posljedicu promjene u okolišu, s potencijalno velikim posljedicama na ekološki sistem, floru, faunu, klimu, ali i na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Te promjene, antropogene po svojem uzroku, posljedica su prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, krčenjem prirodnih habitata za potrebe poljoprivrede, kao posljedica urbanizacije i izgradnje prometnih pravaca, te zagađenjem okoliša otpadnim tvarima u poljoprivredi, industriji i prometu, te u energetskim transformacijama.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Promatrajući u ovome poglavlju odnos energetike prema okolišu, naglasak će se staviti na energetske transformacije, te zagađenja okoliša do kojih dolazi kod tih transformacija. Prateći primarnu energiju do krajnjeg korisnika, najveći je utjecaj fosilnih goriva, koja se s jedne strane transformiraju u električnu energiju, u toplinsku energiju, ili u energiju za hlađenje, te s druge strane u mehaničku energiju za pokretanje vozila. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utječu na ekosistem, neke zagađujući lokalno, a neke djelujući globalno. Dok je lokalno štetno djelovanje emisija svima vidljivo, i lagano se dolazi do koncenzusa oko mjera zaštite čim kada je društvo riješilo osnovne egzistencijalne probleme, dotle je globalno djelovanje emisija manje očito, i potrebno je stvarati širi koncenzus da bi se pokrenule mjere zaštite okoliša. Ne treba zaboraviti međutim da i drugi oblici primarne energije imaju negativne posljedice na okoliš, npr. hidroenergija obično podrazumijeva velike promjene zbog gradnje akumulacionih jezera, koje osim devastacije flore i faune na području budućeg jezera, imaju i efekt na bližu okolinu, a kroz procese truljenja vegetacije koja se u akumulacijama skuplja i na same globalne procese. Također, nuklearna energija, sa svojim radioaktivnim otpadom, nije neutralna u odnosu na okoliš, ali i novi i obnovljivi energetski izvori imaju i svojih štetnih posljedica. Tako će biomasa, koja je obnovljivi izvor, imati značajne lokalne emisije, vjetroenergija može imati negativan utjecaj na faunu, a čistoća će solarne energije skrivati zagađenja u procesu proizvodnje kolektora.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo će se poglavlje posvetiti ukratko emisijama koje izazivaju kisele kiše, te nešto više trenutno vrlo važnom problemu emisija stakleničkih plinova, efektima tih emisija, te načinima smanjivanja tih emisija, što će biti od imanentnog značaja za energetsku politiku i razvoje energetskih tehnologija u sljedeće dvije dekade.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Emisije u energetici=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kisele kiše===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svjedoci smo degenerativnih procesa u europskim šumama, uzrokovanih pojavom koju zovemo kiselim kišama. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kemijskih procesa:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
               HNO3  =&amp;gt;  NO3-   + H+  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
              H2SO4 = &amp;gt; SO42- + 2H+ &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Emisije SOx i NOx pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SOx.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Image:oe2p.jpg]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.  Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, W/m2  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Djelovanje je emisija SOx regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SOx u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologije za smanjenje emisija SOx su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSOx desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Utjecaj na zdravlje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lokalne emisije polutanata izazivaju zdravstvene probleme, često povećavajući rizik od kancerogenih oboljenja i za dva reda veličine, u područjima s velikim zagađenjem. Ponajprije to su emisije čestica, ozona, NOx, CO, ali i mnogih drugih spojeva, koji su nusprodukt energetskih transformacija, u prometu i energetici. Tako npr. prosječni Amerikanac ima šansu 1:100000 da oboli od raka kao posljedice zagađenja zraka, dok stanovnik velikih gradova živi s 20 puta većim rizikom, 1:5000, da tako oboli. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagađenje otpadnih voda, inače veliki problem za ljudsko zdravlje, nije primarno posljedica energetskih transformacija. Naime, iako se koriste velike količine vode u energetskim transformacijama, ipak je daleko značajniji utjecaj industrijskih procesa i korištenja vode u kućanstvima. Voda, kao jedan od osnovnih preduvjeta za život, može se smatrati da s energijom, predstavlja resurs, koji je čovječanstvo počelo koristiti u količinama koje nadilaze mogućnosti, te da će to biti jedan od glavnih tehnoloških pitanja XXI stoljeća. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagađenja bukom, vizualna zagađenja, zagađenje svjetlom, svjedoci smo novih oblika polucije, ili ih samo više primjećujemo, zahvaljujući značajno povećanom ekonomskom prosperitetu, koji onda postavlja i sve veće zahtjeve na kvalitetu života, često su posljedica energetskih transformacija, te o njima treba voditi računa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Međutim, iako je šteta učinjena visokim stupnjem korištenja energije velika, korist u obliku povećane kvalitete života, produljenog života, povećane individualne slobode, je daleko veća. Iako se nulto rješenje, dakle demontiranje ljudske civilizacije, kao što zagovaraju najekstremniji predstavnici ekološkog pokreta, može smatrati ideološki konzistentnim, gledano iz pseudoobjektivne pozicije &amp;quot;ljudi kao samo jedna vrsta&amp;quot;, nije realno za očekivati da će se dogoditi. S druge strane, moguće je mnogo učiniti na smanjenju zagađenja, uz mali direktni trošak, u isti mah povećavajući kvalitetu života ljudi, te smanjujući opterećenje na resurse. Kod traženja optimalnog kursa, nije moguće unaprijed odrediti odnose pojedinih faktora, nego treba tražiti optimum specifičan za određenu situaciju, uzimajući u obzir ekonomske, ekološke i socijalne faktore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Klimatske promjene=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Efekt staklenika===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sunčevo zračenje djelomično prolazi kroz atmosferu, a djelomično se od nje reflektira. Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u atmosferi u stakleničkim plinovima. Najvažniji staklenički plin je vodena para, ali ona je dio prirodnog ciklusa vode, te nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti. Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su CO2, N2O, CH4, HFC, PFC i SF6. Ugljični dioksid (CO2), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid (N2O), ili dušik (I) oksid, također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor u raznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan (CH4) se ispušta u atmosferu prilikom rukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi, enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se u industrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.&lt;br /&gt;
Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere, naime bez tih plinova temperatura bi bila 30oC niža, te postojeći život ne bi bio moguć.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:xxx.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 2.  Što je to efekt staklenika? &lt;br /&gt;
Dio reflektiranog zračenja se apsorbira u stakleničkim plinovima &lt;br /&gt;
(CO2, N2O, CH4, HFC, PFC, SF6). &lt;br /&gt;
Značajan mehanizam održanja temperature atmosfere (bez tih plinova temperatura bi bila 30oC niža.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Promjena koncentracije CO2 i temperature===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je već sa sigurnošću poznato da se koncentracija ugljičnog dioksida značajno povećala tijekom posljednjeg stoljeća, te je gotovo sigurno da je to posljedica ljudske aktivnosti. Najznačajnija ljudska aktivnost koja ima za posljedicu emisije ugljičnog dioksida je izgaranje fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 3. Promjena povjesne koncentracije CO2 mjerene &lt;br /&gt;
u atmosferi od 1960, te u vječnom ledu od 1860.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što je s promjenama temperature? Usrednjena globalna temperatura raste (Slika 4.), ali se taj indeks računa na bazi podataka iz meteoroloških stanica s nepoznatom točnošću podataka, te često stanica smještenih u gradovima. Usrednjena temperatura u SAD, gdje su mjerenja bilježena sa većom sigurnošću, raste manje značajno (Slika 5.). Mjerena temperatura troposfere (Slika 6.), dakle bez utjecaja mjernih nepreciznosti i gradova, ipak ukazuje na povećanje od najmanje 0.4 C.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika4.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 4. Promjena globalne prosječne temperature&lt;br /&gt;
 1880-2000 prema Goddard Institute (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika5.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 5. Promjena prosječne temperature u SAD &lt;br /&gt;
1880-2000 prema Goddard Institute (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slika6.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 6. Promjena globalne prosječne temperature 1979-2003 mjerena iz NOAA satelita  (GISS):http://www.giss.nasa.gov/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da li postoji neka veza između promjene koncentracije ugljičnog dioksida i temperature? Slika 7. pokazuje usporedbu promjene koncentracije CO2 i prosječne globalne temperature tijekom posljednjih 150000 godina. Koncentracija CO2 dobivena je iz uzoraka antarkičkog leda, mjerenjem koncentracije u zaostalim mjehurićima zraka. Temperatura je rekonstruirana na temelju podataka o glacijacijama, te ciklusima flore i faune na zemlji u proteklih 150000 godina. Usporedba krivulja temperature i koncentracije CO2 vrlo uvjerljivo ukazuje na postojanje relacije, ali postavlja se pitanje koliko su ti podaci precizni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:slikka7.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 7. Usporedba promjene koncentracije CO2 i prosječne &lt;br /&gt;
globalne temperature tijekom posljednjih 150000 godina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može se iz slike 7. primijetiti da postoje i prirodni izvori promjene koncentracije CO2 među ostalim i vulkanske erupcije. Zemlja je dinamički a ne statički sistem, dakle oscilacije su normalna i prirodna pojava. Međutim, sve je više vjerojatno da postoji dovoljno jaka veza između koncentracije CO2 i prosječne globalne temperature, da bi se moglo govoriti o globalnom zatopljenju kao posljedici ljudske aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modeliranje globalnog zatopljenja===&lt;br /&gt;
Da bi se moglo s dovoljnom dozom sigurnosti utvrditi da neka teza stoji, potrebno je teoriju potvrditi eksperimentom. Modeli klimatskih promjena, bazirani na računalnoj mehanici fluida (CFD), koji se razvijaju u posljednje 3 dekade, pokušavaju pretpostavljene procese u atmosferi modelirati i usporediti s izmjerenim temperaturama. Prvi takvi modeli, koji su se pojavili sedamdesetih godina, uzimali su u obzir samo efekt staklenika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Modtemp.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 8.  Usporedba mjerenih vrijednosti prosječne globalne temperature te vrijednosti dobivenih modeliranjem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz Slike 8. vidljivo je da se uzimanjem u obzir samo efekta staklenika dobivaju prevelike vrijednosti, ali ako se k tome uzmu u obzir i efekt sulfatnih aerosola, te fluktuacija sunčevog zračenja (http://climatechange.umaine.edu/Research/Contrib/html/19.html) dobije se rezultat koji se odlično poklapa s mjerenim rezultatima, te uz pretpostavku da mjereni podaci dobro predstavljaju stvarno stanje, ukazuju da nam je veza poznata i da možemo računati utjecaj. Ako se takvi modeli primjene na model svjetske klime dobije se temperaturna distribucija za 2080 kao na slici 9.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:tempdiff.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 9. Raspored porasta temperature od danas pa do 2080.&lt;br /&gt;
         a)Scenario bez pokušaja smanjenja emisija (business as usual)&lt;br /&gt;
         b)Scenario u kojem se koncentracija CO2 stabilizira na 750 ppm&lt;br /&gt;
         c)Scenario u kojem se koncentracija CO2 stabilizira na 550 ppm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kretanje emisija CO2===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Posljedice globalnog zatopljenja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izvori emisije CO2===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Emisije CO2, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju  električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što je s biomasom?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO2, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO2, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO2, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje fosilnih goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.)&lt;br /&gt;
- ugljen&lt;br /&gt;
- plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1 kg C -&amp;gt; 44/12 kg CO2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -&amp;gt; 44/12*0.8= 2.93 t CO2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.  Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Evropi (uključuje i zemlje bivšeg SSSR-a) i Hrvatskoj 2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''' mtoe - million tons of oil equivalent''' || ''' Svijet''' || '''Evropa (EU15) '''|| ''' Hrvatska '''&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| '''nafta''' || ''3714'' || ''923 (599)''|| ''4.4''&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''' ugljen ''' || '' 2397 '' || '' 521 (217) ''|| '' 0.6 ''&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''' plin ''' || '' 2169'' || '' 913 (350) ''|| '' 2.5 ''&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Struktura potrošnje fosilnih goriva===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima. Međutim, da bi se sagledale mogućnosti smanjenja emisije CO2 bolje je razdijeliti potrošnju prema tehnološkom procesu. Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu. Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Fosilfuels.gif]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 15. Struktura potrošnje fosilnih goriva u Hrvatskoj 1995. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 15. prikazuje udjele pojedinih tehnoloških procesa u potrošnji fosilnih goriva u Hrvatskoj, pa prema tome i emisiji CO2. Očito je da bi se u Hrvatskoj imalo smisla najviše djelovati na smanjenje emisije upravo u prometu, jer je tu najveći udio. Proizvodnja električne energije stvara manji dio emisije, iako joj se posvećuje najviše pažnje. To je stoga što za sada tehnologija ne omogućava veliki napredak u području smanjenja emisije CO2 u prometu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearna energija''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zemlje s velikim udjelom nuklearne energije u proizvodnji struje (Litva, Francuska, Belgija preko 60%, Ukrajina, Švedska, Bugarska, Slovačka, Švicarska, Mađarska, Slovenija preko 40%, Južna Koreja, Japan, Njemačka, Finska preko 30%, Španjolska, Britanija i Armenija preko 20%) će vrlo teško smanjiti emisiju ako se odluče za odustajanje od nuklearne opcije. Primjer Švedske koja je odlučila zatvoriti nuklearne elektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
IT IS often ticklish to balance protection of the environment against its cost. Sweden’s Social Democratic government has come up with a novel answer: a “green” policy that is not only hugely expensive, but may actually damage the environment. It plans shortly to shut a nuclear power station that is efficient and safe; another is to be closed in 2001. If the courts permit the closures, Sweden will be poorer and dirtier—and may be more at risk from nuclear accidents. (članak iz The Economist)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U potrazi za opcijama rješavanja problema globalnog zatopljenja (koje bi Hrvatsku ako ratificira Kyoto protokol mogao koštati godišnje oko 100 milijuna eura), skupih fosilnih goriva, pojave novih sigurnijih nuklearnih tehnologija, izostanak nesreća poslije Černobila te značajne vremenske distance u odnosu na nesreće, nuklearna energija se vraća u područje javnih rasprava kao moguće ekološki prihvatljivo rješenje. Ponovno uzimanje u obzir nuklearne energije u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji je ponovno postalo pravilo, a donesene su i neke odluke o gradnji. Pred katastrofalnim mogućim posljedicama globalnog zatopljenja, zeleni se sve češće opredjeljuju za nuklearnu energiju. Simptomatična je izjava 2004. godine osnivača Greenpeace-a, Jamesa Lovelocka: “Only nuclear power can halt global warming.”&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije===&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Smanjenje emisije CO2 u transportu===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kyoto protokol ===&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The protocol, adopted by the 159 countries present, sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
United Nations Framework Convention on Climate Change&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
 website - http://unfccc.int/2860.php&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencija i Kyoto Protocol:''' http://unfccc.int/resource/convkp.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencija&lt;br /&gt;
tekst''': http://unfccc.int/resource/conv/index.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''potpisnici''': http://unfccc.int/resource/conv/ratlist.pdf&lt;br /&gt;
potpisana i ratificirana: 189 zemalja (Hrvatska uključena u Aneks I)&lt;br /&gt;
Aneks I - zemlje Zapada i tranzicije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kyoto Protokol'''&lt;br /&gt;
tekst: http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
potpisnici: http://unfccc.int/files/essential_background/kyoto_protocol/application/pdf/kpstats.pdf &lt;br /&gt;
Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače. Ratificiran od strane 156 zemalja (ali nisu Australija, Hrvatska, Kazahstan, Monaco, SAD i Zambija). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:kyoto.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
      &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Slika 21.  Očekivani trend emisije CO2 u Hrvatskoj i preuzete obaveze po Kyoto protokolu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kyoto protokol - linkovi :'''&lt;br /&gt;
The Kyoto Protocol on Climate Change - http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change - http://unfccc.int/resource/beginner.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
WEATHERVANE: climate change, global warming, The Kyoto Protocol, climate policy - http://www.weathervane.rff.org./&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The Kyoto Protocol: The Realities of Implementation - http://www.weathervane.rff.org/features/feature027.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Carbon Market News - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Still Wating for Greenhouse - http://www.john-daly.com/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lomborg, The Skeptical Environmentalist - http://www.lomborg.com/&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hot air from Kyoto - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Hot%20air%20from%20Kyoto.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Big business and global warming - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Big%20business%20and%20global%20warming.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A fund for carbon traders - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/A%20fund%20for%20carbon%20traders.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Where to sink carbon - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Where%20to%20sink%20carbon.htm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaključak==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Emisije u energetici i prometu, značajni su izvor lokalnih i globalnih emisija &lt;br /&gt;
* Emisije uzrokuju zdravstvene probleme, kisele kiše i globalno zatopljenje &lt;br /&gt;
* Kyoto protokol protiv globalnog zatopljenja - teško ostvarivo smanjenje emisije CO2 &lt;br /&gt;
* Racionalnim korištenjem energije u industriji i kućanstvima može se učiniti dosta na smanjenju emisije, ali ljudi se nisu spremni odreći životnog standarda &lt;br /&gt;
* Nuklearna energija se ponovo pojavljuje kao realno rješenje, iako politički neprihvatljiva u mnogim zemljama,te skuplja od energije dobivene iz fosilnih goriva - Kyoto protokol kao izbor između globalnog zatopljenja i nuklearne energije &lt;br /&gt;
* Za Hrvatsku je uz racionalno korištenje energije (gdje su neiskorištene mogućnosti velike), vjerojatno najjeftinije rješenje dugoročni uvoz struje iz susjednih zemalja, te korištenje biogoriva.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Rradmilovic</name></author>
		
	</entry>
</feed>