http://enerpedia.net/index.php?action=history&feed=atom&title=PRIMARNA_ENERGIJA_temp 2026-06-10T16:43:12Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.32.0 http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA_temp&diff=1754&oldid=prev 2006-09-16T17:27:54Z

<p>PRIMARNA ENERGIJA premješteno na PRIMARNA ENERGIJA temp: Nije dovoljno uređena</p> <table class="diff diff-contentalign-left" data-mw="interface"> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="1" style="background-color: #fff; color: #222; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="1" style="background-color: #fff; color: #222; text-align: center;">Inačica od 17:27, 16. rujna 2006.</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-notice" lang="hr"><div class="mw-diff-empty">Nema razlike inačica</div> </td></tr></table>

Ivan http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA_temp&diff=1734&oldid=prev 2006-09-12T20:45:39Z

<p></p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>== '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije. <br /> <br /> <br /> '''Svrha Poglavlja'''<br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> 1. Razumjeti pojam primarne energije.<br /> 2. Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> 3. Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> 4. Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> ----<br /> <br /> Uvod:<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> Kamo ide cijena nafte?<br /> <br /> Cijena nafte stalno raste, što zbog stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), što zbog političkih odluka svijetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se kontrolirati zastrašujući rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu a imaju ogroman potencijal. Nafta je protekle godine uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svijetskom tržištu iznosi 67 $.<br /> <br /> Slika 1. Rast cijene nafte<br /> <br /> Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> trenutna cijena nafte je 67$ po barelu <br /> <br /> unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - visoki porezi kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> pad cijene - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> porast cijene - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): BP je pojeo Amoco, ExxonMobil, fuzija francuske naftne industrije TotalFinaElf, itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> Rat na Bliskom Istoku i nafta<br /> <br /> rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, <br /> <br /> stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> <br /> <br /> proizvođačima zato jer time manje zarađuju <br /> <br /> razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju <br /> <br /> visokom cijenom nafte zadržava se poredak svijetskih velesila, koje su naravno navikle na takvo stanje.<br /> <br /> nasuprot njih stoje zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji koje nemaju nafte, te zbog toga jedino njima odgovara jeftina nafta. <br /> <br /> <br /> Linkovi:<br /> BP Statistical Review of World Energy <br /> The World Bank Group <br /> The World Bank Group - Energy Sector <br /> The World Bank Group - Energy Data <br /> The World Bank Group - Country Data <br /> International Atomic Energy Agency <br /> EPRI <br /> Power Magazine <br /> OECD <br /> OECD - Energy Data <br /> Nuclear Energy Agency <br /> Inogate <br /> International Energy Agency <br /> IEA - Key World Energy Statistics <br /> Selected Energy Statistics - Key Indicators per Country <br /> Department of Energy - Fossil Energy: International Activities <br /> Energy Information Administration <br /> Monthly Energy Review <br /> <br /> ----<br /> <br /> '''Oblici primarne energije'''<br /> <br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora. <br /> <br /> <br /> <br /> == Komercijalni ==<br /> <br /> <br /> Slika 3. &quot;Komercijalni&quot; oblici primarne energije<br /> <br /> <br /> <br /> Neobnovljivi <br /> <br /> <br /> <br /> fosilna goriva<br /> nafta<br /> plin<br /> ugljen <br /> nuklearna energija <br /> <br /> <br /> Obnovljivi <br /> <br /> <br /> <br /> hidroenergija<br /> vjetar <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Obnovljivi <br /> <br /> <br /> <br /> balega<br /> drvo<br /> biomasa<br /> sunčeva energija<br /> geotermalna energija<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Cumulative installed OECD solar PV capacity<br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri. <br /> <br /> <br /> Bilance primarne energije <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 1. Cijena struje iz pojedinih primarnih izvora <br /> (ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, milijuni tona ekvivalentne nafte], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 1999. godini bila je 2.5 mtoe u svijetu.<br /> <br /> <br /> <br /> potrošnja primarne<br /> energije milijuna toe, 1999<br /> nafta prirodni plin ugljen nuklearna energija hidroenergija ukupno <br /> SAD* 883 555 543 198 26 2205 <br /> Amerike 1266 735 602 219 104 2929 <br /> Francuska* 96 34 14 102 7 252 <br /> EU* 632 327 206 223 29 1417 <br /> Norveška* 10 3 1 - 11 25 <br /> Rusija 126 327 109 31 14 608 <br /> Hrvatska 4 2 1 - 1 7 <br /> Evropa 937 882 519 299 68.4 2709 <br /> Kina 200 19 511 4 18 753 <br /> Indija 95 21 150 3 6.2 276 <br /> Japan* 259 67 92 82 7 507 <br /> Azija i Pacifik 929 242 913 126 46 2255 <br /> Afrika 116 47 89 4 6 261 <br /> Bliski istok 215 158 7 - 1 380 <br /> Svijet 3462 2064 2130 651 227 8534 <br /> Svijet, porast 1.6% 2.4% -5.1% 3.8% 0.9% 0.2% <br /> od toga OECD* 2171 1129 1079 564 117 5060 <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 2. <br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj potrošnji - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 3. <br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji OECD-a - 59% svjetske potrošnje <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 4.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj evropskoj potrošnji - 32% svjetske potrošnje - naglasak na prirodnom plinu <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 5.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Evropske Unije - 17% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 6.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji SAD-a - 26% svjetske potrošnje <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 7.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Francuske - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 8.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Norveške - 0.3% svetske potrošnje - težište na hidroenergiji i nafti<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 9.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Rusije - 7% svjetske potrošnje - težište na plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 10.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Kine - 9% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> Slika 11.<br /> Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Hrvatske, 1998- 0.1% svjetske potrošnje - naglasak na hidroenergiji i prirodnom plinu. <br /> Energy in Croatia.<br /> <br /> <br /> <br /> Razne zemlje su prema svojim mogućnostima dodijelile udjele pojedinih primarnih energenata, ali za veći dio zemalja i svijet u cjelini može se reći da su fosilna goriva goriva današnjice. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Rezerve primarne energije<br /> <br /> <br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 12.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 12. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za fosilna goriva - vrijeme trajanja<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slika 13.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 14.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 15. i 16.).<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 13. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja 1973-99 - otkrivanje novih rezervi brže nego rast proizvodnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 14. Kretanje rezervi nafte 1974-99, milijarde barela - otkrivanje novih rezervi brže nego rast proizvodnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 15. Kretanje rezervi prirodnog plina 1974-99, tisuće milijardi m3 - otkrivanje novih rezervi brže nego rast proizvodnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 16. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin - vrijeme trajanja 1973-99 - otkrivanje novih rezervi brže nego rast proizvodnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena . Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije.Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka. (Slike 17. i 18.)<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 17. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 18. Dokazane rezerve prirodnog plina, tisuće milijardi m3 - plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> <br /> <br /> <br /> Proizvodnja i trgovina primarnom energijom<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Nafta <br /> <br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 19. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 20. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje <br /> <br /> <br /> <br /> Plin <br /> <br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 21. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 22.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m3 godišnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Ugljen <br /> <br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji zamjetno je povećanje proizvodnje i potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 23. Proizvodnja i potrošnja ugljena po regijama 1989 i 1999, <br /> u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Uran <br /> <br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> <br /> <br /> Naftovodi, plinovodi i geopolitika <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 24. Mreža naftovoda i plinovoda prema Evropi. Rusija kao energetski izvor. <br /> Geopolitičke konzekvence. <br /> <br /> <br /> Potrošnja primarne energije<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Nafta <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 25. Potrošnja sirove nafte po regijama, milijuni tona - rast istočne Azije i pad Sovjetskog Saveza<br /> <br /> <br /> <br /> Plin <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 26. Potrošnja prirodnog plina po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte <br /> - rast svih i pad SSSR-a <br /> <br /> <br /> Ugljen <br /> <br /> Slika 23 daje podatke o trendu u potrošnji ugljena. <br /> <br /> <br /> <br /> Nuklearna energija <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 27. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte <br /> - veliki rast od male baze, početak pada u Sjevernoj Americi<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Hidroenergija <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 28. Potrošnja hidroenergije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte <br /> - veliki rast od male baze, male ukupne količine<br /> <br /> <br /> <br /> Ostala obnovljiva energija <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Slika 28. Potrošnja ostalih obnovljivih izvora, milijuni tona ekvivalentne nafte <br /> - veliki rast vjetra od male baze, male ukupne količine<br /> <br /> <br /> Primarna energija i kvaliteta života<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Usporedba potrošnje energije<br /> kgoe - kg of oil equivalent Svijet bogate zemlje (OECD) zemlje u tranziciji Hrvatska <br /> kgoe/capita 1684 5259 2732 1418 <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Efikasnost potrošnje primarne energije<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 2. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara<br /> kgoe - kg of oil equivalent Svijet bogate zemlje (OECD) zemlje u tranziciji Hrvatska <br /> GDP1995$/kgoe 3.2 5.0 0.8 2.8 <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Zaključak<br /> <br /> <br /> rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja <br /> i dalje politički utjecaj na cijenu nafte <br /> dostupnost plina u Evropi - plinovodi + LNG <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Materijal za digitalni udžbenik sakupio : Neven Duić <br /> Materijal multimedijalno obradili : Marko Ban, Mario Colnar, Goran Krajačić<br /> Pri obradi pomogli : Ivan Štern<br /> Digitalni udžbenik financiran od Ministarstva znanosti i tehnologije, projektom IT 2002-044. <br /> Neke su slike preuzete s drugih stranica na webu.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Material for digital textbook collected by : Neven Duić <br /> Multimedia processing by : Marko Ban, Mario Colnar, Goran Krajačić<br /> Processing assistance by : Ivan Štern<br /> Digital textbook is financed by the Croatian Ministry of Science and technology, project IT 2002-044<br /> Some pictures are taken from other web pages</div>

Pacelat