FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

ENERGIJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

ENERGIJA U INDUSTRIJI

Dobivanje podrške uprave

Energetska baza podataka

Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije

Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije

ZGRADARSTVO-GRIJANJE I HLAĐENJE

ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA

Sadržaj:

Predavanje: Zgradarstvo - Energija za grijanje u zgradama

case study: Evaluacija troškova grijanja za stambenu zgradu bez i s toplinskom zaštitom

Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

Gubici energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. KOEFICIJENTI PROLAZA TOPLINE, k (W/m2 oK)

	VANJSKI ZID	POD	STROP
SVICARSKA	0.4	0.4	0.4
SVEDSKA	0.3	0.3	0.3
NJEMACKA	0.38	0.3	0.38
DANSKA	0.27	0.3	0.2-0.3
ENGLESKA	0.45	0.45	0.25-0.45
USA	0.47	0.58	0.22
HRVATSKA	0.9	0.75	0.8

Građevinske klimatske zone u RH.

Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

• 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada - prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

• 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

• 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada – propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada - u izradi

- dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja) - dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

• 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

• 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

• 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

-Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

-Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

-Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

-Energetska certifikacija zgrada

-Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

ENERGETSKI CERTIFIKAT Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije, koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

OPIS SUSTAVA:

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)

Zid	Gustoca	Koef.Topl.Provod.	Debljina zida	Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
				Bez izolacije	5cm	6cm	8cm	10cm
	kg/m3	W/(mK)	cm	W/(m2K)
Beton	2400	2.04	15	4.11	0.68	0.59	0.46	0.37
			20	3.73	0.67	0.58	0.45	0.37
Blok opeka	1400	0.61	19	2.08	0.59	0.51	0.41	0.34
			29	1.55	0.54	0.47	0.39	0.32
Puna opeka	1600	0.64	25	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33
			38	1.31	0.50	0.45	0.37	0.31
Porobeton	800	0.35	20	1.35	0.51	0.45	0.37	0.31
			25	1.13	0.48	0.43	0.35	0.30
			30	0.97	0.45	0.40	0.34	0.29
Betonski blok	1600	0.74	19	2.34	0.61	0.53	0.42	0.35
			25	1.97	0.58	0.51	0.41	0.34
			29	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33

OPIS SUSTAVA:

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)

Zid	Gustoca	Koef.Topl.Provod.	Debljina zida	Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
				Bez izolacije	5cm	6cm	8cm	10cm
	kg/m3	W/(mK)	cm	W/(m2K)
Beton	2400	2.04	15	4.11	0.68	0.59	0.46	0.37
			20	3.73	0.67	0.58	0.45	0.37
Blok opeka	1400	0.61	19	2.08	0.59	0.51	0.41	0.34
			29	1.55	0.54	0.47	0.39	0.32
Puna opeka	1600	0.64	25	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33
			38	1.31	0.50	0.45	0.37	0.31
Porobeton	800	0.35	20	1.35	0.51	0.45	0.37	0.31
			25	1.13	0.48	0.43	0.35	0.30
			30	0.97	0.45	0.40	0.34	0.29
Betonski blok	1600	0.74	19	2.34	0.61	0.53	0.42	0.35
			25	1.97	0.58	0.51	0.41	0.34
			29	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33

Izolacija potkrovlja

POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade) prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2 (Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 2. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

Energent	Jedinica mjere	Energetska vrijednost	Stupanj iskorištenja h	Prodajna cijena	Cijena bez h	Cijena bez h	Indeks sa h
Prirodni plin	m3	33.338	0.8	1.56	0.047	0.058	100
Drvo za loženje	kg	14.83	0.5	0.48	0.032	0.065	112
Ugljen mrki	kg	20.1	0.5	0.82	0.041	0.082	142
Propan-butan u kontejnerima	kg	48.443	0.8	3.26	0.067	0.084	145
Ekstralako (fco rafinerija)	kg	41.2	0.6	2.69	0.065	0.109	188
Ekstralako (Sisak-Zagreb)	kg	41.2	0.6	2.76	0.067	0.112	193
Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb)	kg	41.2	0.6	2.8	0.068	0.113	195
Ugljen lignit	kg	12	0.5	0.69	0.058	0.115	199
Propan-butan (bez dostave)	kg	48.443	0.8	4.63	0.096	0.12	207
Propan-butan (s dostavom)	kg	48.443	0.8	4.7	0.097	0.121	209
Propan-butan (ambulatna prodaja)	kg	48.443	0.8	4.81	0.099	0.124	214
Električna energija (2-tarifna)	kWh	3.601	0.9	4.25	0.118	0.131	226
Električna energija (prosjek)	kWh	3.601	0.9	4.72	0.131	0.146	252
Električna energija (1-tarifna)	kWh	3.601	0.9	5.75	0.16	0.178	307
Izvor: Gradska plinara Zagreb

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

KUĆANSKI APARATI

ENERGIJA U USLUGAMA

TRANSPORT

Trendovi u transportu

Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda

• porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
• pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
• demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
• lean manufacturing - just in time - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
• - cca. 28% emisije CO₂ - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

 

Slika 1. Broj osobnih vozila

The energy consumption of transport represented in 1998 28% of the CO2 emissions, the principal greenhouse gas. According to the last estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend, CO2 emissions due to transport would increase by approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again, road transport is the principal cause as it alone accounts for 84% of CO2 emissions ascribable to transport. Air transport represents 13%. It is well known that the combustion engine is lagging behind in terms of energy efficiency, in particular because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.

Granice porasta cestovnog prometa

• jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
• congestion - granica realnog sistema

Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa

• problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
• smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
• štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

Prednosti cestovnog prometa

• fleksibilnost - porast kvalitete života
• individualna pokretljivost - porast kvalitete života

Prednosti i nedostaci željezničkog prometa

• željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom - TGV, Shinkansen
• optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
• pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
• skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

Prednosti i nedostaci javnog prijevoza

• cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
• problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
• per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
• smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti

• zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
• utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem, hibridnim rješenjima ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
• fuel cell (članak o tome kako funkcioniraju) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 (The Economist) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), kako uskladištiti vodik, te pitanje koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje
• sve o gorivim ćelijama - Boris Adum

Zakljucak

• ocekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
• daljnje povecanje efikasnosti vozila
• povecanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom