POTROŠNJA PRIMARNE ENERGIJE

Nafta

Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.

Slika 19. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno

Slika 20. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje

Plin

Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.

Slika 21. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara

Slika 22.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m3 godišnje

Ugljen

Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji zamjetno je povećanje proizvodnje i potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.

Slika 23. Proizvodnja i potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005, u milijunima tona ekvivalentne nafte

Nuklearna energija

Slika 27. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte - veliki rast od male baze, početak pada u Sjevernoj Americi

Hidroenergija

Slika 28. Potrošnja hidroenergije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte - veliki rast od male baze, male ukupne količine

Vjetroenergija

Sva vjetroenergija koja se proizvede se i potroši. Težnje su da se ove energije proizvodi što više narednih desetljeća.

Tradicionalni obnovljivi izvori

Slika 1. Potrošnja energije dobivene iz obnovljivih izvora energije - Svijet - 2004

Komercijalna biomasa

Tablica 1. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2003

	Primarna biomasa
Jedinica	GWh
Proizvodnja električne energije (bruto)	120057
Jedinica	TJ
Proizvodnja toplinske energije (bruto)	247570

Tablica 2. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2003

	Primarna biomasa
Jedinica	TJ
Ukupno	41007680
Industrija	6260078
Prijevoz	1009
Poljoprivreda	292517
Komercijalne i javne usluge	184525
Kućanstva	33304371
Ostalo	965180

Geotermalna energija

Slika 1. Geotermalni izvor

Solarna energija

Slika 1. Zračna luka u Berlinu - primjena solarnih ćelija

Slika 2. Proizvodnja solarne energije u nekim zemljama

Otpad kao izvor energije

Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.

Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.

Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.

Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.

Slika 1. Postrojenje za spaljivanje otpada Kwai Chung, Hong Kong, Kina

Tablica 1. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2003

	Kućanski otpad	Industrijski otpad
Jedinica	GWh	GWh
Proizvodnja električne energije (bruto)	44765	17728
Jedinica	TJ	TJ
Proizvodnja toplinske energije (bruto)	142502	68570

Tablica 2. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2003

	Kućanski otpad	Industrijski otpad
Jedinica	TJ	TJ
Ukupno	57504	173341
Industrija	10341	167532
Prijevoz	1896	0
Poljoprivreda	0	39
Komercijalne i javne usluge	41869	3616
Kućanstva	0	1940
Ostalo	3398	214

Ostali izvori

Energija valova

Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična

Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.

Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se "potpuno razvijeno more".

Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.

Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.

Formula za snagu vala: P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:

k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).

Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.

Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.

Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.

Pelamis energetski pretvarač energije valova, iskorištava dosta energije valova s obzirom koliko je uzak

Energija plime i oseke

Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.

Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.

Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.

Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.