Razlika između inačica stranice »ENERGETIKA I OKOLIŠ«
(→Izvori emisije CO2) |
|||
| Redak 107: | Redak 107: | ||
===Posljedice globalnog zatopljenja=== | ===Posljedice globalnog zatopljenja=== | ||
===Izvori emisije CO2=== | ===Izvori emisije CO2=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | Emisije CO2, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu. | ||
| + | |||
| + | === Što je s biomasom? === | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO2, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO2, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO2, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase. | ||
| + | |||
| + | === Izgaranje fosilnih goriva === | ||
| + | |||
| + | |||
| + | Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti. | ||
| + | |||
| + | - nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.) | ||
| + | - ugljen | ||
| + | - plin | ||
| + | |||
| + | 1 kg C -> 44/12 kg CO2 | ||
| + | |||
| + | 1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO2 | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | Tablica 1. Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Evropi (uključuje i zemlje bivšeg SSSR-a) i Hrvatskoj 2002 | ||
| + | |||
===Struktura potrošnje fosilnih goriva=== | ===Struktura potrošnje fosilnih goriva=== | ||
===Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije=== | ===Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije=== | ||
===Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije=== | ===Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije=== | ||
===Smanjenje emisije CO2 u transportu=== | ===Smanjenje emisije CO2 u transportu=== | ||
Inačica od 22:54, 20. studenog 2007.
Osnove energetike
Sadržaj
- 1 EMISIJE U ENERGETICI
- 2 KLIMATSKE PROMJENE
- 2.1 Efekt staklenika
- 2.2 Promjena koncentracije CO2 i temperature
- 2.3 Modeliranje globalnog zatopljenja
- 2.4 Kretanje emisija CO2
- 2.5 Posljedice globalnog zatopljenja
- 2.6 Izvori emisije CO2
- 2.7 Što je s biomasom?
- 2.8 Izgaranje fosilnih goriva
- 2.9 Struktura potrošnje fosilnih goriva
- 2.10 Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije
- 2.11 Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije
- 2.12 Smanjenje emisije CO2 u transportu
EMISIJE U ENERGETICI
Kisele kiše
Svjedoci smo degenerativnih procesa u europskim šumama, uzrokovanih pojavom koju zovemo kiselim kišama. Kiselost kiša uzrokovana je povećanom količinom vodikovog iona H+ u otopini, koji je posljedica sljedećih
kemijskih procesa:
HNO3 => NO3- + H+
H2SO4 = > SO42- + 2H+
Emisije SOx i NOx pri energetskim transformacijama su glavni antropogeni izvor tih spojeva u atmosferi. Slika 1. pokazuje utjecaj koji sulfatni aerosoli imaju na sunčevo zračenje, te dobro pokazuju geografski raspored emisija SOx.
Slika 1. Geografska raspodjela utjecaja sulfatnih aerosola na sunčevo zračenje, W/m2
Djelovanje je emisija SOx regionalno, te koncentrirano u razvijenim zemljama, ali emisije se šire i preko nacionalnih granica malih zemalja, poput Hrvatske. Rješavanje problema kiselih kiša leži u smanjenju emisija SOx u energetskim transformacijama, na području zahvaćenih kontinenata. Potrebno je nadnacionalno djelovanje, ali ne i globalno.
Tehnologije za smanjenje emisija SOx su prvenstveno izbjegavanje korištenja fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora, metode za DeSOx desumporizaciju kojima se pročišćavaju dimni plinovi, te financijske metode poput trgovanja emisijama, kojima se omogućuje minimizacija troška smanjenja emisija tržišnim alociranjem emisionih kvota.
Kyoto protokol
The protocol, adopted by the 159 countries present, sets legally binding targets for cutting the emissions of six greenhouse gases—mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels—by an aggregate 5.2% from 1990 levels during the years 2008 to 2012. (članak iz The Economist)
United Nations Framework Convention on Climate Change
website - http://unfccc.int/2860.php
Konvencija i Kyoto Protocol: http://unfccc.int/resource/convkp.html
Konvencija tekst: http://unfccc.int/resource/conv/index.html
potpisnici: http://unfccc.int/resource/conv/ratlist.pdf potpisana i ratificirana: 189 zemalja (Hrvatska uključena u Aneks I) Aneks I - zemlje Zapada i tranzicije
Kyoto Protokol tekst: http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.pdf
potpisnici: http://unfccc.int/files/essential_background/kyoto_protocol/application/pdf/kpstats.pdf Kyoto Protokol je stupio na snagu 16. veljače. Ratificiran od strane 156 zemalja (ali nisu Australija, Hrvatska, Kazahstan, Monaco, SAD i Zambija).
Potpisnici Protokola su se obavezale pratiti emisije stakleničkih plinova. Zemlje potpisnice Aneksa B Protokola su se obavezale smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu, tijekom prvog budžetskog perioda 2008-12.
One zemlje koje to ne uspiju mogu nadokupiti dozvole za emitiranje više emisija od onih zemalja koje su smanjile više nego što su trebale (Emission Trading), ili mogu uložiti u projekte smanjenja emisija u drugim zemljama Aneksa B (Joint Implementation) ili zemljama koji nisu dio Aneksa (Clean Development Mechanism).
Slika 21. Očekivani trend emisije CO2 u Hrvatskoj i preuzete obaveze po Kyoto protokolu
Kyoto protokol - linkovi : The Kyoto Protocol on Climate Change - http://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html
Beginner's Guide to the UNFCCC Convention on Climate Change - http://unfccc.int/resource/beginner.html
WEATHERVANE: climate change, global warming, The Kyoto Protocol, climate policy - http://www.weathervane.rff.org./
The Kyoto Protocol: The Realities of Implementation - http://www.weathervane.rff.org/features/feature027.html
RECORD BREAKING TEMPERATURES SEEN AS POSSIBLE EVIDENCE OF FASTER RATE OF GLOBAL WARMING - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm
Carbon Market News - http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s379.htm
Still Wating for Greenhouse - http://www.john-daly.com/
Lomborg, The Skeptical Environmentalist - http://www.lomborg.com/
The Economist o promjeni klime i Kyoto protokolu: Hot air from Kyoto - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Hot%20air%20from%20Kyoto.htm
Big business and global warming - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Big%20business%20and%20global%20warming.htm
A fund for carbon traders - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/A%20fund%20for%20carbon%20traders.htm
Where to sink carbon - http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/10_poglavlje/poglavlje10_final_files/Where%20to%20sink%20carbon.htm
Utjecaj na zdravlje
KLIMATSKE PROMJENE
Efekt staklenika
Promjena koncentracije CO2 i temperature
Modeliranje globalnog zatopljenja
Kretanje emisija CO2
Posljedice globalnog zatopljenja
Izvori emisije CO2
Emisije CO2, najvažnijeg plina koji utječe na efekt staklenika, uglavnom su posljedica energetskih transformacija, u kojima se izgaranjem goriva kemijska energije pretvara u toplinsku (koja se kasnije može koristiti direktno kao toplina ili za proizvodnju električne energije), ili u transportu, gdje se kemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. Manji dio emisija dolazi iz industrijskih procesa, u kojima je ugljični dioksid nusprodukt, koji se gotovo redovno ispušta u atmosferu. Također, fosilna goriva sadrže manje količine ugljičnog dioksida, koji se prilikom vađenja iz zemlje, ispušta u atmosferu.
Što je s biomasom?
Izgaranje drva i biomase rezultira emisijama CO2, međutim, u slučaju da je drvna masa ili biomasa općenito, zamijenjena novim rastom, može se reći da je ugljični dioksid koji je ispušten u atmosferu, iz nje i izvučen, te da je proces obnovljiv. Zato se emisije biomase ne obračunavaju na isti način kao i fosilna goriva, nego se bilanca radi na ukupnoj količini CO2, koja je akumulirana u vegetaciji. U slučaju da korištenje biomase rezultira smanjenjem akumulirane količine CO2, tada se ne može govoriti o obnovljivosti biomase.
Izgaranje fosilnih goriva
Fosilna goriva su također nastala od biomase, ali je brzina njihovog nastanka zanemarivo mala, te je vezana na specifične geološke uvjete, tako da se dakle mogu smatrati neobnovljiva, u okvirima ljudske povijesti.
- nafta i njeni derivati (mazut, lož ulje, teško ulje, lako ulje, diesel, benzin, itd.) - ugljen - plin
1 kg C -> 44/12 kg CO2
1 t nafte ili ugljena s c=0.8 -> 44/12*0.8= 2.93 t CO2
Tablica 1. Potrošnja fosilnih goriva u svijetu, Evropi (uključuje i zemlje bivšeg SSSR-a) i Hrvatskoj 2002

