PRIMARNA ENERGIJA

Sadržaj

1 Cilj poglavlja
2 Svrha Poglavlja
3 Uvod
4 Oblici primarne energije
5 Rezerve primarne energije
6 Proizvodnja i trgovina primarnom energijom
7 Potrošnja primarne energije
8 Primarna energija i kvaliteta života
9 Efikasnost potrošnje primarne energije

Cilj poglavlja

Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.

Svrha Poglavlja

Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:

Razumjeti pojam primarne energije.
Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.
Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije.
Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.

Uvod

Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata.

Kamo ide cijena nafte?

Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično vešestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati veliki rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu a imaju ogroman potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.

Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena

Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte

Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:

nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu

trenutna cijena nafte je 59$ po barelu (20.10.2006)

unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte

kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999

ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju

pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - visoki porezi kao obrana od fluktuacija cijena nafte

pad cijene - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova

porast cijene - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel

značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): BP je pojeo Amoco, Exxonmobil, fuzija francuske naftne industrije TotalFinaElf, itd. Nema mjesta za patuljke.

Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost

Rat na Bliskom Istoku i nafta

rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom)

poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize

stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte

ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju

Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?

proizvođačima zato jer time manje zarađuju
razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju
jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti

Linkovi

BP Statistical Review of World Energy

The World Bank Group

The World Bank Group - Energy Sector

The World Bank Group - Energy Data

The World Bank Group - Country Data

International Atomic Energy Agency

Nuclear Energy Agency

Inogate

International Energy Agency

IEA - Key World Energy Statistics

Selected Energy Statistics - Key Indicators per Country

Department of Energy - Fossil Energy: International Activities

Energy Information Administration

Monthly Energy Review

Oblici primarne energije

Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.

Neobnovljivi

Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).

fosilna goriva

nafta

plin

ugljen

treset

nuklearna energija

Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005

Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005

Obnovljivi

balega
drvo (tradicionalna biomasa)
treset
biomasa
biogoriva

bioetanol

biodiesel

bioplin

bio-ETBE

biovodik etc.

sunčeva energija

toplinska

fotonaponska

geotermalna energija
energija mora

energija plime i oseke

energija valova

toplinska (OTEC)

Slika 6. Godišnje povećanje kapaciteta obnovljive energije (GW)

Udjeli primarnih energija 2004-bez naslova.jpg

Slika 7. Udjeli u obnovljivim izvorima energije - Svijet - 2004

Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.

Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja OECD-a

Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004

Bilance primarne energije

Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998

(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)

Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, milijuni tona ekvivalentne nafte ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.

potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005	nafta	prirodni plin	ugljen	nuklearna energija	hidroenergija	ukupno
SAD*	945	570	575	186	60	2336
Amerike	1133	697	614	209	149	2802
Francuska*	93	41	13	102	13	262
EU*	700	424	299	221	71	1715
Norveška*	10	4	0.5	-	31	45.5
Rusija	130	365	112	34	40	681
Hrvatska	4.8	2.5	0.7	-	0.5	8.5
Europa	963	1010	538	286	187	2984
Kina	327	42	1082	12	91	1554
Indija	116	33	213	4	22	388
Japan*	244	73	121	66	20	524
Azija i Pacifik	1117	366	1648	125	167	3424
Afrika	129	64	100	3	20	316
Bliski istok	271	226	9	-	4	510
Svijet	3837	2475	2930	627	669	10538
Svijet, porast	1.3%	2.3%	5.0%	0.6%	4.2%	2.3%
od toga OECD*	2271	1275	1169	531	297	5543

Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj svjetskoj potrošnji - težište na fosilnim gorivima

Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji OECD-a - 50% svjetske potrošnje

Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 16% svjetske potrošnje -

naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu

Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Europske Unije - 16% svjetske

potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije

Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji SAD-a - 21% svjetske potrošnje

Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Francuske - 3% svjetske potrošnje -

težište na nuklearnoj energiji

Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Norveške - 0.2% svjetske potrošnje -

težište na hidroenergiji i prirodnom plinu

Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Rusije - 6% svjetske potrošnje -

težište na prirodnom plinu

Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Kine - 13% svjetske potrošnje -

težište na ugljenu

Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji Hrvatske - 0.08% svjetske potrošnje -

naglasak na nafti i prirodnom plinu

Rezerve primarne energije

Uvod

Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)

Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za fosilna goriva - vrijeme trajanja

Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).

Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu -

Svijet (1980-2005)

Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu -

po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)

Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela

Slika 25. Kretanje rezervi prirodnog plina 1980-2005, tisuće milijardi m3

Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin -

Svijet (1980-2005)

Slika 27. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za prirodni plin -

po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)

Nafta

Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).

Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku

Plin

Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).

Slika 29. Dokazane rezerve prirodnog plina, tisuće milijardi m3 -

plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR

Ugljen

Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike

(Slika 30.).

Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005

Uran

Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 50 godina.

Potencijal obnovljive energije

Potencijal vjetroenergije

Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet

Potencijal hidroenergije

Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet

Potencijal sunčeve energije

Slika 33. Potencijal sunčeve energije

Proizvodnja i trgovina primarnom energijom

Nafta

Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične "politički" visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.

Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno

Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje

Plin

Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.

Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara

Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m3 godišnje

Ugljen

Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji zamjetno je povećanje proizvodnje i potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.

Slika 38. Proizvodnja i potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005, u milijunima tona ekvivalentne nafte

Uran

Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.

Naftovodi, plinovodi i geopolitika

Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor.

Geopolitičke konzekvence.

LNG

Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.

1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za proizvodnju LNG-a nije na "uobičajenim" područjima, ne mogu se graditi cjevovodi, tako da se moraju ulagati velika sredstva u prijevoz. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.

Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.

2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.

Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.

Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.

Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)

Zemlja	Izvoz		Zemlja	Uvoz
Zemlja	(10⁹ m³)	(10⁶ t)	Zemlja	(10⁹ m³)	(10⁶ t)
Indonezija	31.148	23.0	Japan	260.51	188.3
Alžir	26.476	19.6	Južna Koreja	56.634	40.7
Malazija	20.983	15.6	Francuska	14.470	10.7
Katar	20.558	14.9	Tajvan	10.279	7.5
Nigerija	11.157	8.2	UK	10.081	7.3
Australija	10.392	7.7	SAD	6.485	4.8
Oman	10.081	7.3	Turska	6.343	4.6
Brunej Darussalam	9.939	7.2	Portugal	4.134	3.3
Ujedinjeni Arapski Emirati	7.872	5.7	Španjolska	3.710	2.7
Rusija	6.626	4.8	Italija	3.681	2.6
Trinidad i Tobago	5.352	4.0	Belgija	3.511	2.7
SAD	1.126	1.4	Indija	3.455	2.5

Zemlje izvoznici LNG-a: Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).

Potrošnja primarne energije

Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.

Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005

Nafta

Slika 32. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno

Plin

Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.

Slika 33. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte

Ugljen

Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji zamjetno je povećanje proizvodnje i potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.

Slika 34. Proizvodnja i potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005, u milijunima tona ekvivalentne nafte

Nuklearna energija

Slika 35. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte - veliki rast od male baze, početak pada u Sjevernoj Americi

Hidroenergija

Slika 36. Potrošnja hidroenergije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte

Vjetroenergija

Slika 37. Proizvodnja/potrošnja vjetroenergije

Tradicionalni obnovljivi izvori

Slika 38. Potrošnja energije dobivene iz obnovljivih izvora energije - Svijet - 2004

Komercijalna biomasa

Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2003

	Primarna biomasa
Jedinica	GWh
Proizvodnja električne energije (bruto)	120057
Jedinica	TJ
Proizvodnja toplinske energije (bruto)	247570

Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2003

	Primarna biomasa
Jedinica	TJ
Ukupno	41007680
Industrija	6260078
Prijevoz	1009
Poljoprivreda	292517
Komercijalne i javne usluge	184525
Kućanstva	33304371
Ostalo	965180

Geotermalna energija

Slika 39. Potrošnja geotermalne energije

Solarna energija

Slika 40. Proizvodnja/potrošnja solarne energije u nekim zemljama

Otpad kao izvor energije

Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.

Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.

Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.

Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.

Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2003

	Kućanski otpad	Industrijski otpad
Jedinica	GWh	GWh
Proizvodnja električne energije (bruto)	44765	17728
Jedinica	TJ	TJ
Proizvodnja toplinske energije (bruto)	142502	68570

Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2003

	Kućanski otpad	Industrijski otpad
Jedinica	TJ	TJ
Ukupno	57504	173341
Industrija	10341	167532
Prijevoz	1896	0
Poljoprivreda	0	39
Komercijalne i javne usluge	41869	3616
Kućanstva	0	1940
Ostalo	3398	214

Ostali izvori

Energija valova

Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična

Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.

Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se "potpuno razvijeno more".

Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.

Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.

Formula za snagu vala: P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:

k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).

Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.

Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.

Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.

Energija plime i oseke

Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.

Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.

Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.

Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.