PLANIRANJE RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA
Sadržaj
Cilj poglavlja
Cilj ovog poglavlja je upoznati se s nekim osnovnim znanjima iz područja planiranja razvoja energetike i elektroenergetskog sustava.
Svrha poglavlja
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:
- Razumjeti osnovne pojmove energetskog planiranja
- Razumjeti osnovne pojmove planiranja elektroenergetskog sustava
Uvod
Zašto uopće planirati, a ne prepustiti tržištu?
- planirati je potrebno i u tržišnom okruženju, da bi se mogle napraviti ekonomske evaluacije projekata
- dovođenje novih kapaciteta na tržište može trajati za električnu energiju i do 5 godina za fosilne kapacitete
Tko treba planirati?
- zemlje trebaju planirati, da bi mogle vidjeti posljedice važećeg zakonodavstva, da bi se izbjegle krize poput one u Kaliforniji 2001
Slika 1 / Slika 2. Potražnja raste (krajnje lijevo), novi se kapaciteti ne grade (NIMBY), stari se zatvaraju jer ne zadovoljavaju sve strože propise (lijevo), neki kapaciteti ne rade zbog toga što su potrošili emisione kvote, proizvodna cijena vrtoglavo raste (desno), a prodajna cijena je zamrznuta. Rezultat - kolaps.
- tvrtke trebaju planirati da bi mogle odabrati najisplatljivije investicije
Na koji horizont treba planirati?
- ovisi o zahtjevima, ali 20-30 godina je bitno za sve veće projekte da bi se dobio kontekst za svaki pojedini projekt
Što treba planirati?
- proizvodne (uvozne) kapacitete za električnu energiju
- transmisione kapacitete za električnu energiju
- proizvodne (uvozne) kapacitete za fosilna goriva
- transportne kapacitete za fosilna goriva
- prerađivačke kapacitete za naftu
Da bi se to moglo potrebno je poznavati:
- potražnju za električnom energijom, i to ne samo ukupnu, nego njenu raspodjelu tijekom godine i dana
- potražnju za primarnim energentima
Da bi se to moglo potrebno je poznavati:
- razvoj svih sektora potrošnje energenata, industrija, kućanstva, usluge, transport, poljoprivreda itd.
Da bi se to moglo potrebno je poznavati:
- očekivanu promjenu GDP
- očekivane demografske promjene
Karakterizacija sadašnjeg stanja
Stanovništvo
Ekonomija po sektorima
Finalna potrošnja energije po sektorima
Energetske transformacije
Primarna energija
Demografski scenariji
Kretanje broja stanovnika
- ne ovisi samo o natalitetu i mortalitetu, nego i o neto migraciji, starosti, dobnim skupinama, fertilitetu
- npr., za Hrvatsku, s fertilitetom od 1.1 (dakle malo više od jednog djeteta po ženi tijekom njenog života), desetak tisuća godišnje izbjeglih trbuhom za kruhom više nego pristiglih, te očekivanom trajanjem života od 73 godine, dobije se:
Tablica 1. Demografska kretanja u Hrvatskoj
| Godina | broj stanovnika | broj stanovnika | broj stanovnika | broj stanovnika |
| fertilitet | 1.1 | 1.1 | 1.9 | 1.5 |
| neto migracija, stan/god | -10000 | 0 | 0 | +10000 |
| 1990 | 4.6 mil | 4.6 mil | 4.6 mil | 4.6 mil |
| 2000 | 4.3 mil | 4.3 mil | 4.3 mil | 4.3 mil |
| 2010 | 4.0 mil | 4.0 mil | 4.2 mil | 4.4 mil |
| 2020 | 3.6 mil | 3.7 mil | 4.1 mil | 4.5 mil |
| 2030 | 3.2 mil | 3.2 mil | 3.8 mil | 4.5 mil |
| 2040 | 3.7 mil | 2.7 mil | 3.5 mil | 4.6 mil |
| 2050 | 2.2 mil | 2.3 mil | 3.4 mil | 4.8 mil |
Makroekonomski scenariji
Procjena dugoročnog ekonomskog razvoja
- treba procjeniti kretanje realnog rasta GDP u promatranom razdoblju, bilo cijele ekonomije, ili po sektorima
- razvijene zemlje rastu oko 2% godišnje
- emerging markets - tigrovi istočne Azije, Kina, rastu po 6-8% godišnje (izvozno orjentirani razvoj)
- za ostale zemlje u razvoju te tranzicione zemlje može se pretpostaviti dugotrajni rast 0-4%
- uz pretpostavku stagnacije stanovništva, usporedba tri zemlje, Danske (2%), Hrvatske (3%), te Kine (6%), Kina će stići Hrvatsku 2017, a Dansku 2051, dok će Hrvatskoj trebati 150 godina da sustigne Dansku
Zadatak 1. Koliko bi Hrvatskoj trebalo da stigne Dansku kada bi podigla rast GDP-a na 5% godišnje? Koristiti podatke za GDP/stan. (kao proxy) na https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/ ili podatke IMF http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/02/weodata/index.aspx.
- Slika 3. Porast GDP-a Hrvatske uz 5% godišnji rast (diplomski Franjo Juretić)
Scenariji finalne potrošnje
Potrebno je procijeniti rast pojedinih sektora, recimo:
- transport, porast broja vozila, pređenih km po vozilu, kamiona, pređenih km po kamionu, željeznički, avionski, riječni, morski prijevoz
- industrija, kretanje potrošnje mazuta, lož ulja, drugih derivata, prirodnog plina, ugljena, električne energije, ostalih energenata, za cijelu industriju, ili po industrijskim sektorima (crna metalurgija, obojena metalurgija, kemijska industrija, prehrambena industrija, industrija papira, drvna industrija, industrija stakla, industrija kože i obuće, tekstilna industrija, elektronska industrija, brodogradnja)
- kućanstva, kretanje potrebe za grijanjem (pratiti povećanje nastanjenog prostora, udjela grijanog prostora, željene temperature), hlađenjem (frižideri, zamrzivači, klima uređaji), kuhanjem, svjetlom, TV, strojevi za pranje, HI-FI, računala, itd.
- usluge (može se podijeliti na obrte i usluge - ove druge se onda mogu pribrojati domaćinstvima, jer su slične po tipovima potrošnje), kretanje potrebe za grijanjem (pratiti povećanje korištenog prostora, udjela grijanog prostora, željene temperature), hlađenjem (frižideri, zamrzivači, klima uređaji), kuhanjem, svjetlom, TV, strojevi za pranje, HI-FI, računala, itd.
- poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, itd.
Kako to učiniti?
- koristiti statističke podatke za praćenje trendova (Statistika za Hrvatsku je dostupna na stranicama http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=117, http://ec.europa.eu/energy/publications/statistics/statistics_en.htm te u publikacijama IEA http://www.iea.org/stats/index.asp , Državnog zavoda za statistiku http://www.dzs.hr/ i EUROSTAT http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/themes).
- porast pojedinog procesa vezati na porast GDP-a - elasticitet
- elasticitet = 1 -> porast je potpuno koreliran
- elasticitet = 0.5 -> ako GDP raste 1%, promatrani proces raste 0.5%
- usporedba sa drugim zemljama slične situacije -> elasticitet po periodima, prema komparativnom razvoju
- paziti na to da je grijanje jedan fenomen umjerenih i hladnijih klima
- paziti na ograničenja - da ne dođe do nelogičnih rezultata
- koristiti software - Leap, MedPro, ENPEP - ako postoji interes za izradu diplomskog rada?
- Slika 4 MARKAL software za energetsko planiranje
Odabir energenata
- neke potrebe mogu se zadovoljiti samo jednim energentom, npr. TV aparat može se pokretati samo električnom energijom
- za neke potrebe i u nekim područjima mogu se koristiti više različitih energenata
- treba uzeti fleksibilnost tržišta, koja ovisi o cijeni investicije prelaska na drugi energent, pri procjeni brzine prebacivanja potrošnje na jeftiniji energent
- treba uzeti u obzir kvalitetu pojedinog energenta, što također utječe na izbor - recimo drvo može biti najjeftiniji energent za grijanje, ali pri rastu životnog standarda potrošači će se ipak odlučiti za neki skuplji; ovisno o visini standarda potrošač će različito cijeniti lakoću rukovanja
- treba uzeti u obzir ukupnu ograničenost energenta na tržištu (recimo kapacitetom plinovoda)
- treba dakle procijeniti eskalaciju cijena svih energenata na tržištu, te uz gornja ograničenja
- Slika 5. Potrebna dobava prirodnog plina u razdoblju 2014.-2019.godina na tržištu RH
Bilance finalne potrošnje
- za svaki energent treba napraviti bilance finalne potrošnje - ukupna količina potrošnje pojedinog energenta ne smije prelaziti ukupnu ponuđenu na tržištu; bilance moraju držati vodu kada se zbrajaju po sektorima
Tablica 2. Predviđena potrošnja električne energije u Hrvatskoj (diplomski Franjo Juretić prema podacima iz Nacionalnih programa) - uočljivo je značajno pretjerivanje što se broja stanovnika tiče
| Predviđena potrošnja električne energije u Hrvatskoj | |||||||
| TWh | |||||||
| Gospodarski sektor | 2000 | 2005 | 2010 | 2015 | 2020 | 2025 | 2030 |
| Poljoprivreda | 0.09 | 0.10 | 0.12 | 0.15 | 0.18 | 0.23 | 0.26 |
| Graditeljstvo | 0.11 | 0.16 | 0.21 | 0.28 | 0.35 | 0.45 | 0.52 |
| Industrija | 4.08 | 5.28 | 6.69 | 7.95 | 9.01 | 9.64 | 10.32 |
| Promet | 0.42 | 0.48 | 0.58 | 0.69 | 0.79 | 0.90 | 0.97 |
| Kućanstva | 5.62 | 6.18 | 6.52 | 6.97 | 7.43 | 7.97 | 8.37 |
| Usluge | 3.02 | 3.97 | 4.97 | 5.90 | 6.82 | 7.98 | 8.98 |
| Neposredna potrošnja | 13.34 | 16.16 | 19.10 | 21.93 | 24.59 | 27.16 | 29.42 |
| Energetika | 1.00 | 1.26 | 1.47 | 1.67 | 1.92 | 2.23 | 2.23 |
| Gubici | 2.25 | 2.48 | 2.65 | 2.76 | 2.52 | 2.22 | 2.14 |
| Ukupna potrošnja | 16.60 | 19.91 | 23.21 | 26.37 | 29.03 | 31.61 | 33.79 |
| Porast potrošnje | 3.1% | 2.7% | 2.3% | 1.8% | 1.6% | 1.3% | |
| Stanovnici | 4777000 | 4823000 | 4838000 | 4842000 | 4857000 | 4870000 | 4870000 |
| GDP/stan. $ | 4794 | 6250 | 7971 | 10056 | 12664 | 15741 | 19618 |
| kWh/stan. | 3474 | 4128 | 4797 | 5445 | 5975 | 6491 | 6938 |
| Vlastita potrošnja HEP | 0.60 | 0.71 | 0.81 | 0.92 | 1.01 | 1.11 | 1.11 |
| Kogeneracija | 0.99 | 1.45 | 2.04 | 2.47 | 2.81 | 2.79 | 3.04 |
| HEP | 15.01 | 17.75 | 20.36 | 22.98 | 25.20 | 27.71 | 29.64 |
- Slika 6. Modeliranje EU referentnog scenarija 2016.
- [Izvor:ISBN 978-92-79-52374-8 doi: 10.2833/001137, https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/ref2016_report_final-web.pdf]
- Slika 7. Krajnja potrošnja energije u EU prema gorivu i sektoru
- [Izvor: ISBN 978-92-79-52374-8 doi: 10.2833/001137, https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/ref2016_report_final-web.pdf]
- Slika 8. Ključne pretpostavke za EU referentni scenarij 2016.
- [Izvor: ISBN 978-92-79-52374-8 doi: 10.2833/001137, https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/ref2016_report_final-web.pdf]
- Slika 9. Ključne pretpostavke za Republiku Hrvatsku u EU referentnom scenariju 2016.
- [Izvor:ISBN 978-92-79-52374-8 doi: 10.2833/001137, https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/ref2016_report_final-web.pdf]
- Slika 10. Sažeti prikaz energetskih bilanci i indikatora za Republiku Hrvatsku - A
- [Izvor:ISBN 978-92-79-52374-8 doi: 10.2833/001137, https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/ref2016_report_final-web.pdf]
- Slika 11. Sažeti prikaz energetskih bilanci i indikatora za Republiku Hrvatsku - B
- [Izvor:ISBN 978-92-79-52374-8 doi: 10.2833/001137, https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/ref2016_report_final-web.pdf]
Planiranje elektroenergetskog sustava
Vertikalno integrirani sustav
Potrošnja električne energije
- u prethodnom dijelu napravljena su predviđanja potrebe za električnom energijom - nije dovoljno imati sumarne podatke za promjenu godišnje potrošnje u promatranom periodu, nego je potrebno imati očekivanu potrošnju za svaki trenutak u promatranom razdoblju (dakle 20-30 godina)
- potrebno je znati godišnje vršno opterećenje (tj. najveće satno opterećenje tijekom cijele godine), vršno opterećenje za svaki mjesec tijekom promatranog razdoblja, te LDC krivulje za svaki mjesec tijekom promatranog razdoblja (LDC krivulje daju raspored opterećenja tijekom mjeseca)
|
Slika 12. Dijagram vršnog opterećenja EES-a Hrvatske uz 5% godišnji rast (diplomski Franjo Juretić)
Slika 13. Dijagram opterećenja EES-a Hrvatske za svaku treću srijedu u mjesecu u 2007.(Izvor:ENTSO-E)
Slika 14. Satni dijagram opterećenja EES-a Hrvatske za 2007.(Izvor:ENTSO-E)
|
|
Treba poznavati
Shema postojećeg elektroenergetskog sustava hrvatske može se pogledati na http://ops.hep.hr/ops/hees/postojeci.aspx.
|
|
Tablica 3. Instalirani kapaciteti, podaci prema HEP-u, https://www.hep.hr/proizvodnja/
|
| TERMOELEKTRANE | RASPOLOŽIVA SNAGA (MW) | GORIVO |
| TERMOELEKTRANE | ||
| TE PLOMIN | 335 | UGLJEN |
| TE RIJEKA | 320 | LOŽIVO ULJE |
| KTE JERTOVEC | 76 | PRIRODNI PLIN, EKSTRALAKO ULJE |
| TERMOELEKTRANE - TOPLANE | ||
| TE-TO ZAGREB | 312(el)/400(t) | PRIRODNI PLIN, LOŽIVO ULJE |
| EL-TO ZAGREB | 90(el)/184(t) | PRIRODNI PLIN, LOŽIVO ULJE |
| TE-TO OSIJEK | 90(el)/124(t) | PRIRODNI PLIN, LOŽIVO ULJE, EKSTRALAKO ULJE |
| TE-TO OSIJEK | 396 | PRIRODNI PLIN, LOŽIVO ULJE |
|}
| Tablica 4. Godine izlaska iz pogona postojećih termoelektrana |
| Elektrana | Godina izlaska iz pogona |
| TE Plomin 1 | 2015 |
| EL-TO Zagreb blok 2 | 2010 |
| TE Rijeka | 2015 |
| TE-TO Zagreb blok 3 | 2010 |
| TE-TO Osijek | 2015 |
| TE Sisak 1 | 2010 |
| TE Sisak 2 | 2014 |
| PTE Osijek | 2011 |
| PTE Jertovec | 2012 |
| TE-TO Zagreb blok 1 | 2009 |
|
Kandidati za izgradnju
|
|
|
Slika 16. Mapa potencijalnih lokacija za elektrane na ugljen. (diplomski Franjo Juretić) |
|
|
Slika 17. Mapa potencijalnih lokacija za elektrane na plin. (diplomski Franjo Juretić) |
|
|
Slika 18. Mapa potencijalnih lokacija za nuklearne elektrane. (diplomski Franjo Juretić) |
|
Sigurnosni uvjeti - rezerve snage
|
|
Optimizacija
Slika 19. Gradnja elektrana u Hrvatskoj prema scenariju Hrvoja Požara. (diplomski Franjo Juretić) Slika 20. Gradnja elektrane prema scenariju sada i uskoro vjerojatno dostupne količine plina (ruski + talijanski). (diplomski Franjo Juretić) Slika 21. Gradnja elektrane prema scenariju skupog plina (koji snosi troškove izgradnje mreže plinovoda). (diplomski Franjo Juretić) Slika 22. Gradnja elektrana prema uvjetu minimizacije stakleničkih emisija i Kyoto Protokola. (diplomski Franjo Juretić)
Zadatak 2. Napravite grubi proračun za EES vršnog opterećenja od 10 MW, s rastom od 8%, instaliranih 4 Diesel bloka od 2 MW, 4 bloka od 1 MW, 3 bloka od 500 kW i 12 blokova od 250 kW, te 900 kW vjetroelektrana, dinamike gradnje da bi se zadovoljila potrebna rezerva (N-2 i 15%). Vodite se time da je jeftinija električna energija iz većih blokova, ali vam veći blokovi povećavaju rezervu, a nju treba minimizirati. Uputa: vjetroelektrane se uzimaju samo sa 4% snage kao rezerva. |













