|
|
| Redak 1: |
Redak 1: |
| − | == Nafta ==
| + | [[Slika: Primarna-potrosnja.jpg]] |
| | | | |
| − |
| + | Slika 1. Potrošnja primarne energije po regijama 1965 - 2005 |
| − | [[Slika:Nafta-potrosnja.jpg]]
| |
| − | | |
| − | Slika 19. Potrošnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno
| |
| − | | |
| − | | |
| − | == Plin ==
| |
| − | | |
| − | Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.
| |
| − | | |
| − | | |
| − | [[Slika:Plin-potrosnja.jpg|thumb|left|800px]]
| |
| − | | |
| − | Slika 21. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte
| |
| − | | |
| − | | |
| − | == Ugljen ==
| |
| − | | |
| − | Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji zamjetno je povećanje proizvodnje i potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.
| |
| − | | |
| − | [[Slika:ch_coal_prod_consumption_590.gif]]
| |
| − | | |
| − | Slika 23. Proizvodnja i potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005, u milijunima tona ekvivalentne nafte
| |
| − | | |
| − | == Nuklearna energija ==
| |
| − | | |
| − | [[Slika:27-2005.jpg]]
| |
| − | | |
| − | Slika 27. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte
| |
| − | - veliki rast od male baze, početak pada u Sjevernoj Americi
| |
| − | | |
| − | == Hidroenergija ==
| |
| − | | |
| − | [[Slika:Hidroenergija.jpg|thumb|left|800px]]
| |
| − | | |
| − | Slika 28. Potrošnja hidroenergije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte
| |
| − | | |
| − | == Vjetroenergija ==
| |
| − | | |
| − | [[Slika:Ch_wind_donuts.gif|Instalirane snage turbina na Svijetu]]
| |
| − | | |
| − | Slika 1. Instalirane snage turbina na Svijetu
| |
| − | | |
| − | | |
| − | | |
| − | [[Slika:Ch_wind_bar.gif|Udjeli proizvodnje elektične energije iz vjetra]]
| |
| − | | |
| − | Slika 2. Udjeli proizvodnje elektične energije iz vjetra
| |
| − | | |
| − | | |
| − | == Tradicionalni obnovljivi izvori ==
| |
| − | | |
| − | [[Slika: Potrosnja_obnovljivih_izvora_energije_-_Svijet.jpg|thumb|left|800px]]
| |
| − | | |
| − | Slika 1. Potrošnja energije dobivene iz obnovljivih izvora energije - Svijet - 2004 | |
| − | | |
| − | == Komercijalna biomasa ==
| |
| − | | |
| − | Tablica 1. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2003
| |
| − | {| border="1"
| |
| − | |-
| |
| − | ! !! Primarna biomasa
| |
| − | |-
| |
| − | | ''Jedinica'' || ''GWh''
| |
| − | |-
| |
| − | | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''120057'''
| |
| − | |-
| |
| − | | ''Jedinica'' || ''TJ''
| |
| − | |-
| |
| − | | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''247570'''
| |
| − | |-
| |
| − | | |
| − | |}
| |
| − | | |
| − | | |
| − | | |
| − | Tablica 2. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2003
| |
| − | {| border="1"
| |
| − | |-
| |
| − | ! !! Primarna biomasa
| |
| − | |-
| |
| − | | ''Jedinica'' || ''TJ''
| |
| − | |-
| |
| − | | '''Ukupno''' || '''41007680'''
| |
| − | |-
| |
| − | | Industrija || 6260078
| |
| − | |-
| |
| − | | Prijevoz || 1009
| |
| − | |-
| |
| − | | Poljoprivreda || 292517
| |
| − | |-
| |
| − | | Komercijalne i javne usluge || 184525
| |
| − | |-
| |
| − | | Kućanstva || 33304371
| |
| − | |-
| |
| − | | Ostalo || 965180
| |
| − | |-
| |
| − | | |
| − | |}
| |
| − | | |
| − | == Geotermalna energija ==
| |
| − | | |
| − | [[Slika:Obnovljivi.jpg|thumb|left|800px]]
| |
| − | | |
| − | Slika 1. Geotermalni izvor
| |
| − | | |
| − | == Solarna energija ==
| |
| − | | |
| − | | |
| − | [[Slika:Ch_solar.gif|Proizvodnja solarne energije u nekim zemljama]]
| |
| − | | |
| − | Slika 2. Proizvodnja solarne energije u nekim zemljama
| |
| − | | |
| − | == Otpad kao izvor energije ==
| |
| − | | |
| − | Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.
| |
| − | | |
| − | Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.
| |
| − | | |
| − | Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.
| |
| − | | |
| − | Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.
| |
| − | | |
| − | Tablica 1. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2003
| |
| − | {| border="1"
| |
| − | |-
| |
| − | ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad
| |
| − | |-
| |
| − | | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''
| |
| − | |-
| |
| − | | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''44765''' || '''17728'''
| |
| − | |-
| |
| − | | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''
| |
| − | |-
| |
| − | | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''142502''' || '''68570'''
| |
| − | |-
| |
| − | | |
| − | |}
| |
| − | | |
| − | | |
| − | | |
| − | Tablica 2. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2003
| |
| − | {| border="1"
| |
| − | |-
| |
| − | ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad
| |
| − | |-
| |
| − | | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''
| |
| − | |-
| |
| − | | '''Ukupno''' || '''57504''' || '''173341'''
| |
| − | |-
| |
| − | | Industrija || 10341 || 167532
| |
| − | |-
| |
| − | | Prijevoz || 1896 || 0
| |
| − | |-
| |
| − | | Poljoprivreda || 0 || 39
| |
| − | |-
| |
| − | | Komercijalne i javne usluge || 41869 || 3616
| |
| − | |-
| |
| − | | Kućanstva || 0 || 1940
| |
| − | |-
| |
| − | | Ostalo || 3398 || 214
| |
| − | |-
| |
| − | | |
| − | |}
| |
| − | | |
| − | == Ostali izvori ==
| |
| − | | |
| − | === Energija valova ===
| |
| − | | |
| − | [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]
| |
| − | Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.
| |
| − | | |
| − | Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se "potpuno razvijeno more".
| |
| − | | |
| − | Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.
| |
| − | | |
| − | Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.
| |
| − | | |
| − | Formula za snagu vala:
| |
| − | P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:
| |
| − | | |
| − | k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).
| |
| − | | |
| − | Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.
| |
| − | | |
| − | Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.
| |
| − | | |
| − | Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.
| |
| − | | |
| − | | |
| − | === Energija plime i oseke ===
| |
| − | | |
| − | Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.
| |
| − | | |
| − | Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.
| |
| − | | |
| − | Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.
| |
| − | | |
| − | Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.
| |
