EUROPSKA ENERGETSKA STRATEGIJA

Izvor: ENERPEDIA
Jump to navigation Jump to search

Europska energetska strategija

Crta.jpg

Uvod

U sljedećih 10 godina Europska unija planira investirati iznos od 1000 milijardi eura u energetski sektor. Razlog tome je tendencija prelaska na nove, obnovljive izvore energije što sa sobom uključuje ulaganje u nove tehnologije i opremu, smanjivanje štetnih emisija na godišnoj razini te osiguravanje dostupnosti energenata u svim zemljama članicama po dobroj cijeni. Europsko vijeće je 2007. godine usvojilo ciljeve na kojima se danas temelji sva energetska politika Europske unije. Do 2020. godine se planira smanjiti emisija stakleničkih plinova za 20 % (u slučaju dobrih uvjeta čak i za 30 %), povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20 % te 20 %tno povećanje energetske efikasnosti. Postizanjem ovih ciljeva, otvorio bi se put za lakše ostvarenje glavnog cilja za 2050. godinu – dekarbonizacije, ondosno smanjivanja emisije CO2 u svim zemljama članicama (ponajviše industrijskim zemljama) za 80 - 95 %. Nova energetska strategija ima fokus u pet točaka:

  • Postizanje energetski efikasne Europe
  • Izgradnja zajedničkog europskog energetskog tržišta
  • Osnaživanje potrošača uz najviši nivo sigurnosti
  • Povećanje inovacija i korištenja novih tehnologija
  • Povećanje važnosti europskog tržišta u svjetskim razmjerima.

Crta.jpg

Postizanje energetski efikasne Europe

Energetska efikasnost je jedan od glavnih ciljeva za 2020. godinu i također jedan od glavnih faktora za postizanje dugoročnih europskih energetskih i klimatskih namjera. To je naisplativiji način smanjenja emisija, poboljšanja energetske sigurnosti i kompetetivnosti, stvaranja novih radnih mjesta i smanjenja cijene same energije. Procjena je da stanovnik proječno može uštediti oko 1000 eura na godišnjoj bazi samo na efikasnijiem korištenju energije u svojim domovima. Poboljšanje energetske efikasnosti bi se trebalo ubrzati različitim financijskim poticajima koji bi se trebali koristiti za nove projekte. Također, za primjer stanovnicima trebaju poslužiti i izvršna tijela same vlasti. Kriterije za efikasniju potrošnju energije i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije treba primjenjivati u svim sektorima – od javne nabave do uslužnih djelatnosti. Za to su potrebni programi i tehnički sadržaji s kojima će se razviti i strukturirati financijski projekti namjenjeni za poboljšanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru. Naglasak je također stavljen na efikasnost pri distribuciji energije. Kompanije koje se bave osiguranjem i distribucijom energije bi trebale pomoći svojim potrošačima pri uštedi te iste energije. To mogu izvesti različitim načinima poput bijelih certifikata ili ugradnjom različitih novih alata poput inteligentnih mjernih uređaja (brojila).

2052-forecast-energy-consumption.png
Slika 16. Projekcija potrošnje energenata do 2052. godine (Izvor: PeakOil)

Osiguranje slobodnog kretanja energije

Izgradnja zajedničkog europskog energetskog tržišta jedna je od glavnih nakana Europske unije. Time bi se svakom stanovniku osigurala održiva energija po popularnoj cijeni. Uz sve navedeno, cilj je da europsko energetsko tržište postane još kompetetivnije prema ostalim državama svijeta. Tržište električne energije i tržište plina još uvijek nisu spojeni, a samo europsko energetsko tržište je još uvijek fragmentirano na segmente nacionalne razine. Uvođenjem zakonodavnog okvira kojim će se pokušati doseći cilj o udjelu obnovljivih izvora energije od 20% Europska unija je učinila prvi korak ujedinjenju europskog energetskog tržišta. Potrebno je osigurati pravilno provođenje zakona u zemljama članicama čime bi se olakšalo povećanje udjela obnovljivih izvora u narednim desetljećima. Pravilno provođenje zakonodavnog okvira će investitorima dati samopouzdanje za ulaganje u sve projekte vezane uz obnovljive izvore (pohranjivanje, distribucija energije). Također, izgradnja mreže za distribuciju energije dobivene iz obnovljivih izvora je prijeko potrebna. Kada bi se uspio doseći cilj od 20% udjela obnovljivih izvora energije sadašnje mreže za distribuciju to ne bi mogle podnijeti. Stoga se sadašnji projekti izgradnje velikog broja vjetroelektrana na sjeveru Europe i solarnih pogona na jugu trebaju osigurati odgovarajućom prijenosnom i distribucijskom mrežom kako bi se proizvedena energija mogla prenijeti do zona najveće potrošnje.

Sigurna i pristupačna energija za stanovnike i gospodarstvo

Dobro organizirano tržište omogućuje korisnicima da izaberu opskrbljivača energije koji im u tom trenutku najviše paše. Svrha kvalitetnog energetskog tržišta jest natjecanje između više različitih opskrbljivača čime će sami produkt biti kvalitetniji i pristupačniji. Europsku uniju brine što stanovnici nisu svjesni (ili ne znaju) da mogu izabrati druge opskrbljivače energije te na to stavljaju naglasak jer odabirom jeftinije energije uz bolju i noviju tehnologiju mogu uštediti novac. Upravo zbog toga su osnovani forumi u Londonu ( The Citizens' Forum ) i Bukureštu ( Sustainable Energy Forum ) čiji je glavni cilj probuđivanje svjesti stanovnika o pametnijoj potrošnji energije. Kako bi ekonomija Europske unije ostala kompetetivna, potrebno je osigurati sigurne zalihe energije po pristupačnoj cijeni. Razlog tome leži u činjenici da većinu industrijskih troškova, uključujući i mala poduzeća, snose troškovi energije (električne). Osim toga, Europska unija ima tendenciju smanjenja potrošnje naftnih derivata. Činjenica je da je nafta neobnovljivi izvor energije te će se njene zalihe smanjivati. Smanjivanje zaliha znači i smanjivanje dostupnosti što se protivi energetskoj politici Europske unije. Pružanje sigurnih zaliha energije je isključivo zadatak energetskog tržišta. Garancija za to su dovoljno dobra infrastruktura za prijenos i zapremanje energije. Naravno, potrebne su i sigurnosne mreže koje bi se aktivirale u trenutcima za koje tržište nije spremno (ekonomska kriza). Što se tiče sigurnosti, Europska unija je i dalje vodeća po razvoju sigurnosnih tehnologija u području nuklearne energetike ( transport i pohrana radioaktivnih tvari ) i namjerava s time nastaviti. U području eksploatacije nafte i plina te prerade naftnih derivata zakonodavna legislativa Europske unije također treba garantirati maksimalnu sigurnost.

Tehnološki pomak

Bez tehnološkog pomaka, Europska unija neće uspjeti ostvariti glavni cilj za 2050. godinu – dekarbonizaciju električnog i transportnog sektora. Uzimajući u obzir preostalo vrijeme za postizanje planiranih ciljeva, hitnost za razvojem novih tehnologija je veća nego ikad. Strateški Energetski Tehnološki Plan ( The Strategic Energy Technology plan ) izveden od strane Europske unije je postavio srednjeročnu strategiju koja vrijedi za sve sektore. Razvoj i demonstracija glavnih tehnologija moraju biti ubrzani ( pametne mreže, pametni gradovi, biogoriva druge generacije, grijanje i hlađenje obnovljivim izvorima ). Za razvoj istih potrebno je mnogo novca što zahtjeva iznimnu kolaboraciju država članica u iznošenju tih sredstava a da ekonomija to ne osjeti.

Snažno internacionalno partnerstvo

Europsko energetsko tržište je najveće regionalno energetsko tržište na svijetu sa 500 milijuna potrošača. Uz to, Europa prednjači u svijetu po uvozu energije. Za ostvarivanje energetskih ciljeva potrebna je međunarodna suradnja na visokom nivou u čemu Europska unija za sada zaostaje. Internacionalna energetska politika mora biti usmjerena prema sigurnosti zaliha energije, kompetetivnosti i održivosti energije. Iako su odnosi sa manjim zemljama bitni, Europska unija treba staviti naglasak na kooperaciju sa zemljama velike energetske produkcije i potrošnje. Sve to s ciljem poboljšanja pristupačnosti energije običnom čovjeku što je jedan od glavnih načina za suzbijanje siromaštva.



Re investment 2007-2017.jpg
Slika 17. Predviđeni rast vrijednosti obnovljivih izvora energije do 2017. godine (Izvor: CleanEdge )