PLANIRANJE RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA

Planiranje razvoja energetskog sustava

Demografski scenarij

Kretanje broja stanovnika

• ne ovisi samo o natalitetu i mortalitetu, nego i o neto migraciji, starosti, dobnim skupinama, fertilitetu

• npr., za Hrvatsku, s fertilitetom od 1.1 (dakle malo više od jednog djeteta po ženi tijekom njenog života), desetak tisuća godišnje izbjeglih trbuhom za kruhom više nego pristiglih, te očekivanom trajanjem života od 73 godine, dobije se:

Tablica 1. Demografska kretanja u Hrvatskoj

Godina	Broj stanovnika	broj stanovnika	broj stanovnika	broj stanovnika
1. Fertilitet	1.1	1.1	1.9	1.5
2. neto migracija, stan/god	-10000	0	0	+10000
3. 1990	4.6 mil	4.6 mil	4.6 mil	4.6 mil
4. 2000	4.3 mil	4.3 mil	4.3 mil	4.3 mil
5. 2010	4.0 mil	4.0 mil	4.2 mil	4.4 mil
6. 2020	3.6 mil	3.7 mil	4.1 mil	4.5 mil
7. 2030	3.2 mil	3.2 mil	3.8 mil	4.5 mil
8. 2040	2.7 mil	2.7 mil	3.5 mil	4.6 mil
9. 2050	2.2 mil	2.3 mil	3.4 mil	4.8 mil

Makroekonomski scenarij

Procjena dugoročnog ekonomskog razvoja

• treba procjeniti kretanje realnog rasta GDP u promatranom razdoblju, bilo cijele ekonomije, ili po sektorima

• razvijene zemlje rastu oko 2% godišnje

• emerging markets - tigrovi istočne Azije, Kina, rastu po 6-8% godišnje (izvozno orjentirani razvoj)

• za ostale zemlje u razvoju te tranzicione zemlje može se pretpostaviti dugotrajni rast 0-4%

• uz pretpostavku stagnacije stanovništva, usporedba tri zemlje, Danske (2%), Hrvatske (3%), te Kine (6%), Kina će stići Hrvatsku 2017, a Dansku 2051, dok će Hrvatskoj trebati 150 godina da sustigne Dansku

Zadatak 1.

Koliko bi Hrvatskoj trebalo da stigne Dansku kada bi podigla rast GDP-a na 5% godišnje? Koristiti podatke za GDP/stan. (kao proxy) na

[ http://www.odci.gov/cia/publications/factbook/index.html.]

Slika 3. Porast GDP-a Hrvatske uz 5% godišnji rast (diplomski Franjo Juretić)

Scenarij finalne potrošnje

Potrebno je procijeniti rast pojedinih sektora, recimo:

*transport, porast broja vozila, pređenih km po vozilu, kamiona, pređenih km po kamionu, željeznički, avionski, riječni, morski prijevoz

*industrija, kretanje potrošnje mazuta, lož ulja, drugih derivata, prirodnog plina, ugljena, električne energije, ostalih energenata, za cijelu industriju, ili po industrijskim sektorima (crna metalurgija, obojena metalurgija, kemijska industrija, prehrambena industrija, industrija papira, drvna industrija, industrija stakla, industrija kože i obuće, tekstilna industrija, elektronska industrija, brodogradnja)

*kućanstva, kretanje potrebe za grijanjem (pratiti povećanje nastanjenog prostora, udjela grijanog prostora, željene temperature), hlađenjem (frižideri, zamrzivači, klima uređaji), kuhanjem, svjetlom, TV, strojevi za pranje, HI-FI, računala, itd.

*usluge (može se podijeliti na obrte i usluge - ove druge se onda mogu pribrojati domaćinstvima, jer su slične po tipovima potrošnje), kretanje potrebe za grijanjem (pratiti povećanje korištenog prostora, udjela grijanog prostora, željene temperature), hlađenjem (frižideri, zamrzivači, klima uređaji), kuhanjem, svjetlom, TV, strojevi za pranje, HI-FI, računala, itd.

*poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, itd.

Kako to učiniti?

• koristiti statističke podatke za praćenje trendova

• porast pojedinog procesa vezati na porast GDP-a - elasticitet

• elasticitet = 1 -> porast je potpuno koreliran

• elasticitet = 0.5 -> ako GDP raste 1%, promatrani proces raste 0.5%

• usporedba sa drugim zemljama slične situacije -> elasticitet po periodima, prema komparativnom razvoju

• paziti na to da je grijanje jedan fenomen umjerenih i hladnijih klima

• paziti na ograničenja - da ne dođe do nelogičnih rezultata

• koristiti software - Leap, MedPro, ENPEP - ako postoji interes za izradu diplomskog rada?

Odabir energenata

• neke potrebe mogu se zadovoljiti samo jednim energentom, npr. TV aparat može se pokretati samo električnom energijom

• za neke potrebe i u nekim područjima mogu se koristiti više različitih energenata

• treba uzeti fleksibilnost tržišta, koja ovisi o cijeni investicije prelaska na drugi energent, pri procjeni brzine prebacivanja potrošnje na jeftiniji energent

• treba uzeti u obzir kvalitetu pojedinog energenta, što također utječe na izbor - recimo drvo može biti najjeftiniji energent za grijanje, ali pri rastu životnog standarda potrošači će se ipak odlučiti za neki skuplji; ovisno o visini standarda potrošač će različito cijeniti lakoću rukovanja

• treba uzeti u obzir ukupnu ograničenost energenta na tržištu (recimo kapacitetom plinovoda)

• treba dakle procijeniti eskalaciju cijena svih energenata na tržištu, te uz gornja ograničenja

Slika 4. Potrebna dobava prirodnog plina u razdoblju 2002.-2011.godina na tržištu RH

[ http://www.mingo.hr/shared/download/plinifikacija.ppt.]

Bilance finalne potrošnje

• za svaki energent treba napraviti bilance finalne potrošnje - ukupna količina potrošnje pojedinog energenta ne smije prelaziti ukupnu ponuđenu na tržištu; bilance moraju držati vodu kada se zbrajaju po sektorima

Tablica 2. Predviđena potrošnja električne energije u Hrvatskoj (diplomski Franjo Juretić prema podacima iz Nacionalnih programa) - uočljivo je značajno pretjerivanje što se broja stanovnika tiče

Poredak	Zemlja	OSCE	CE	PfP	WTO	AA, SAA, PCA, IA	CEFTA	Akcesija EU	OECD	NATO	total	Poredak
												2006	2005	2004	2003	2002	2001	2000	1999
1.	Slovenija	1	2	2	4	4	4	73+10€	-	5	105	5.	5.	5.	5.	5.	5.	4.	4.
2.	Mađarska	1	2	2	4	4	4	73	5	5	100	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.
3.	Češka	1	2	2	4	4	4	73	5	5	100	2.	2.	2.	2.	2.	3.	3.	3.
4.	Poljska	1	2	2	4	4	4	73	5	5	100	3.	3.	3.	3.	3.	2.	2.	2.
5.	Slovačka	1	2	2	4	4	4	73	5	5	100	4.	4.	4.	4.	4.	4.	6.	6.
6.	Bugarska	1	2	2	4	4	4	73	-	5	95	9.	9.	9.	9.	9.	7.	7.	7.
7.	Rumunjska	1	2	2	4	4	4	73	-	5	95	10.	10.	10.	10.	10.	6.	5.	5.
8.	Latvija	1	2	2	4	4	-	73	-	5	91	6.	6.	6.	6.	6.	9.	9.	9.
9.	Litva	1	2	2	4	4	-	73	-	5	91	7.	7.	7.	7.	7.	10.	10.	10.
10.	Estonija	1	2	2	4	4	-	73	-	5	91	8.	8.	8.	8.	8.	8.	8.	8.
11.	Hrvatska	1	2	2	4	4	4	2	-	1	20	11.	11.	11.	11.	14.	14.	23.	24.
12.	Makedonija	1	2	2	4	4	4	-	-	1	18	12.	12.	12.	15.	20.	20.	16.	17.
13.	Moldova	1	2	2	4	2	4	-	-	-	15	14.	14.	14.	13.	12.	15.	13.	14.
14.	Albanija	1	2	2	4	1	4	-	-	1	15	16.	16.	16.	16.	13.	13.	17.	13.
15.	Gruzija	1	2	2	4	2	-	-	-	-	11	13.	13.	13.	12.	11.	11.	15.	16.
16.	Armenija	1	2	2	4	2	-	-	-	-	11	15.	15.	15.	14.	18.	18.	18.	19.
17.	Crna Gora	1	2	2	1	1	4	-	-	-	11	-	-	-	-	-	-	-	-
18.	Bosna i Hercegovina	1	2	2	1	-	4	-	-	-	10	26.	26.	26.	25.	25.	25.	25.	25.
19.	Srbija	1	2	2	1	-	4	-	-	-	10	27.	27.	27.	26.	27.	27.	27.	27.
20.	Kirgistan	1	-	2	4	2	-	-	-	-	9	17.	17.	17.	17.	15.	12.	11.	11.
21.	Rusija	1	2	2	1	2	-	-	-	-	8	18.	18.	18.	18.	16.	16.	12.	12.
22.	Ukrajina	1	2	2	1	2	-	-	-	-	8	19.	19.	19.	19.	17.	17.	14.	15.
23.	Azerbejdžan	1	2	2	1	2	-	-	-	-	8	20.	20.	20.	20.	19.	19.	21.	22.
24.	Kazakstan	1	-	2	1	2	-	-	-	-	6	21.	21.	21.	21.	21.	21.	19.	20.
25.	Uzbekistan	1	-	2	1	2	-	-	-	-	6	22.	22.	22.	22.	22.	22.	20.	21.
26.	Mongolija	-	-	-	4	1	-	-	-	-	5	23.	23.	23.	-	-	-	-	-
27.	Tadžikistan	1	-	2	1	1	-	-	-	-	5	25.	25.	25.	24.	24.	26.	26.	26.
28.	Belarus	1	-	2	1	-	-	-	-	-	4	24.	24.	24.	23.	23.	23.	22.	18.
29.	Turkmenistan	1	-	2	-	-	-	-	-	-	3	28.	28.	28.	27.	26.	24.	24.	23.