Ostali izvori - Povijest promjena

Mario u (test) 21:15, 6. studenog 2006.

2006-11-06T21:15:23Z

Mario u (test) 21:13, 6. studenog 2006.

2006-11-06T21:13:46Z

Mario u (test) 21:06, 6. studenog 2006.

2006-11-06T21:06:30Z

Mario u (test) 15:57, 4. studenog 2006.

2006-11-04T15:57:49Z

Mario u (test) 19:19, 31. listopada 2006.

2006-10-31T19:19:47Z

Nova stranica

== Vodik ==

Tehnologija koja je već duže vremena u razvoju, ali još uvijek nije komercijalizirana. Pod ovom tehnologijom podrazumijeva se prozivodnja, upotreba i skladištenje vodika kao pogonskog goriva. Vodik bi mogao odigrati ključnu ulogu u smanjivanju emisija štetnih plinova, usporavanju klimatskih promjena i dr.

Svake godina na svijetu se održavaju utrke vozila koja koriste alternativna goriva, i ona s vodikom kao pogonskim gorivom uvijek postižu vrlo zapažene rezultate.

== Anaerobno raspadanje bakterija ==

Anaerobno raspadanje bakterija (eng. anaerobic digestion) je prirodan proces raspadanja organskih materijala. Inženjeri su ovaj prirodni proces iskoristili i napravili posebna postrojenja gdje se ovo masovno odvija, a istovremeno se generira energija. Ovako se može proizvoditi prirodni plin i probavljena tvar - digestat (eng. digestate).

Prirodni se dalje može koristiti u generatorima električne energije i u proizovdnji toplinske energije.
Digestat se može koristiti za promjenu karakteristika tla - zadržavanje vlage i hranjivih tvari. Digestat se može dalje aerobno tj. uz prisutnost kisika, raspasti, i stvoriti dodatni sloj tla.

Metanogenski digestat opskrbljuje biljke sa hranjivim tvarima koje su im potrebne za rast i razvoj.

[[Slika:MBT_anaerobicdigesters.jpg | Dvostupanjsko postrojenje s spremnicima za proizvodnju energije iz anaerobnog raspadanja bakterija]]

Slika 1. Dvostupanjsko postrojenje s spremnicima za proizvodnju energije iz anaerobnog raspadanja bakterija

←Starija inačica		Inačica od 21:15, 6. studenog 2006.
Redak 1:		Redak 1:
−	~~plima i oseka, ocean,...~~
−
	== Energija valova ==		== Energija valova ==

Redak 34:		Redak 32:

	Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.		Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−	~~== Vodik ==~~
−
−	Tehnologija koja je već duže vremena u razvoju, ali još uvijek nije komercijalizirana. Pod ovom tehnologijom podrazumijeva se prozivodnja, upotreba i skladištenje vodika kao pogonskog goriva. Vodik bi mogao odigrati ključnu ulogu u smanjivanju emisija štetnih plinova, usporavanju klimatskih promjena i dr.
−
−	~~Svake godina na svijetu se održavaju utrke vozila koja koriste alternativna goriva, i ona s vodikom kao pogonskim gorivom uvijek postižu vrlo zapažene rezultate.~~
−
−	~~== Anaerobno raspadanje bakterija ==~~
−
−	Anaerobno raspadanje bakterija (eng. anaerobic digestion) je prirodan proces raspadanja organskih materijala. Inženjeri su ovaj prirodni proces iskoristili i napravili posebna postrojenja gdje se ovo masovno odvija, a istovremeno se generira energija. Ovako se može proizvoditi prirodni plin i probavljena tvar - digestat (eng. digestate).
−
−	~~Prirodni se dalje može koristiti u generatorima električne energije i u proizovdnji toplinske energije.~~
−	~~Digestat se može koristiti za promjenu karakteristika tla - zadržavanje vlage i hranjivih tvari. Digestat se može dalje aerobno tj. uz prisutnost kisika, raspasti, i stvoriti dodatni sloj tla.~~
−
−	~~Metanogenski digestat opskrbljuje biljke sa hranjivim tvarima koje su im potrebne za rast i razvoj.~~
−
−
−	~~[[Slika:MBT_anaerobicdigesters.jpg \| Dvostupanjsko postrojenje s spremnicima za proizvodnju energije iz anaerobnog raspadanja bakterija]]~~
−
−	~~Slika 1. Dvostupanjsko postrojenje s spremnicima za proizvodnju energije iz anaerobnog raspadanja bakterija~~

←Starija inačica		Inačica od 21:13, 6. studenog 2006.
Redak 26:		Redak 26:

	== Energija plime i oseke ==		== Energija plime i oseke ==
		+
		+	Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.
		+
		+	Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.
		+
		+	Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.
		+
		+	Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.

←Starija inačica		Inačica od 21:06, 6. studenog 2006.
Redak 1:		Redak 1:
−	~~energija valova,~~ plima i oseka, ocean,...	+	plima i oseka, ocean,...
		+
		+	== Energija valova ==
		+
		+	[[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png\|frame\|right\|Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]
		+	Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.
		+
		+	Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se "potpuno razvijeno more".
		+
		+	Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.
		+
		+	Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.
		+
		+	Formula za snagu vala:
		+	P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:
		+
		+	k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).
		+
		+	Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.
		+
		+	Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.
		+
		+	Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.
		+
		+	[[Slika: Pelamis.JPG\|thumb\|800px\|Pelamis\|Pelamis energetski pretvarač energije valova, iskorištava dosta energije valova s obzirom koliko je uzak]]
		+
		+	== Energija plime i oseke ==
		+
		+
		+
		+
		+
		+
		+
		+
		+
		+
		+
		+

	== Vodik ==		== Vodik ==

←Starija inačica		Inačica od 15:57, 4. studenog 2006.
Redak 1:		Redak 1:
		+	energija valova, plima i oseka, ocean,...
		+
	== Vodik ==		== Vodik ==