FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

Finalna potrošnja i energetska efikasnost

Energija u poljoprivredi i šumarstvu

Energija u industriji

Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije

Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

Slika 3. Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

Slika 4. Gubitak energije kroz zidove, radi loše izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)

	Vanjsku zid	Pod	Strop
Švicarska	0.4	0.4	0.4
Švedska	0.3	0.3	0.3
Njemačka	0.38	0.3	0.38
Danska	0.27	0.3	0.2-0.3
Engleska	0.45	0.45	0.25-0.45
USA	0.47	0.58	0.22
Hrvatska	0.9	0.75	0.8

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

• 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada

Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

• 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

• 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja) Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

• 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

• 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

• 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

Pet bitnih zahtjeva direktive 2002/91/EC

• Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

• Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

• Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

• Energetska certifikacija zgrada

• Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

Slika 7. Energetski certifikat

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije, koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

Slika 9. Toplinski gubici

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

Opis sustava:

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)

Zid	Gustoca	Koef.Topl.Provod.	Debljina zida	Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
				Bez izolacije	5cm	6cm	8cm	10cm
	kg/m3	W/(mK)	cm	W/(m2K)
Beton	2400	2.04	15	4.11	0.68	0.59	0.46	0.37
			20	3.73	0.67	0.58	0.45	0.37
Blok opeka	1400	0.61	19	2.08	0.59	0.51	0.41	0.34
			29	1.55	0.54	0.47	0.39	0.32
Puna opeka	1600	0.64	25	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33
			38	1.31	0.50	0.45	0.37	0.31
Porobeton	800	0.35	20	1.35	0.51	0.45	0.37	0.31
			25	1.13	0.48	0.43	0.35	0.30
			30	0.97	0.45	0.40	0.34	0.29
Betonski blok	1600	0.74	19	2.34	0.61	0.53	0.42	0.35
			25	1.97	0.58	0.51	0.41	0.34
			29	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33

Opis sustava:

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)

Zid	Gustoca	Koef.Topl.Provod.	Debljina zida	Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
				Bez izolacije	5cm	6cm	8cm	10cm
	kg/m3	W/(mK)	cm	W/(m2K)
Beton	2400	2.04	15	4.11	0.68	0.59	0.46	0.37
			20	3.73	0.67	0.58	0.45	0.37
Blok opeka	1400	0.61	19	2.08	0.59	0.51	0.41	0.34
			29	1.55	0.54	0.47	0.39	0.32
Puna opeka	1600	0.64	25	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33
			38	1.31	0.50	0.45	0.37	0.31
Porobeton	800	0.35	20	1.35	0.51	0.45	0.37	0.31
			25	1.13	0.48	0.43	0.35	0.30
			30	0.97	0.45	0.40	0.34	0.29
Betonski blok	1600	0.74	19	2.34	0.61	0.53	0.42	0.35
			25	1.97	0.58	0.51	0.41	0.34
			29	1.78	0.56	0.49	0.40	0.33

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

Slika 19. Kontaktna fasada od plinobetona

Slika 20. Pod na tlu. PVC pod

Slika 21. Međukat. PVC pod

Slika 22. Izolacija potkrovlja

Slika 23. Izgled današnje cigle

Slika 24. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

Slika 25. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

Slika 26. Presjek i profil stakla

Slika 27. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade) prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2 (Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

Energent	Jedinica mjere	Energetska vrijednost	Stupanj iskorištenja h	Prodajna cijena	Cijena bez h	Cijena bez h	Indeks sa h
Prirodni plin	m3	33.338	0.8	1.56	0.047	0.058	100
Drvo za loženje	kg	14.83	0.5	0.48	0.032	0.065	112
Ugljen mrki	kg	20.1	0.5	0.82	0.041	0.082	142
Propan-butan u kontejnerima	kg	48.443	0.8	3.26	0.067	0.084	145
Ekstralako (fco rafinerija)	kg	41.2	0.6	2.69	0.065	0.109	188
Ekstralako (Sisak-Zagreb)	kg	41.2	0.6	2.76	0.067	0.112	193
Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb)	kg	41.2	0.6	2.8	0.068	0.113	195
Ugljen lignit	kg	12	0.5	0.69	0.058	0.115	199
Propan-butan (bez dostave)	kg	48.443	0.8	4.63	0.096	0.12	207
Propan-butan (s dostavom)	kg	48.443	0.8	4.7	0.097	0.121	209
Propan-butan (ambulatna prodaja)	kg	48.443	0.8	4.81	0.099	0.124	214
Električna energija (2-tarifna)	kWh	3.601	0.9	4.25	0.118	0.131	226
Električna energija (prosjek)	kWh	3.601	0.9	4.72	0.131	0.146	252
Električna energija (1-tarifna)	kWh	3.601	0.9	5.75	0.16	0.178	307
Izvor: Gradska plinara Zagreb

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

Kućanski aparati

Uvod

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

• hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

Slika 28. Hladnjak

* perilice rublja;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg

Slika 29. Perilica rublja

• bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

Slika 30. Bubnjasta sušilica rublja

* perilice posuđa;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg

Slika 31. Perilica posuđa

• električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

Slika 32. Električna pećnica

* klimatizacijske uređaje;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg

Slika 33. Klimatizacijski uređaj

• električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Slika 34. Štedna žarulja

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina, Hladnjak: 19 godina, Štednjak : 18 godina, Perilica rublja : 14 godina, Perilica suđa: 14 godina, Električni bojler: 13 godina, Plinski bojler: 12 godina, Mikrovalna pećnica: 10 godina.

Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Slika 35. Oznaka energetskih klasa

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Slika 36. Ozanaka energetske klase hladnjaka

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:

• I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
• II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
• III. Razred energetske učinkovitosti.
• IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
• V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
• VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
• VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
• VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
• IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

Kako uštedjeti električnu energiju

Štedne žarulje

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

Hladnjaci

• Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
• Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
• Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
• Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
• Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
• Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

Štednjaci

• Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
• Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
• Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
• Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
• Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
• Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
• Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
• Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

Perilice i sušilice rublja

• Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
• Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
• Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

Stand-by rad uređaja

• TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

Zaključak

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

Energija u uslugama

Transport

Trendovi u transportu

Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda

• porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
• pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
• demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
• lean manufacturing - just in time - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
• - cca. 28% emisije CO₂ - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

 

Slika 37. Broj osobnih vozila

The energy consumption of transport represented in 1998 28% of the CO2 emissions, the principal greenhouse gas. According to the last estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend, CO2 emissions due to transport would increase by approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again, road transport is the principal cause as it alone accounts for 84% of CO2 emissions ascribable to transport. Air transport represents 13%. It is well known that the combustion engine is lagging behind in terms of energy efficiency, in particular because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.

Granice porasta cestovnog prometa

• jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
• congestion - granica realnog sistema

Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa

• problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
• smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
• štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

Prednosti cestovnog prometa

• fleksibilnost - porast kvalitete života
• individualna pokretljivost - porast kvalitete života

Prednosti i nedostaci željezničkog prometa

• željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom - TGV, Shinkansen
• optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
• pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
• skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

Prednosti i nedostaci javnog prijevoza

• cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
• problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
• per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
• smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti

• zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
• utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem, hibridnim rješenjima ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
• fuel cell (članak o tome kako funkcioniraju) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 (The Economist) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), kako uskladištiti vodik, te pitanje koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje
• sve o gorivim ćelijama - Boris Adum

Slika 38. Kako radi fuel cell

Slika 39. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena

Congestion dilemma

• congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
• svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

Mogući načini smanjenja

• poboljšanje javnog prijevoza
• poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
• gradnja cesta - problem neefikasnosti
• poskupljenje goriva
• naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

Poboljšanje javnog prijevoza

• zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

Poskupljenje vozila

• povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
• primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD (The Economist)
• čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

Gradnja cesta

• problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
• gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

There is no space, no money and no appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming. ( The Economist)

Naplaćivanje kroz gorivo

• smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
• neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
• povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
• unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

Slika 40. Udio poreza u cijeni benzina

Road pricing

• iluzija javnih cesta - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
• ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
• polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
• fiksno naplaćivanje - registracija vozila
• naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
• naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri Singapura, Osla i Rige, te Londona
• dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain. (The Economist)

RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union ( The Economist)

Dinamičko naplaćivanje

• naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
• seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
• cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
• cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
• elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
• centralni sistem
• sistem pretplaćenih kartica

The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip. (The Economist)

Zaključak

• očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
• daljnje povećanje efikasnosti vozila
• povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom