Razlika između inačica stranice »Filip Igrcic«

Izvor: ENERPEDIA
Jump to navigation Jump to search
Redak 1: Redak 1:
−
Ukoliko u ovome prilogu ima slika, one neće biti prikazane. Preuzmi izvorni prilog
+
                                                          Slika 1. Koncentrirajuća solarna termalna elektrana
−
+
[[Image:STE-1.jpeg|thumb|right|600px]]
−
 
+
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.
−
 
+
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima).  
−
PLAN RAZVOJA, IZGRADNJE I MODERNIZACIJE 
 
−
 
−
PLINSKOG 
 
−
TRANSPORTNOG SUSTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 
 
−
 
−
OD 2002. DO 2011. GODINE
 
−
 
−
 
−
 
−
TRENDOVI U SVIJETU I EUROPI
 
−
 
 
−
* Povećanje energetske efikasnosti (poticanje plinifikacije)
 
−
* Sigurnost dobave
 
−
* Diverzifikacija izvora dobave (konkurentnost, sigurnost)
 
−
* Realne cijene i razvitak tržišta
 
−
* (povećanje konkurentnosti otvaranjem tržišta)
 
−
* Poticanje kvalitetnije strukture potrošnje
 
−
* Zaštita okoliša
 
−
 
 
−
 
 
−
 
 
−
UDIO PRIRODNOG PLINA U UKUPNOJ POTROŠNJI PRIMARNE ENERGIJE U RH
 
−
 
−
 
−
Dobava prirodnog plina
 
−
(podaci 2001.godine)  
 
−
 
 
−
Domaća proizvodnja prirodnog plina:  1,5 mlrd m3
 
−
*proizvodnja iz Panona  1,2 mlrd m3
 
−
*proizvodnja Sj. Jadran 0,3 mlrd m3
 
−
 
 
−
Uvoz prirodnog plina iz Rusije  1,1 mlrd m3
 
−
 
 
−
UKUPNO    2,6 mlrd m3
 
−
 
−
 
 
−
 
 
−
Prodaja prirodnog plina
 
−
u 2001.godini 
 
−
 
−
2,6 mlrd m3
 
−
 
−
 
  
−
Potrebna dobava prirodnog plina u razdoblju 2002.-2011.godina
+
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu.
−
+
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana.  
−
 
−
 
  
−
INA d.d.
+
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu).  
  
−
Razrada novih plinskih polja u sjevernom Jadranu
+
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:
  
−
Razradna shema proizvodnih sustava predviđa:
 
  
−
9 novih proizvodnih platformi,
 
−
 
−
opremanje 18 usmjerenih bušotina te polaganje podmorskih plinovoda u ukupnoj duljini 120 km.
 
−
 
−
Nova proizvodnja              2,4 milijuna m3/dan
 
−
 
−
Ukupna ulaganja procijenjena su na 320 milijuna USD
 
−
 
−
Rok završetka 2005.
 
 
   
 
   
 +
===='''Parabolični  kolektori'''====
 +
[[Image:STE-2.jpeg|thumb|right|800px|Slika 2. Parablolični kolektori]]
  
−
lociranih u akumulacijama plinskih polja Ivana, koje je već u proizvodnji, te Ika, Ida, Annamaria i Marica.
+
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
INA d.d.
 
−
 
 
−
Istraživanje novih nalazišta ugljikovodika sjevernom Jadranu
 
−
 
 
−
Zajednički projekt INA d.d. i Edison International S.p.a
 
−
 
 
−
Istraživanje, razrada i proizvodnja na blokovima Izabela, Iris i Iva
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
POSTOJEĆI PLINSKI SUSTAV RH
 
−
 
 
−
*samo trećina teritorija RH je plinoficirana
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
1874 km
 
−
 
 
−
139 MRS
 
−
 
 
−
210 mjernih mjesta
 
−
 
−
 
 
−
 
 
−
PLAN RAZVOJA PLINSKOG SUSTAVA
 
−
 
−
 
−
 
−
LEGENDA
 
−
 
 
−
— POSTOJEĆI PLINSKI SUSTAV 50 BAR
 
−
 
 
−
▬  POSTOJEĆI PLINSKI SUSTAV 75 BAR
 
−
 
 
−
.... PLANIRANI PLINSKI SUSTAV 75/50 BAR
 
−
 
 
−
-..- PLANIRANO NAKON 2011.GODINE
 
−
 
 
−
  PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
OČEKIVANI REZULTATI
 
−
 
−
 
 
−
* Kvalitetna i sigurna dobava prirodnog plina
 
−
* Dobava prirodnog plina u do sada ne plinoficirana područja
 
−
* Dugoročno povećanje potrošnje prirodnog plina
 
−
* Diverzifikacija izvora dobave
 
−
* Širenje na tržišta susjednih zemalja koristeći prednost zemljopisnog položaja države
 
−
* Povezivanje našeg transportnog plinskog sustava sa tranzitno-transportnim plinskim sustavom Europe
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
PLAN RAZVOJA UTEMELJEN JE NA SLIJEDEĆIM PRETPOSTAVKAMA
 
−
 
 
−
* Očekivane potrošnje
 
−
 
 
−
( izvor: INA, EI Hrvoje Požar, PLINACRO )
 
−
 
 
−
* Predviđene domaće proizvodnje
 
−
* ( Panon+ Sjeverni Jadran)
 
−
 
 
−
( izvor: Strateški plan Naftaplina 2002.-2011. godine )
 
−
 
 
−
* Novog podzemnog skladišta plina  ( 2007. godina )
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
* Dugoročnog zadržavanja postojećeg uvoznog dobavnog pravca iz Rusije (1,1 mlrd m3/god)
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
* Dobave preko ulazne točke u Puli (1,5 mlrd m3/god)
 
−
 
 
−
Dugoročnog korištenja plinovoda Ivana A –Garibaldi K za uvoz plina iz Italije
 
−
 
 
−
* Otvaranja dobavnog pravca iz Mađarske (1,5 mlrd m3/god)
 
−
 
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
TRI REGIONALNE GRUPE PROJEKATA
 
−
 
−
 
−
* A/ Plinovodni sustav Pula-Karlovac
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
* B/ Plinovodni sustav Like i Dalmacije
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
* C/ Plinovodni sustav središnje i istočne Hrvatske
 
−
 
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
PLINOVODNI SUSTAV PULA- KARLOVAC
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
 
−
PLINOVODNI SUSTAV PULA - KARLOVAC
 
−
 
 
−
Rok izvršenja lipanj 2005.
 
−
 
 
−
STANJE AKTIVNOSTI - SUKLADNO TERMINSKOM PLANU
 
−
 
 
−
*u postupku ishođenje lokacijske dozvole
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
PLINOVODNI SUSTAV LIKE I DALMACIJE
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
 
−
PLINOVODNI SUSTAV LIKE I DALMACIJE
 
−
 
−
 
 
−
                            Rok izvršenja lipanj 2010.  
 
−
 
 
−
    STANJE AKTIVNOSTI - SUKLADNO TERMINSKOM PLANU
 
−
 
 
−
          ■ u postupku usuglašavanje  idejnog  rješenja  trase  (prostorni planovi,    Hrvatske ceste,...)
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
PLINOVODNI SUSTAV SREDIŠNJE I ISTOČNE HRVATSKE
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
PLINOVODNI SUSTAV SREDIŠNJE I ISTOČNE HRVATSKE
 
−
 
 
−
    STANJE AKTIVNOSTI
 
−
 
 
−
    Priprema se komercijalni dio natječajne dokumentacije za izvođenje
 
−
 
 
−
    Izrada Glavnog projekta-ugovorena
 
−
 
−
 
−
 
 
−
    Natječaj za ishođenje lokacijske dozvole, projektiranje i ishođenje građevinske dozvole - proveden
 
−
 
−
 
 
−
    Idejna trasa
 
−
 
−
 
 
−
    Idejna trasa
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
    Lokacijska dozvola u ishođenju
 
−
 
 
−
ROK IZVRŠENJA  prosinac 2011.
 
−
 
 
−
← Sustav za daljinski nadzor i upravljanje,  lipanj 2004.
 
−
 
 
−
← Magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod  prosinac 2004 
 
−
 
 
−
← Magistralni plinovod Zagreb Istok-Lučko                            lipanj 2005.
 
−
 
 
−
← Magistralni plinovod Zagreb-Istok -Kutina    prosinac 2005.
 
−
 
 
−
← Magistralni plinovod Slavonski Brod –Bokšić                        lipanj 2006.
 
−
 
 
−
← Magistralni plinovod Bokšić—Donji Miholjac
 
−
 
 
−
                prosinac 2010.
 
−
 
−
 
 
−
← Međunarodni plinovod Dravazerdahely-Donji Miholjac     
 
−
 
 
−
                lipanj 2011.
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
PLINOVODNI SUSTAV UKUPNO 
 
−
( A/ + B/ + C/ )
 
−
 
 
−
    Predviđen završetak ukupne investicije 2011. godine
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA
 
−
 
−
 
 
−
          Cjelokupan projekt financira se iz    transportne tarife 
 
−
 
 
−
      Prosječna transportna tarifa koja omogućuje izvedivost ovog plana je:
 
−
 
 
−
                1,82 Usc/m3
 
−
 
 
−
      Dinamika ulaganja traži kredite za premoštenje
 
−
 
 
−
                + Predvidivo 195 mil USD
 
−
 
 
−
 
−
 
−
 
 
−
          Pokrenute aktivnosti sa:   
 
−
 
 
−
                                  HBOR
 
−
 
 
−
                                  EBRD
 
−
 
 
−
                                  EIB
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
REFLEKSIJE NA GOSPODARSTVO DRŽAVE
 
−
 
−
 
−
 
 
−
* Ravnomjeran razvoj cjelokupnog gospodarstva
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
* Racionalno korištenje vlastitih prirodnih resursa
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
* Širenje i otvaranje konkurencije na tržištu plinom
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
* Kompatibilnost sa regulativom zemalja EU
 
−
 
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
−
 
 
−
Tijekom realizacije planiranih projeketa otvaraju se mogućnosti angažmana domaćih tvrtki za:
 
−
 
−
 
 
−
* izradu građevinskih, strojarskih, elektroenergetskih i drugih projekata
 
−
* izvođenje strojarsko-montažerskih radova
 
−
* izvođenje elektromontažnih radova
 
−
* izvođenje radova na sustavu daljinskog nadzora i upravljanja
 
−
* izvođenje građevinskih radova
 
−
* proizvodnju strojarske opreme, cijevi i zapornih organa malih dimenzija
 
−
* proizvodnju elektroopreme
 
−
 
 
−
 
−
 
 
−
Posljedično:
 
−
 
 
−
* otvaranje novih radnih mjesta
 

Inačica od 18:05, 22. siječnja 2008.

                                                         Slika 1. Koncentrirajuća solarna termalna elektrana
STE-1.jpeg

Solarne termalne elektrane su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost. Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima).

Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana.

Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane od strane određene površine u određenom vremenu).

Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:


Parabolični kolektori

Slika 2. Parablolični kolektori

Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.