Razlika između inačica stranice »PRIMARNA ENERGIJA«
| Redak 8: | Redak 8: | ||
| − | '''Svrha Poglavlja''' | + | == '''Svrha Poglavlja''' == |
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći: | Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći: | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
---- | ---- | ||
| − | '''Uvod''': | + | == '''Uvod''': == |
[[Image:Crta.jpg]] | [[Image:Crta.jpg]] | ||
| Redak 94: | Redak 94: | ||
| − | Linkovi: | + | == Linkovi: == |
Inačica od 13:18, 6. studenog 2006.
Cilj poglavlja
Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.
Svrha Poglavlja
Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:
- Razumjeti pojam primarne energije.
- Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.
- Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije.
- Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.
Uvod:
Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata.
Kamo ide cijena nafte?
Cijena nafte trenutno blago opada, što zbog stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), što zbog političkih odluka svijetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se kontrolirati veliki rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu a imaju ogroman potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.
Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena
Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte
Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:
- nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu
- trenutna cijena nafte je 59$ po barelu (20.10.2006)
- unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte
- kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999
- ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju
- pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - visoki porezi kao obrana od fluktuacija cijena nafte
- pad cijene - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova
- porast cijene - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel
- značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): BP je pojeo Amoco, Exxonmobil, fuzija francuske naftne industrije TotalFinaElf, itd. Nema mjesta za patuljke.
Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost
Rat na Bliskom Istoku i nafta
- rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom)
- poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize
- stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte
- ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju
Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?
- proizvođačima zato jer time manje zarađuju
- razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju
- jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti
Linkovi:
BP Statistical Review of World Energy
The World Bank Group - Energy Sector
The World Bank Group - Energy Data
The World Bank Group - Country Data
International Atomic Energy Agency
IEA - Key World Energy Statistics
Selected Energy Statistics - Key Indicators per Country
Department of Energy - Fossil Energy: International Activities
